

Carine
Istorijska odluka Vrhovnog suda SAD protiv Trampa
Vrhovni sud SAD je doneo istorijsku odluku i Trampovo ratovanje carinama proglasio neustavnim. Ovo je težak poraz za njega i umnogome će odlučiti sudbinu njegovog daljeg vođenja zemlje




Dok Aleksandar Vučić najavljuje leteći taksi u Beogradu, poverenik Pariza za pitanja životne sredine Dan Lert je saopštio da će rukovodstvo grada sprečiti testiranje letećih automobila u glavnom gradu Francuske jer da su „leteći taksiji ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“
Grad Pariz izdaće rešenje protiv testiranja letećih taksija tokom Olimpijskih igara koje počinju u avgustu u glavnom gradu Francuske, piše Dojče vele (DW).
Prethodno je nacionalna Vlada dala dozvolu da nemačka firma Volokopter (Volocopter) testira svoje leteće vozilo koristeći plutajuću platformu za poletanje i sletanje na reci Seni.
Sada je poverenik grada za pitanja životne sredine Dan Lert saopštio da je gradsko rukovodstvo prihvatilo zahtev lokalnih Komunista da se spreči testiranje letećih automobila.
„Leteći taksiji su ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“, rekao je Lert iz stranke Zelenih.
On je nazvao „demokratskim skandalom“ to što centralne vlasti „nasilno“ nameću ovakve projekte.
Lert je naveo da jedan let ovakvim taksijem – koji funkcioniše kao veliki dron na bateriju – troši trideset puta više energije nego vožnja podzemnom železnicom kao i da emituje 45 puta više štetnih gasova.
Iz nemačkog Volokoptera još niko nije komentarisao odluku grada, prenosi agencija AFP.
Francuska Vlada je u utorak dala zeleno svetlo za „taksidrom“ u blizini pariske železničke stanice Osterlic u gradskom jezgru, nadomak Botaničke bašte i katedrale Notr Dam.
Van gradskog jezgra već postoji više takvih prostora za poletanje i sletanje.
Trka za prvi komercijalni let
Prema dozvoli koju je izdala Vlada, dozvoljeni su samo besplatni letovi kao demonstracija šta letelice mogu. Komercijalni letovi još nisu dopušteni.
No, Pariz bi bez sumnje bio velika reklama za Volokopter na tržištu letećih taksija gde brojne nemačke, kineske i američke firme pokušavaju da se probiju svojim letelicama. Oko 150 firmi širom sveta radi na tome.
U letećem taksiju koji bi trebalo da se prikaže tokom Igara ima mesta za dvoje putnika. On liči na helikopter na čijem je krovu ukrug raspoređeno 18 malih propelera.
Još uvek ima pilota – ali je ideja da jednog dana dobije dozvolu da leti autonomno.
Ovog februara je Volokopter već dobio dopuštenje nemačkog Saveznog zavoda za vazduhoplovstvo da krene u serijsku produkciju letelice.
No, Volokopter se ovog juna jedva spasao bankrota pošto je ipak obezbedio sveži novac da krene u serijsku proizvodnju. Nadaju se da će još ove godine obaviti prve komercijalne letove – osim Pariza, pominje se i Rim.
Velika dilema budućnosti
O urbanom saobraćaju budućnosti se živo raspravlja širom sveta. Jedno od pitanja je da li treba više da – letimo?
Osim mogućnosti isporuke robe dronovima, sve češće se priča o letećim taksijima. Da li bi nebo bilo krcato kao u filmu „Peti element“? Kako bi letelice komunicirale između sebe kako bi se izbegle nesreće?
Koliko je to uopšte praktičan prevoz ako se mora otići do posebnog „taksidroma“ koji je možda na vrhu nekog solitera? I na kraju, gde je logika da prevoz – umesto da bude masovan i železnički – bude još više personalizovan i troši još više energije, a da pri tome bude skuplji?
Uprkos dilemama, sve više gradova širom sveta najavljuje testiranja i probne letove. Deluje da se najdalje odmaklo u Kini gde je firma Ehang u aprilu počela prodaju svojih putničkih dronova.
Koštaju po 300.000 evra, premda još uvek imaju skromne performanse – mogu da razviju brzinu do 130 kilometara na sat i da sa jednim punjenjem baterije lete svega 25 minuta.
Ovih dana je i srpski predsednik Aleksandar Vučić ponovio da će Beograd imati leteće taksije tokom izložbe Ekspo 2027. godine i podsetio da su mu se ljudi smejali kad ih je prvi put pomenuo. „Ako sam rekao da će biti leteći taksi, biće.“
Prema njegovim rečima, pregovara se sa šest kompanija i vlada veliko interesovanje.


Vrhovni sud SAD je doneo istorijsku odluku i Trampovo ratovanje carinama proglasio neustavnim. Ovo je težak poraz za njega i umnogome će odlučiti sudbinu njegovog daljeg vođenja zemlje


Bivši britanski princ i mlađi kraljev brat Endru Mauntbaten-Vindzor pušten je iz policijskog pritvora nakon što je čitav dan ispitivan o vezama sa seksualnim predatorom Džefrijem Epstinom. Kralj Čarls naglašava da zakon mora da se sprovodi


Bivši predsednik Južne Koreje Jun Suk Jeol osuđen je na doživotnu kaznu zatvora jer je proglašenjem ratnog stanja u decembru 2024. godine potkopao ustav zemlje


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve