

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Dok Aleksandar Vučić najavljuje leteći taksi u Beogradu, poverenik Pariza za pitanja životne sredine Dan Lert je saopštio da će rukovodstvo grada sprečiti testiranje letećih automobila u glavnom gradu Francuske jer da su „leteći taksiji ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“
Grad Pariz izdaće rešenje protiv testiranja letećih taksija tokom Olimpijskih igara koje počinju u avgustu u glavnom gradu Francuske, piše Dojče vele (DW).
Prethodno je nacionalna Vlada dala dozvolu da nemačka firma Volokopter (Volocopter) testira svoje leteće vozilo koristeći plutajuću platformu za poletanje i sletanje na reci Seni.
Sada je poverenik grada za pitanja životne sredine Dan Lert saopštio da je gradsko rukovodstvo prihvatilo zahtev lokalnih Komunista da se spreči testiranje letećih automobila.
„Leteći taksiji su ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“, rekao je Lert iz stranke Zelenih.
On je nazvao „demokratskim skandalom“ to što centralne vlasti „nasilno“ nameću ovakve projekte.
Lert je naveo da jedan let ovakvim taksijem – koji funkcioniše kao veliki dron na bateriju – troši trideset puta više energije nego vožnja podzemnom železnicom kao i da emituje 45 puta više štetnih gasova.
Iz nemačkog Volokoptera još niko nije komentarisao odluku grada, prenosi agencija AFP.
Francuska Vlada je u utorak dala zeleno svetlo za „taksidrom“ u blizini pariske železničke stanice Osterlic u gradskom jezgru, nadomak Botaničke bašte i katedrale Notr Dam.
Van gradskog jezgra već postoji više takvih prostora za poletanje i sletanje.
Trka za prvi komercijalni let
Prema dozvoli koju je izdala Vlada, dozvoljeni su samo besplatni letovi kao demonstracija šta letelice mogu. Komercijalni letovi još nisu dopušteni.
No, Pariz bi bez sumnje bio velika reklama za Volokopter na tržištu letećih taksija gde brojne nemačke, kineske i američke firme pokušavaju da se probiju svojim letelicama. Oko 150 firmi širom sveta radi na tome.
U letećem taksiju koji bi trebalo da se prikaže tokom Igara ima mesta za dvoje putnika. On liči na helikopter na čijem je krovu ukrug raspoređeno 18 malih propelera.
Još uvek ima pilota – ali je ideja da jednog dana dobije dozvolu da leti autonomno.
Ovog februara je Volokopter već dobio dopuštenje nemačkog Saveznog zavoda za vazduhoplovstvo da krene u serijsku produkciju letelice.
No, Volokopter se ovog juna jedva spasao bankrota pošto je ipak obezbedio sveži novac da krene u serijsku proizvodnju. Nadaju se da će još ove godine obaviti prve komercijalne letove – osim Pariza, pominje se i Rim.
Velika dilema budućnosti
O urbanom saobraćaju budućnosti se živo raspravlja širom sveta. Jedno od pitanja je da li treba više da – letimo?
Osim mogućnosti isporuke robe dronovima, sve češće se priča o letećim taksijima. Da li bi nebo bilo krcato kao u filmu „Peti element“? Kako bi letelice komunicirale između sebe kako bi se izbegle nesreće?
Koliko je to uopšte praktičan prevoz ako se mora otići do posebnog „taksidroma“ koji je možda na vrhu nekog solitera? I na kraju, gde je logika da prevoz – umesto da bude masovan i železnički – bude još više personalizovan i troši još više energije, a da pri tome bude skuplji?
Uprkos dilemama, sve više gradova širom sveta najavljuje testiranja i probne letove. Deluje da se najdalje odmaklo u Kini gde je firma Ehang u aprilu počela prodaju svojih putničkih dronova.
Koštaju po 300.000 evra, premda još uvek imaju skromne performanse – mogu da razviju brzinu do 130 kilometara na sat i da sa jednim punjenjem baterije lete svega 25 minuta.
Ovih dana je i srpski predsednik Aleksandar Vučić ponovio da će Beograd imati leteće taksije tokom izložbe Ekspo 2027. godine i podsetio da su mu se ljudi smejali kad ih je prvi put pomenuo. „Ako sam rekao da će biti leteći taksi, biće.“
Prema njegovim rečima, pregovara se sa šest kompanija i vlada veliko interesovanje.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve