
Slovenija
Vraćena je glava na Titov spomenik oskrnavljen u Velenju
Velenje je za samo desetak dana obnovilo oskrnavljeni spomenik Titu, a takođe izrađuje uredbu kojom će dodatno zaštiti sve spomenike u gradu, bez obzira kome su posvećeni

Dok Aleksandar Vučić najavljuje leteći taksi u Beogradu, poverenik Pariza za pitanja životne sredine Dan Lert je saopštio da će rukovodstvo grada sprečiti testiranje letećih automobila u glavnom gradu Francuske jer da su „leteći taksiji ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“
Grad Pariz izdaće rešenje protiv testiranja letećih taksija tokom Olimpijskih igara koje počinju u avgustu u glavnom gradu Francuske, piše Dojče vele (DW).
Prethodno je nacionalna Vlada dala dozvolu da nemačka firma Volokopter (Volocopter) testira svoje leteće vozilo koristeći plutajuću platformu za poletanje i sletanje na reci Seni.
Sada je poverenik grada za pitanja životne sredine Dan Lert saopštio da je gradsko rukovodstvo prihvatilo zahtev lokalnih Komunista da se spreči testiranje letećih automobila.
„Leteći taksiji su ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“, rekao je Lert iz stranke Zelenih.
On je nazvao „demokratskim skandalom“ to što centralne vlasti „nasilno“ nameću ovakve projekte.
Lert je naveo da jedan let ovakvim taksijem – koji funkcioniše kao veliki dron na bateriju – troši trideset puta više energije nego vožnja podzemnom železnicom kao i da emituje 45 puta više štetnih gasova.
Iz nemačkog Volokoptera još niko nije komentarisao odluku grada, prenosi agencija AFP.
Francuska Vlada je u utorak dala zeleno svetlo za „taksidrom“ u blizini pariske železničke stanice Osterlic u gradskom jezgru, nadomak Botaničke bašte i katedrale Notr Dam.
Van gradskog jezgra već postoji više takvih prostora za poletanje i sletanje.
Trka za prvi komercijalni let
Prema dozvoli koju je izdala Vlada, dozvoljeni su samo besplatni letovi kao demonstracija šta letelice mogu. Komercijalni letovi još nisu dopušteni.
No, Pariz bi bez sumnje bio velika reklama za Volokopter na tržištu letećih taksija gde brojne nemačke, kineske i američke firme pokušavaju da se probiju svojim letelicama. Oko 150 firmi širom sveta radi na tome.
U letećem taksiju koji bi trebalo da se prikaže tokom Igara ima mesta za dvoje putnika. On liči na helikopter na čijem je krovu ukrug raspoređeno 18 malih propelera.
Još uvek ima pilota – ali je ideja da jednog dana dobije dozvolu da leti autonomno.
Ovog februara je Volokopter već dobio dopuštenje nemačkog Saveznog zavoda za vazduhoplovstvo da krene u serijsku produkciju letelice.
No, Volokopter se ovog juna jedva spasao bankrota pošto je ipak obezbedio sveži novac da krene u serijsku proizvodnju. Nadaju se da će još ove godine obaviti prve komercijalne letove – osim Pariza, pominje se i Rim.
Velika dilema budućnosti
O urbanom saobraćaju budućnosti se živo raspravlja širom sveta. Jedno od pitanja je da li treba više da – letimo?
Osim mogućnosti isporuke robe dronovima, sve češće se priča o letećim taksijima. Da li bi nebo bilo krcato kao u filmu „Peti element“? Kako bi letelice komunicirale između sebe kako bi se izbegle nesreće?
Koliko je to uopšte praktičan prevoz ako se mora otići do posebnog „taksidroma“ koji je možda na vrhu nekog solitera? I na kraju, gde je logika da prevoz – umesto da bude masovan i železnički – bude još više personalizovan i troši još više energije, a da pri tome bude skuplji?
Uprkos dilemama, sve više gradova širom sveta najavljuje testiranja i probne letove. Deluje da se najdalje odmaklo u Kini gde je firma Ehang u aprilu počela prodaju svojih putničkih dronova.
Koštaju po 300.000 evra, premda još uvek imaju skromne performanse – mogu da razviju brzinu do 130 kilometara na sat i da sa jednim punjenjem baterije lete svega 25 minuta.
Ovih dana je i srpski predsednik Aleksandar Vučić ponovio da će Beograd imati leteće taksije tokom izložbe Ekspo 2027. godine i podsetio da su mu se ljudi smejali kad ih je prvi put pomenuo. „Ako sam rekao da će biti leteći taksi, biće.“
Prema njegovim rečima, pregovara se sa šest kompanija i vlada veliko interesovanje.

Velenje je za samo desetak dana obnovilo oskrnavljeni spomenik Titu, a takođe izrađuje uredbu kojom će dodatno zaštiti sve spomenike u gradu, bez obzira kome su posvećeni

Hose Antonio Kast nikada nije tajio da je obožavalac Pinočea. „Da je živ, glasao bi za mene“, rekao je jednom prilikom. Novi predsednik Čilea blizak je Donaldu Trampu i njegovom MAGA pokretu

Predlog italijanske vlade da zlatne rezerve Banke Italije proglasi „vlasništvom naroda“ izazvao je ozbiljnu zabrinutost Evropske centralne banke. Kritičari upozoravaju da bi takav potez mogao da ugrozi nezavisnost centralnih banaka i destabilizuje evrozonu

Dok se Crna Gora sprema da ove zime zatvori pet poglavlja na putu ka Evropskoj uniji, Srbija od 2021. nije otvorila - nijedno

Policija Los Anđelesa istražuje smrt Roba Rajnera i njegove supruge Mišel Singer Rajner, koji su pronađeni sa ubodnim ranama u svom domu u naselju Brentvud, navode američki mediji
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve