

Hronika
Šest misterioznih smrti u Bugarskoj: „Tvin Piks” u blizini granice sa Srbijom
Šestorica mrtvih, bez jasnog motiva i sa istom organizacijom u pozadini - šta se krije iza bugarskog „Tvin Piksa”




Dok Aleksandar Vučić najavljuje leteći taksi u Beogradu, poverenik Pariza za pitanja životne sredine Dan Lert je saopštio da će rukovodstvo grada sprečiti testiranje letećih automobila u glavnom gradu Francuske jer da su „leteći taksiji ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“
Grad Pariz izdaće rešenje protiv testiranja letećih taksija tokom Olimpijskih igara koje počinju u avgustu u glavnom gradu Francuske, piše Dojče vele (DW).
Prethodno je nacionalna Vlada dala dozvolu da nemačka firma Volokopter (Volocopter) testira svoje leteće vozilo koristeći plutajuću platformu za poletanje i sletanje na reci Seni.
Sada je poverenik grada za pitanja životne sredine Dan Lert saopštio da je gradsko rukovodstvo prihvatilo zahtev lokalnih Komunista da se spreči testiranje letećih automobila.
„Leteći taksiji su ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“, rekao je Lert iz stranke Zelenih.
On je nazvao „demokratskim skandalom“ to što centralne vlasti „nasilno“ nameću ovakve projekte.
Lert je naveo da jedan let ovakvim taksijem – koji funkcioniše kao veliki dron na bateriju – troši trideset puta više energije nego vožnja podzemnom železnicom kao i da emituje 45 puta više štetnih gasova.
Iz nemačkog Volokoptera još niko nije komentarisao odluku grada, prenosi agencija AFP.
Francuska Vlada je u utorak dala zeleno svetlo za „taksidrom“ u blizini pariske železničke stanice Osterlic u gradskom jezgru, nadomak Botaničke bašte i katedrale Notr Dam.
Van gradskog jezgra već postoji više takvih prostora za poletanje i sletanje.
Trka za prvi komercijalni let
Prema dozvoli koju je izdala Vlada, dozvoljeni su samo besplatni letovi kao demonstracija šta letelice mogu. Komercijalni letovi još nisu dopušteni.
No, Pariz bi bez sumnje bio velika reklama za Volokopter na tržištu letećih taksija gde brojne nemačke, kineske i američke firme pokušavaju da se probiju svojim letelicama. Oko 150 firmi širom sveta radi na tome.
U letećem taksiju koji bi trebalo da se prikaže tokom Igara ima mesta za dvoje putnika. On liči na helikopter na čijem je krovu ukrug raspoređeno 18 malih propelera.
Još uvek ima pilota – ali je ideja da jednog dana dobije dozvolu da leti autonomno.
Ovog februara je Volokopter već dobio dopuštenje nemačkog Saveznog zavoda za vazduhoplovstvo da krene u serijsku produkciju letelice.
No, Volokopter se ovog juna jedva spasao bankrota pošto je ipak obezbedio sveži novac da krene u serijsku proizvodnju. Nadaju se da će još ove godine obaviti prve komercijalne letove – osim Pariza, pominje se i Rim.
Velika dilema budućnosti
O urbanom saobraćaju budućnosti se živo raspravlja širom sveta. Jedno od pitanja je da li treba više da – letimo?
Osim mogućnosti isporuke robe dronovima, sve češće se priča o letećim taksijima. Da li bi nebo bilo krcato kao u filmu „Peti element“? Kako bi letelice komunicirale između sebe kako bi se izbegle nesreće?
Koliko je to uopšte praktičan prevoz ako se mora otići do posebnog „taksidroma“ koji je možda na vrhu nekog solitera? I na kraju, gde je logika da prevoz – umesto da bude masovan i železnički – bude još više personalizovan i troši još više energije, a da pri tome bude skuplji?
Uprkos dilemama, sve više gradova širom sveta najavljuje testiranja i probne letove. Deluje da se najdalje odmaklo u Kini gde je firma Ehang u aprilu počela prodaju svojih putničkih dronova.
Koštaju po 300.000 evra, premda još uvek imaju skromne performanse – mogu da razviju brzinu do 130 kilometara na sat i da sa jednim punjenjem baterije lete svega 25 minuta.
Ovih dana je i srpski predsednik Aleksandar Vučić ponovio da će Beograd imati leteće taksije tokom izložbe Ekspo 2027. godine i podsetio da su mu se ljudi smejali kad ih je prvi put pomenuo. „Ako sam rekao da će biti leteći taksi, biće.“
Prema njegovim rečima, pregovara se sa šest kompanija i vlada veliko interesovanje.


Šestorica mrtvih, bez jasnog motiva i sa istom organizacijom u pozadini - šta se krije iza bugarskog „Tvin Piksa”


Ilon Mask upozorio je da je finansijski slom SAD „gotovo izvestan“ ukoliko veštačka inteligencija i robotika hitno ne transformišu privredu i ne ublaže eksplozivan rast javnog duga


Kako je portorikanski pevač Bad Bunny napravio pravi umetnički, ali i u politčki spektakl na poluvremenu Superboula, najgledanijeg sportskog događaja u Americi


Mađarska vlada, na čelu sa premijerom Viktorom Orbanom, podnela je tužbu Sudu pravde Evropske unije zbog uredbe kojom se predviđa prestanak uvoza prirodnog gasa iz Rusije


Mladi su oduvek eksperimentisali s drogama. Ali publicitet menja sve. Ranije bi se tajno drogirali. Danas uključuju kamere – zbog klikova na TikToku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve