

Crna Gora
Auto-put od Bara do Boljara: „Kineska diplomatija dužničke klopke“
Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama




Dok Aleksandar Vučić najavljuje leteći taksi u Beogradu, poverenik Pariza za pitanja životne sredine Dan Lert je saopštio da će rukovodstvo grada sprečiti testiranje letećih automobila u glavnom gradu Francuske jer da su „leteći taksiji ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“
Grad Pariz izdaće rešenje protiv testiranja letećih taksija tokom Olimpijskih igara koje počinju u avgustu u glavnom gradu Francuske, piše Dojče vele (DW).
Prethodno je nacionalna Vlada dala dozvolu da nemačka firma Volokopter (Volocopter) testira svoje leteće vozilo koristeći plutajuću platformu za poletanje i sletanje na reci Seni.
Sada je poverenik grada za pitanja životne sredine Dan Lert saopštio da je gradsko rukovodstvo prihvatilo zahtev lokalnih Komunista da se spreči testiranje letećih automobila.
„Leteći taksiji su ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“, rekao je Lert iz stranke Zelenih.
On je nazvao „demokratskim skandalom“ to što centralne vlasti „nasilno“ nameću ovakve projekte.
Lert je naveo da jedan let ovakvim taksijem – koji funkcioniše kao veliki dron na bateriju – troši trideset puta više energije nego vožnja podzemnom železnicom kao i da emituje 45 puta više štetnih gasova.
Iz nemačkog Volokoptera još niko nije komentarisao odluku grada, prenosi agencija AFP.
Francuska Vlada je u utorak dala zeleno svetlo za „taksidrom“ u blizini pariske železničke stanice Osterlic u gradskom jezgru, nadomak Botaničke bašte i katedrale Notr Dam.
Van gradskog jezgra već postoji više takvih prostora za poletanje i sletanje.
Trka za prvi komercijalni let
Prema dozvoli koju je izdala Vlada, dozvoljeni su samo besplatni letovi kao demonstracija šta letelice mogu. Komercijalni letovi još nisu dopušteni.
No, Pariz bi bez sumnje bio velika reklama za Volokopter na tržištu letećih taksija gde brojne nemačke, kineske i američke firme pokušavaju da se probiju svojim letelicama. Oko 150 firmi širom sveta radi na tome.
U letećem taksiju koji bi trebalo da se prikaže tokom Igara ima mesta za dvoje putnika. On liči na helikopter na čijem je krovu ukrug raspoređeno 18 malih propelera.
Još uvek ima pilota – ali je ideja da jednog dana dobije dozvolu da leti autonomno.
Ovog februara je Volokopter već dobio dopuštenje nemačkog Saveznog zavoda za vazduhoplovstvo da krene u serijsku produkciju letelice.
No, Volokopter se ovog juna jedva spasao bankrota pošto je ipak obezbedio sveži novac da krene u serijsku proizvodnju. Nadaju se da će još ove godine obaviti prve komercijalne letove – osim Pariza, pominje se i Rim.
Velika dilema budućnosti
O urbanom saobraćaju budućnosti se živo raspravlja širom sveta. Jedno od pitanja je da li treba više da – letimo?
Osim mogućnosti isporuke robe dronovima, sve češće se priča o letećim taksijima. Da li bi nebo bilo krcato kao u filmu „Peti element“? Kako bi letelice komunicirale između sebe kako bi se izbegle nesreće?
Koliko je to uopšte praktičan prevoz ako se mora otići do posebnog „taksidroma“ koji je možda na vrhu nekog solitera? I na kraju, gde je logika da prevoz – umesto da bude masovan i železnički – bude još više personalizovan i troši još više energije, a da pri tome bude skuplji?
Uprkos dilemama, sve više gradova širom sveta najavljuje testiranja i probne letove. Deluje da se najdalje odmaklo u Kini gde je firma Ehang u aprilu počela prodaju svojih putničkih dronova.
Koštaju po 300.000 evra, premda još uvek imaju skromne performanse – mogu da razviju brzinu do 130 kilometara na sat i da sa jednim punjenjem baterije lete svega 25 minuta.
Ovih dana je i srpski predsednik Aleksandar Vučić ponovio da će Beograd imati leteće taksije tokom izložbe Ekspo 2027. godine i podsetio da su mu se ljudi smejali kad ih je prvi put pomenuo. „Ako sam rekao da će biti leteći taksi, biće.“
Prema njegovim rečima, pregovara se sa šest kompanija i vlada veliko interesovanje.


Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama


Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira


Šef nemačke obaveštajne službe najavio je reorganizaciju BND-a kako bi se prikupljale informacije brže i u većem obimu, uz povećanje broja ljudskih izvora i rizičnijih operacija u inostranstvu


Ruska ekonomija se suočava s ozbiljnom krizom izazvanom sankcijama, ratom i visokim vojnim troškovima. Pad industrije i kupovne moći građana ugrožava rast BDP-a u 2026. godini


Tramp je objavio da ga neće zadovoljiti ništa osim “bezuslovne predaje” Irana. Netanjahu bi da ostvari “želju kojoj se nada već 40 godina”. A to je – kako kažu pojedini analitičari – da Iran bude “propala zemlja”, slična Jemenu, Siriji, Sudanu, Libiji. Izvesno je samo da se rat nastavlja
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve