img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Pad desnog boka grupacije “Zapad”

14. septembar 2022, 21:12 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo
Pohod na istok: Ukrajinski vojnik pored uništenog ruskog tenka u rejonu Harkova
Copied

Moskva suzama ne veruje i neće se baviti sudbinom civila koji su ostali iza fronta. Sada je Kremlj pred teškom odlukom šta učiniti. Snažan je pritisak vojske i dela javnog života desne ideološke provenijencije da se konačno krene u odlučan rat, i izbaci termin SVO. To podrazumeva mobilizaciju. Većina Rusa i ostalih naroda i narodnosti ćuti, a njihov stav je najvažniji jer nema indicija da postoji masovna podrška za rat, posebno u velikim gradskim sredinama

Rusima pukao front. Desni bok grupacije snaga “Zapad” bio je slaba tačka, nebranjen na prvoj liniji i bez dubine. Odsečena je glavnina tih snaga, koja je bila orijentisana prema aglomeraciji Slavjansk–Kramatorsk. Izvučeno je ljudstvo, a tehnika ostavljena pred nadiranjem ukrajinskih manevarskih sastava. Čelični stisak ruske vojske, koji je trebalo da istisne Ukrajince iz Donbasa, sada je nestao.

Osmelili su se Ukrajinci i krenuli iz šireg rejona Slavjanska prema severu, da potpuno poraze grupaciju “Zapad”. Ukrajinci su u tome našli svoj momenat – posle nedelja otvorenih najava pokrenuli su ofanzivu na jugu prema Hersonu koja nije donela mnogo toga, ali privukla je rezerve ruske vojske. U međuvremenu, obaveštajno su dobro odradili (uz veliku pomoć NATO-a) levi bok ruske grupacije “Zapad”. Njena glavina čitavo leto pokušava da prodre prema jugu, a levi bok prepušten je teritorijalnoj odbrani Donbasa, koju čine mobilisani radnici i rudari koji nose šlemove iz sovjetskog doba.

Rosgvardija i policija sa jedinicama posebne namene štitile su veliki prostor od stalnog pritiska ukrajinskih diverzantsko-izviđačkih grupa. One su bile suštinski važne jer su izbušile prostor, videle su da je odbrana slabašna, povezivale su agenturu, vrbovani su novi saradnici i stvorena je solidna slika o tome gde su Rusi. Naravno, NATO je pomogao tehničkim resursima. Ofanziva je pripremljena, i 195. dana rata (6. septembra) Ukrajinci su krenuli, tokom noći prešli su reke, artiljerija je poklopila ruske položaje i raskrsnice. Zatim su ukrajinske male manevarske grupe, veličine od čete do nivoa bataljona, prošle kroz odbranu i putevima brzo išle ka istoku. Naselja su zaobišle kada su god to mogle i artiljerija je na sebe preuzimala vatrenu kontrolu, tj. blokadu pokreta Rusa i prilaz pojačanja. Sledeći ešelon je zadužen za čišćenje mesta od ostataka ruskih jedinica, a manevarske grupe nastavile su dalje prema reci Oskolj. Već u 199. danu rata Ukrajinci su preplavili Harkovsku oblast, u kolonama su ljudi i tehnika ulazili u mesta iz kojih su pobegli Rusi.

NEGIRANJE STVARNOSTI: Posle početnog šoka, političke vođe iz Moskve su se snašle i odlučile da je za njih najbolje negirati istinu pred javnim mnjenjem. Od 199. dana zvanični stav je da se ruska sila samo pregrupiše i problema nema, čak su u prvih par dana pobili oko dve hiljade ukrajinskih i stranih bojovnika i uništili bar 100 komada borbene tehnike. Prazne fraze, ali poruka je ozbiljna: ruska politika i generali kao da ne žele da vide da su ozbiljno zabrljali. Za narod, prikazuje se lakrdija normalnosti i nastavak rada u tzv. SVO režimu, i zato su tog desetog dana u Moskvi slavili dan grada i pucali u vazduh počasnim salvama. Na ratištu, situacija je katastrofalna po rusku vojsku, organizaciju u kojoj sada kao da radi samo služba bezbednosti na zadatku zaustavljanja oticanja podataka o razmerama vojnog poraza. Istina je da su 199. dana izvučene snage koje su pokušale da brane neke delove mesta Balakleja i obesmišljeno je zadržavanje mesta Izjum, koje je bilo osnova za pokušaje da se okruži Slavjansk.

Dvestotog dana ruska vojska se bez borbe povukla i sa severnog dela Harkovske oblasti, i prepustila taj prostor Ukrajincima. Ruski vojni slom je potpun, a snažan dokaz je ostavljena tehnika koja se obično nalazi u pozadini, kao što su artiljerijski radari, zatim radari sistema vazdušnog osmatranja i javljanja, raketni sistemi PVO, tehničke radionice, skladišta municije. Jedinice kojima je pretilo da se nađu u kotlu odrekle su se tehnike u korist ljudi. Jednostavno, ostavile su tenkove i ostalo i prešle reku Oskolj. Ukrajinci pronalaze čitave tenkovske čete koje nisu uvedene u borbu, jer ozbiljnijih pokušaja da se konsoliduju jedinice na terenu i uvedu u borbu nije bilo. Ima pojedinačnih slučajeva odlučne odbrane, ali oni su izuzetak koji se u ruskim medijima sada afirmiše da bi se bar malo otklonila gorčina poraza.

OSVETA NAD ENERGETSKIM POSTROJENJIMA: Rusi su 200. dana uveče krenuli u odmazdu – dejstvo po glavnim energetskim postrojenjima u Ukrajini koja su kalibrirana sa ratnih brodova. Pogođeni su delovi infrastrukture četiri velike termoelektrane na istoku i centralnom delu države. Pad elektroenergetskog sistema koji je usledio dodatno je pogoršan odlukom da se zaustave nuklearne elektrane “Hmeljnicki” i “Južnoukrajinska”, koje ne mogu da prenesu proizvedenu energiju kroz narušeni sistem.

Na osnovnu ostataka sa lica mesta, za udar po elektranama korišćene su krstareće rakete H-101. S obzirom da je na jednu od termoelektrana TEC-5 u Harkovu palo 12 komada, lansirane su sa strategijskog bombardera Tu-160 koji nosi tu količinu u dva bomboluka, unutrašnja prostora za smeštaj naoružanja. Ranije, tokom juna, lansirane su H-101 sa Tu-160 i Tu-95MS u više navrata po pogonima odbrambene industrije i neke su oborene na putu, neke su pogodile. Jedan ruski pilot je na svom Telegram kanalu ukazao na to da glavnokomandujući biraju objekte dejstva po utisku koji će to stvoriti na javno mnjenje, umesto po ratnoj potrebi, i ironično je primetio da će i poslednju H-101 utrošiti za to. Očigledno raketa u zalihama nema previše, a ima mnogo zadataka koji se moraju obaviti, i kada političari vode vojsku njihovi prioriteti nisu u skladu sa zanatskim.

Pritisak Ukrajinaca nastavljen je 201. dana rata. Izašli su na granicu Rusije u Belgorodskoj oblasti i poletele su granate na obližnja sela, tek toliko da se pokaže gde su sada. Ukrajinske jedinice krenule su u forsiranje Severskog Donjecka, sa namerom da preostale ruske jedinice izbace iz Limana. Tog, 201. dana rusko ministarstvo odbrane tvrdilo je da je likvidirano oko četiri hiljade Ukrajinaca u ofanzivi, i da se rutinski nastavlja tzv. pregrupisavanje. Neko zloban je primetio da ruski zvaničnici tvrde da se “ruska vojska povlači herojski, ukrajinska u panici juri za njom”.

ŠTA SU UOPŠTE CILJEVI RUSIJE: U Moskvi su zauzeli čvrst stav: zamenik predsednika saveta bezbednosti Dimitrij Medvedev obavestio je narod da se produžava SVO i da će se doseći svi ciljevi “postavljeni od predsednika naše zemlje, vrhovnog glavokomandujućeg”. Zvanična ocena koju je Medvedev izneo jeste da ogroman broj stanovnika Rusije podržava odluke predsednika Putina, i tačka. U stvarnosti, te odluke su najveći problem jer niko ne zna šta se u stvari treba postići, a svaka vojska je oduvek radila svoj posao dobro samo kada zna za jasan cilj i ima borbeni moral koji je vodi ka njemu. Sa Rusima to nije slučaj.

Zvanična Moskva koristi resurse za stvaranje šizofrene slike o tome da je sve u najboljem redu i da samo izdajnici vide probleme. Vlast koja želi da zadrži poštovanje naroda sada paralelno sa ratom protiv Ukrajine (i NATO-a) vodi propagandni rat protiv svog naroda, sa jasnim ciljem da se prikaže kao pametna i promišljena. U stvari, od prvog dana rata jasno se vidi da su ruske vlasti nedorasle okolnostima. Prvo su političari, od kojih neki ni vojni rok nisu služili, pokušali da vode armije direktivama iz kremaljskih salona, i to se završilo slomom plana brzog osvajanja Ukrajine. Zatim je, nakon nekih mesec i po rata, konačno formirana združena komanda, političari su polako izmileli u javnost i prikazali se na televizijama. Smislili su za sebe dobar plan da se nešto uradi u Donbasu. Formirane su namenske komande snaga koje su okružile Donbas i od juna pokušavaju da zauzmu aglomeraciju Slavjansk–Kramatorsk i odbrambenu liniju Seversk–Soledar–Bahmut, i da konačno odbace Ukrajince sa položaja u predgrađima Donjecka.

Činilo se ostvarivim uzeti taj prostor, onda proglasiti pre početka jeseni pobedu i pokrenuti neke pregovore ili zadržati status kvo na terenu do daljnjeg, recimo dok se EU ne podeli oko pitanja energenata, i to zatim samo od sebe reši status Rusije. Rat se pretvorio u dnevnu rutinu, a voždovi iz Moskve su organizovali vojne izložbe, vežbe i parade i sve ostalo što jača sliku o njima da su jaki i odlučni. Postale su dosadne vesti iz Bahmuta o tome da Putinov ponos, privatna vojska “Vagner”, u Ulici Patrisa Lumumbe postiže velike rezultate. Teške su to borbe, krvave, Rusi se trude da savladaju dobro uređenu odbranu, ali očigledno rešavajućeg udara nema. Artiljerija je nastavila da gruva svaki dan i da se polako potiskuju Ukrajinci kada se sruši svaka kuća pred ruskim jedinicama, bataljonima u koje su regrutovani u osnovi plaćenici, dobrovoljci kojima su obećane solidne plate, puno veće od onih koje bi zaradili kao civili. Zatim, u takvim bataljonima formirani su posebni jurišni odredi koji su dodatno plaćeni da uzmu neki prostor, i za to su pride računali na premiju.

Za to vreme, Ukrajinci su slali ljude na obuku, naoružavali se i krenuli u proboje sa diverzantskim i izviđačkim grupama, i to duboko. Gubici u pozadini i po bazama i likvidacije predstavnika vlasti postali su svakodnevica. Statičnost odbrane u Harkovskoj oblasti postala je jasno vidljiv problem, ali ignorisani su signali o velikom ukrajinskom interesu za to područje i koncentraciji snaga.

Rusi su formirali manevarski sastav za buduću ofanzivu, ali zakasnili su. Front je krenuo na istok. Kao što su Rusi pred rat stavili na tehniku oznake za brzo prepoznavanje u formi slova Z, O i V, sada su Ukrajnici morali da povedu računa da ne tuku po sebi, i na jugu i u Harkovskoj oblasti vozila su dobila bele krstove, koji podsećaju na nemačke oznake sa tenkova iz Drugog svetskog rata, tzv. Balkenkreuz. Vojnici su od kraja avgusta na južnoj ofanzivi dobili velike količine plave trake za označavanje šlemova i na više mesta na uniformi, kako ko stigne – neko oko butina, neko na leđa, ruke. Plave oznake viđene su u Harkovskoj oblasti, ali pojavile su se i žute i fluoroscentni žuti i narandžati krugovi na borbenim vozilima. Za obe strane u ratu očigledno je problem kako izbeći dejstvo po svojima, u konfuznoj situaciji u kojoj se lako desi da jedna vojska zađe onoj drugoj iza leđa.

TEŠKO CIVILIMA: Kada su nosioci plavih traka izbacili Ruse iz Harkovske oblasti (pardon, ušli za njima nakon pregrupisavanja), crno se piše civilima. Mnogo stanovnika mesta koja su bila pod ruskom kontrolom radilo je normalno svoj posao, ima onih koji su se radovali promeni, onih koji su se saživeli s njom, doduše, na snimcima se vidi da deo stanovnika ukrajinsku vojsku dočekuje iskreno kao oslobodioce. Različite su to priče. Deo civila otišao je u Rusiju, ali priča se da su ruske snage bezbednosti zaustavljale u nekim mestima pokušaj izlaska i uveravale stanovništvo da je situacija pod kontrolom. Negde civili nisu verovali da će Rusi tek tako da odu.

Kako bilo, sada sledi brutalna ukrajinska odmazda prema onima za koje smatraju da su sarađivali sa ruskim vlastima ili oružanom silom. Sa terena stižu izveštaji o pljačkama, ali i o progonu “izdajnika”. Izveštava se da su privedeni učitelji koji su držali nastavu na ruskom jeziku i da njima preti do 12 godina zatvora. To nije propaganda, već reči ukrajinske vicepremijerke Irine Verešuk, koja je zadužena za pitanja reintegracije “privremeno okupiranih teritorija Ukrajine”. Neće tim ljudima biti lako, ali sada je neugodna tema za Moskvu kako zadržati poverenje civila od Hersona do Donbasa, kada je pokazano da oni nisu važni vlastima. Šta predstavljaju ruski dokumenti, ako postoji rizik da će jednog dana možda da se nađu pred ukrajinskim “osvetnicima”. Svakako, ozbiljne bezbednosne posledice nastaće zbog pada vere stanovnika u ruske vojno-civilne vlasti, i to će biti prilika za nove ukrajinske obaveštajne prodore, koji su se do sada pokazali kao jedno od efikasnih sredstava u borbi.

Moskva suzama ne veruje i neće se baviti sudbinom civila koji su ostali iza fronta. Sada je Kremlj pred teškom odlukom šta učiniti. Snažan je pritisak vojske i dela javnog života desne ideološke provenijencije da se konačno krene u odlučan rat, i izbaci termin SVO. To podrazumeva mobilizaciju. Većina Rusa i ostalih naroda i narodnosti ćuti, a njihov stav je najvažniji jer nema indicija da postoji masovna podrška za rat, posebno u velikim gradskim sredinama. Dovoljno o realnom stavu Moskve govori činjenica da jedva prikupljaju bataljon-dva za odlazak na ratište.

Sada više nije dovoljno samo objavljivati svaki dan da su Ukrajinci uništeni (a još, eto, postoje), nešto mora da se promeni ili će stagnacija ruskog osvajanja uništiti svaku nadu Kremlja da će postići nešto smisleno u SVO, odnosno ratu. Dok se Putin i društvo odluče, ruska vojska ima mnogo posla kako da sa ono malo ljudi što ima (analizirajući u razmerama veličine fronta) sačuva odbrambenu liniju na Oskolju i Liman. Ako padne taj prostor, Ukrajinci će navaliti na severodonjecku aglomeraciju, koja je krajem juna stavljena pod rusku kontrolu posle žestokih borbi. Ako zađu u pozadinu kao što su učinili u Harkovskoj oblasti, položaji Rusa biće ugroženi i na prostoru LNR i na liniji Seversk–Soledar–Bahmut. To bi bila potpuna propast ruskog nastojanja da se zauzme Donbas. Katastrofičan scenario ruski generali pokušaće preduprediti dovlačenjem pojačanja i moraće da se nadaju da je istrošen ukrajinski zamah. ¶

Tagovi:

Rat u Ukrajini Pad desnog boka grupacije “Zapad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat na Bliskom istoku

08.april 2026. A.I.

Tramp pristao na prekid vatre, Iran da otvori Ormuski moreuz

Predsednik SAD Donald Tramp ipak neće da “uništi čitavu jednu civilizaciju”, već je prihvatio dvonedeljni prekid vatre. Iran je pristao da otvori Ormuski moreuz. Rat nije završen, pregovori se nastavljaju

Donald Tram pred mikrofonom u Beloj kući

Rat protiv Irana

07.april 2026. A.I.

Večeras ističe Trampov ultimatum „životinjama“, Iranci neće da popuste „ludaku“

U sredu u dva sata ujutru po srednjeevropskom vremenu ističe ultimatum Donalda Trampa Iranu: ako „ludi gadovi“ ne budu otvorili Ormuski moreuz predsednik SAD će narediti razaranje mostova i energetske infrastrukture iranskih „životinja“. Sve više raste strah od potencijalne ubotrebe taktičke nuklearne bombe

Bivši američki ambasador pri NATO

Rat na Bliskom istoku

07.april 2026. Teri Šulc / DW

Bivši američki ambasador pri NATO-u: Najgora kriza u istoriji vojnog saveza

Bivši američki ambasador pri NATO upozorava da je savez u najdubljoj krizi u istoriji, dok sukobi između Donalda Trampa i Evrope otvaraju pitanje – može li NATO bez SAD

Klimatske promene

Temperatura

07.april 2026. Irida Lazić (Klima101)

Preti li svetu „super El Ninjo“

Iako je još teško reći, postoji velika verovatnoća da novi „El Ninjo“ stiže, stručnjaci nagoveštavaju da će biti jedan od intenzivnijih ikada

Iran

07.april 2026. Vesli Ran (DW)

Koliko Iran može da odoleva Americi i Izraelu?

Donald Tramp signalizirao je da želi brz kraj rata protiv Irana, iako se američka vojska gomila oko Persijskog zaliva. Teheran i dalje u Ormuskom moreuzu blokira značajan deo svetskog snabdevanja energentima

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Povezane vesti

Ukrajina i Zapad

14.septembar Bogdan Petrović

Pomoć na kašičicu

Kako se zima pogoršava, finansijska situacija Ukrajine sve je teža. Pored pokrića tekućeg deficita, potrebno je obezbediti i novac za nabavku energenata. Ukrajina teško može da nastavi sa “monetarnim finansiranjem” troškova rata a da ne nastupi potpuni krah njenog finansijskog sistema

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure