
EU-SAD
Evropski parlament zamrznuo trgovinski sporazum sa SAD zbog Grenlanda
Brisel poručuje da pretnje teritorijalnom integritetu Danske i carinski pritisci Vašingtona podrivaju poverenje u transatlantske odnose

U Baltičkom moru oštećeni su podmorski kablovi, a u fokusu istrage je tanker za naftu koji bi mogao da pripada ruskoj takozvanoj „mračnoj floti“
U noći nakon drugog dana Božića, finski istražitelji ukrcali su se na tanker za naftu na Baltičkom moru. Brod nosi zastavu Kukovih ostrva, a sumnjivo je blizu kabla između Estonije i Finske „Estlink 2“ koji je prvog dana Božića prestao da radi, piše Dojče vele (DW).
„Poslali smo patrolni brod do tankera i ustanovili da sidra nisu na svom mestu. Zato smo imali razloga da verujemo da se nešto čudno dešava“, izjavio je zamenik komandanta granične straže Marku Hasinen na konferenciji za novinare. I dodao: „Na naš zahtev, posada tankera krenula je da podiže sidro, ali je samo lanac izašao. Sidro za njega više nije bilo pričvršćeno.“
Pojačani hibridni napadi u regionu Baltičkog mora
Nesrećni slučaj? Finske vlasti u to ne veruju – istražuju ozbiljnu sabotažu. Od početka rata protiv Ukrajine, sve je više hibridnih napada u regionu Baltičkog mora. Finska je često meta takvih napada i nije neuobičajeno da ulogu u tome igra Rusija, kaže Hiski Haukala, šef finskog Instituta za spoljnu politiku iz Helsinkija.
Rusija testira gde su granice i sve agresivnije izvodi takve hibridne napade, kaže Haukala i dodaje da je reč o čitavom spektru aktivnosti – „od dezinformacionih ratova, do agresivnijih oblika kibernetičkih napada, a možda čak i fizičkih akata sabotaže, kakve vidimo ovde u Evropi“.
Da li je tanker deo ruske „mračne flote“?
Oštećenje kablova za prenos podataka između Finske i Nemačke, kao i Švedske i Litvanije dogodilo se i u novembru. I tada je istraga bila usmerena na jedan strani brod.
Ipak, za razliku od tog slučaja, finske vlasti ovoga puta mogu da pregledaju brod. Pošto se „Igl S“ nalazi u finskim teritorijalnim vodama, istražitelji mogu da se ukrcaju, razgovaraju sa posadom i prikupe dokaze. „Pretpostavljamo da je brod deo ’mračne flota’. Prema našim informacijama, prevozio je bezolovni benzin koji je natočen u ruskoj luci“, kaže Sami Rakšit, direktor Finske carine.
I Evropska unija smatra da je teretni brod povezan s Rusijom. „Sumnjivi brod je deo ruske ’mračne flote’ koja ugrožava bezbednost i životnu sredinu, i istovremeno finansira ruski ratni budžet“, navodi se u zajedničkom saopštenju Evropske komisije i predstavnice EU za spoljne poslove Kaje Kalas.
Takozvana „mračna flota“ ili „flota u senci“ su brodovi koji bi trebalo da pomognu Rusiji da izvozi sirovu naftu, ponekad i tako što se pomoću njih ilegalno zaobilaze sankcije EU. Pošto Moskva u tu svrhu ne može da koristi svoje brodove, ona često koristi stare tankere iz drugih zemalja. Finski premijer Peteri Orpo upozorava: „Ovo pokazuje kolika je opasnost od ’mračne flote’ za Baltičko more. Moramo da pronađemo nove, snažne metode da se nosimo s tim.“
Oštećeno i nekoliko komunikacionih kablova
Nije samo kabl za napajanje iznenada otkazao za Božić. Sada se zna da su i četiri komunikaciona kabla neispravna. Kako prenose mediji, tri povezuju Finsku i Estoniju, a jedan Finsku i Nemačku.
Uzrok je još uvek nejasan. Mrežni operateri saopštili su da sve to nema uticaja na potrošače – ali, božićni mir je narušen. Premijer Orpo ocenjuje da je stvar „veoma ozbiljna“ i strahuje da će se tako nešto ponoviti. „Ali, naše vlasti odlučno su reagovale. Brod je u našim vodama, pod našom kontrolom i istraga je u toku“, kaže Orpo i zaključuje: „To šalje snažnu poruku svima na moru – da mi intervenišemo.“
Izvor: Dojče vele (DW)

Brisel poručuje da pretnje teritorijalnom integritetu Danske i carinski pritisci Vašingtona podrivaju poverenje u transatlantske odnose

Donald Tramp je po svemu sudeći odustao od vojne intervencije u Iranu. Vašington i Teheran otvaraju diplomatske kanale, ali daleko od toga da je američko-iranska kriza okončana, kao što ni unutrašnji izazovi teokratskom režimu Islamske Republike nisu otklonjeni

Dok je deo hrišćanskog sveta slavio Božić i pripremao se za obeležavanje kraja 2025. godine, ulazeći s opreznim i pomalo ciničnim optimizmom u 2026, Iran je doslovno goreo. Posle skoro tri nedelje nasilja, iz Irana stiže poruka teokratskog režima – držimo situaciju pod kontrolom

Izveštaji ukazuju da su hleb, urme, pirinač često osnova obroka. Nevladine organizacije su prošle godine izvestile da tek dva odsto dece u Iranu konzumira mlečne proizvode svakog dana, a 50 odsto ih ne konzumira uopšte, čak i ako roditelji rade. Gradovi sprovode restrikcije vode, ponekad i potpune prekide snabdevanja u trajanju od 12 do 18 sati, kako bi upravljali smanjenim zalihama

Iako se čini da su dešavanja u prvih desetak dana januara intenzivna, ona su zapravo samo nastavak trenda koji se odvija već neko vreme. U poslednjih pet godina broj oružanih sukoba u svetu konstantno raste. Izdvajamo one koji imaju najveći uticaj na geopolitička zbivanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve