

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U Rijadu je 24. marta uveče završen dvanaestočasovni sastanak američke i ruske delegacije o uslovima za okončanje rata u Ukrajini
Delegacije Rusije i Sjedinjenih Država usaglasile su u Rijadu tekst zajedničkog saopštenja, nakon sastanka o uslovima okončanja rata u Ukrajini. Kremlj i Bela kuća će danas, 25.marta, dostaviti medijima ovaj tekst, rekao je ruskoj agenciji TAS izvor u ruskoj delegaciji.
Rusiju su predstavljali predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin i savetnik direktora Federalne službe bezbednosti Sergej Beseda. U američkoj delegaciji bili su direktor za planiranje politike Stejt departmenta Majkl Anton i pomoćnici specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga i savetnika za nacionalnu bezbednost Majka Volca.
Šta je bila tema
Pre početka sastanka rečeno je da će glavna tema biti uspostavljanje prekida vatre u Crnom moru, o čemu su se tokom poslednjeg telefonskog razgovora dogovarali Vladimir Putin i Donald Tramp.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su pregovori Moskve i Vašingtona fokusirani na tehnička pitanja, uključujući sigurnost komercijalnih brodova u crnomorskoj regiji.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je novinarima u Vašngtonu da se razgovori u Saudijskoj Arabiji dotiču pitanja koja uključuju teritoriju u Ukrajini, gde Rusija zauzima otprilike jednu petinu zemlje, i o mogućnosti da Sjedinjene Države kontrolišu elektrane u Ukrajini.
„Trenutno pričamo o teritoriji. Govorimo o linijama razgraničenja. Govorimo o vlasništvu nad elektranom. Neki ljudi kažu da bi Sjedinjene Države trebale da poseduju elektranu… jer imamo stručnost“, rekao je Tramp.
On je dodao i da će Amerika i Ukrajina uskoro potpisati sporazum o zajedničkom razvoju ukrajinskih retkih zemljanih minerala i drugih resursa.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao je da je sastanak bio konstruktivan i smislen.
Prekretnica ili ne
Pregovori u Saudijskoj Arabiji predstavljaju prekretnicu u naporima koje predvodi SAD u cilju postizanja primirja u ratu u Ukrajini, piše Radio Slobodna Evropa. Ranije je bilo pauza od jednog ili više dana između različitih rundi bilateralnih pregovora. Okupljanje svih strana na istom mestu moglo bi ubrzati proces.
Međutim, iako će ruski i ukrajinski pregovarači biti u istoj zemlji u kojoj će razgovarati sa delegacijom SAD-a, malo ljudi očekuje veliki pomak.
Zelenski je prethodno u televizijskom obraćanju rekao da „naš tim radi na potpuno konstruktivan način“.
„Razgovor je prilično koristan – rad delegacija se nastavlja. Ali, bez obzira na to što danas kažemo našim partnerima, moramo naterati Putina da izda pravi nalog da se zaustave napadi. Ko je izazvao ovaj rat, mora i da ga zaustavi“, dodao je Zelenski.
Izvor: Fonet/Slobodna Evropa


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve