img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Ofanzivni kapaciteti

27. jul 2022, 18:36 Aleksandar Radić
Foto: AP Photo
Opevan u pesmi: Američki HIMRAS
Copied

Čini se kako je možda prerano da se o tome otvoreno govori u Pentagonu, ali ako ukrajinska vojska održi položaje i rat se produži u 2023. godinu, može se očekivati da će donacija u borbenim avionima postati izvesna

Na frontu na istoku nema većih pomeranja u prethodnih par nedelja, posle povlačenja vsušnika iz Lisičanska i okoline. Rusi su pritisli prema liniji odbrane Seversk-Soledar-Bahmut i polako uzimaju prigradska naselja tih gradova. Sa obe strane glavnu ulogu ima artiljerija, kao i do sada. Ukrajinci se hvale da su pogodili važan Antonovski most koji povezuje Herson sa pozadinom, i to raketama visoke preciznosti koje su poletele iz lansera M142 HIMARS. Na talasu zanosa propagande, ukrajinski pevač Taras Borovok već je pripremio prikaz novog sredstva tehnike u stihovima “Lala-la-lala – HIMARS. Naš pouzdani prijatelj došao je iz Amerike”.

I ide pesma po raketama koje jedna za drugom padaju na skladišta municije i goriva. Ratna pesma koja nije neko poetsko-muzičko dostignuće za pamćenje, ali poruka o tome koliko je za propagandu važno tih 12 (sada već 16) samohodnih višecevnih lansera, poslata je jasno i glasno. S obzirom da M270 MRLS tuče istim raketama, valjda neće biti potrebno da se o njemu posebno peva. Po tri lansera sa britanskog i norveškog stoka su obezbeđena. Sumarno, 20 lansera nije sredstvo koje će dovesti do obrta na liniji fronta, ali hoće učvrstiti stav ruskog javnog mnjenja o tome da su Amerikanci i ostali iz NATO u potpunosti stali protiv njih.

Ukrajinski ministar odbrane obelodanio je kako je za odbranu potrebno oko 50 lansera, a za prelazak u ofanzivna dejstva 100 komada. Sačekaće na to, ali ima promena. Uslediće direktna provokacija SAD kada ukrajinskoj artiljeriji dostave famozne lansere rakete ATACMS, koje će sa najvećim dometom od 300 km moći da pokriju rejone koncentracije ruske vojske, pozadinske baze i aerodrome. Unutar dometa biće vojnopomorske baze i aerodromi na Krimu, sve ruske snage u Ukrajini, ali i gradovi u dubini kao što su Brjansk, Kursk, Voronjež i Rostov.

INFORMACIJA JE ZLATO: Talasi preciznih informacija o tome gde su ruske snage možda su glavni oslonac ukrajinske odbrane. Preciznost raketa kao što su ATACMS i GMLRS (one rakete dometa 70 km koje Ukrajinci već koriste, i njene varijante koje dobacuju do 130-150 km) ne može da se iskoristi bez dobre procene gde da se gađa. Pronalaženje vrednih objekata dejstva kao što su komandna mesta i skladišta u kojima su nagomilana razna sredstva za front, najvažniji su deo posla u pripremi rada sa dalekometnim raketama. Kasnije sledi posao koji je rutinski za poslugu raketnog sistema i raketa poleće.

Onaj Rus koji pronađe i uništi lanser M142 ili M270 obezbedio je sebi visoki orden i naklonost pretpostavljenih, ali neće to biti lako učiniti. Veliki domet daje prostora Ukrajincima da lansere sklone daleko od fronta i ruskih relativno skromnih izviđačkih potencijala. U gradovima uvek može da se pronađe neko pogodno mesto za skrivanje lansirnog vozila i prostor za lansiranje kada se izabere cilj. Jedinice sa jednim lansirom ili dva dovoljne su da učine mnogo štete Rusima jer je poenta u izboru, odnosno prepoznavanju objekta dejstva, a ne u masovnom pokrivanju prostora, kao kada se tuče sa višecevnim lanserom “grad”. Ako pretpostavimo da su ruske vođe na početku rata samouverenost da će brzo ući u Kijev temeljile na obaveštajnim prodorima u ukrajinsku politiku i vojsku, sada je prilika da se pokaže šta je ostalo od tih mehanizama. Rusi će zlatom platiti informaciju gde su lanseri, jer kada raketa poleti, nije je lako oboriti.

Za taj deo posla zadužena je ruska protivraketna odbrana, koja će imati zadatak da ne dozvoli svakodnevna precizna dejstva po dubini koja bi dovela do sumnji u vojnu prestiž i moć. Prvi put proveru u realnim ratnim uslovima prolazi sistem protivvazdušne odbrane (PVO) koji čini složeni ešelonizirani mehanizam sa radarskim sistemima i raketnim i artiljerijskim sistemima različitog dometa, od lakih prenosnih raketa “vrba” i “igla” do S-400. Ukrajinska avijacija nije primarni cilj jer se retko pojavljuje, ali zato je na nebu veliki broj raketa i dronova. Treba zaštititi jedinice na terenu, ali posebno važan i težak zadatak je PVO gradova u pozadini.

Rusi kažu da je efikasnost u prvom redu S-400, a zatim S-300V i S-300P i Buk-M1/M2 izuzetno visoka, tvrde čak neočekivano. Problem za protivraketni štit je velika dužina fronta od oko 2.000 km, i dubina koja mora da se štiti od nekih 300 km. Zato su divizioni razmešteni oko velikih gradova, zatim ključnih logističkih baza, centara veze, komandi strategijskog nivoa, aerodroma i baza borbene avijacije.

PRIJATELJSKA VATRA: Uvek u ratu planovi propadaju i sadejstvo je sve sem idealnog, i sada u Ukrajini to nije drugačije. Zato ruski sistem PVO ponekad očisti sa neba i neki svoj avion. Vrlo, vrlo neugodno za rusku avijaciju bilo je obaranje jednog frontovskog bombardera Su-34M 18. jula, koji je navodno uništen pogotkom ruskog raketnog sistema PVO. Da stvar bude gora, radi se o jednom potpuno novom, modernizovanom avionu. Četiri takva aviona 277 dobio je novembra prošle godine bombarderski avijacijski puk koji je baziran na Dalekom istoku, na aerodromu Hurba i nedavno, krajem juna, još četiri komada. Naravno, sada su ti avioni blizu fronta.

Dan nakon obaranja Su-34M pao je, navodno, jedan Su-35. Izvori kažu da je možda ponovo prijateljska vatra, a Ukrajinci se hvale da su oni zaslužni. U suštini, nije važno ko je oborio taj avion. U ratu se tehnika gubi. Mnogo važnije pitanje je zašto ruska avijacije nije zablistala kao na aeromitinzima. Piloti koji izvode vešte manevre su slika za narod, ali ratna stvarnost i primena aviona u namenskoj ulozi borbene platforme je sasvim različita tema. Na frontu, glavna uloga je pripala helikopterima jer njima se pripisuje oko 70 odsto svih zadataka ruske avijacije. Letovi na ekstremno malim visinama i rutinsko dejstvo iz propinjanja sa nevođenim raketnim zrnima je svakodnevica za posade Ka-52, Mi-28 i Mi-24. Koriste se i vođene rakete, ali ređe.

Još ređe se leti na zadatke noću. Pre rata, ruski prodavci naoružanja hvalisali su se odlikama Ka-52 i Mi-28 u dejstvima po ograničenoj vidljivosti, noću i po oblačnom vremenu. U ratu, piloti na tim mašinama izvode vrlo riskantne letove u zoni dejstva protivničke PVO po povoljnim meteorološkim uslovima i tuku nevođenim raketnim zrnima. Od njih se to traži i očekuje jer rade za račun komandanata armija unutar njihovih zona odgovornosti na terenu. Ništa neobično, jer su kod Rusa Kamovi i Milovi u rodu koji se zove armijska avijacija.

Od aviona, najviše posla pripada jurišnicima Su-25. Oko 20 odsto borbenih avio poletanja odnosi se na zadatke vatrene podrške sa podzvučnim dvomotornim jurišnicima čiji piloti, kao i njihove kolege, dolaze do objekata dejstva na malim visinama, obično u paru, pošalju visoko nevođena raketna zrna i zatim ulaze u oštar zaokret i pod zaštitom infracrvenih mamaca odlaze što brže u smeru ruskih položaja.

Preostalih 10 odsto letova izvršava čitava preostala avijacija – lovci Su-35 u patrolama, frontovski bombarderi Su-34 i Su-24M, strategijski bombarderi Tu-22M, Tu-160 i Tu-95MS, leteće radarske osmatračke stanice, avioni za elektronsko ratovanje itd. Svakako, to nije povoljan odnos jer se pokazuje da rusko promišljanje primene avijacije ne dolazi dalje od zadataka vatrene podrške na prvoj liniji. Od početka rata do sada, retka su dejstva po ukrajinskoj pozadini. Ima tih letova, ali u statistici rata nalaze se na dnu tabele. Kritičke analize sa ruske strane ukazuju na to da frontovski bombarderi, kada bace desetak tona parčadno-fugasnih avionskih bombi, postižu rezultat koji ne može da se poredi sa cevnom i raketnom artiljerijom. Zato pozivaju da se bombarderima daju uslovi za rad i da će zatim uslediti povećanje dinamike prodora.

POTREBA ZA AMERIČKIM AVIONIMA: Ukrajinci su uvideli da ruska avijacija nije stekla uverljivu prednost i na tome zasnivaju svoj trud da pridobiju Vašington za plan da se naoružaju američkim višenamenskim borbenim avionima. Potreba je jasno vidljiva jer je ukrajinska avijacija u rat ušla sa ostacima ostataka sovjetske flote lovaca suhoj 27 i MiG-29, frontovskih bombardera Su-24M i jurišnika Su-25. To su avioni izrađeni osamdesetih godina i teškom mukom su remontovani i minimalno modernizovani. Zatim su usledili ratni gubici i povećani utrošak resursa koji je ozbiljan problem na tim avionima, jer je njihovo održavanje limitirano kratkim rokovima rada motora i vitalno važne elektronike. Najbolje to zna generacija naših pilota koja je 1999. poletela sa MiG-29 na presretačke zadatke i suočila se sa otkazima elektronskih sistema, ali doduše, motori su radili. U to vreme niko nije mogao podržati avijaciju države bez saveznika, ali Ukrajincima ima ko da pomogne. Rezervni delovi su stigli sigurno iz Poljske, a možda još odnekud. Za kraj avgusta Slovaci su najavili da će predati istočnim susedima 11 MiG-29 pošto je rešeno pitanje savezničke zaštite njihovog vazdušnog prostora do dolaska naručenih F-16.

Za sada, Ukrajinci lete sa onim što imaju i rade to relativno vešto. Na zadatak kreću sa jednog aerodroma, slete na popunu gorivom na neko skriveno mesto na tzv. aerodrom podskoka i nastave na borbeni let. Amerikanci nisu voljni da obećaju neke F-16 ili F-15, ali led se za sada pomera i u proceduri je odobrenje da se iduće godine iz budžeta Pentagona 100 miliona dolara potroši za obuku ukrajinskih pilota i upoznavanje sa američkom tehnikom, formalno zbog boljeg razumevanja vazdušnih platformi, taktike i tehnike SAD i NATO. Birokratske fraze su, naravno, samo paravan za potencijalni kurs preobuke na tehniku koja za sada nije obećana, ali tema je otvorena. Čini se kako je možda prerano da se o tome otvoreno govori u Pentagonu, ali ako ukrajinska vojska održi položaje i rat se produži u 2023. godinu, može se očekivati da će donacija u borbenim avionima postati izvesna.

U međuvremenu, nije lako ukrajinskoj avijaciji. Šefovi njene tehničke službe teško su postradali od ruskih raketa “kalibar” u Vinici 14. jula. Tamo se nalazi podzemno komandno mesto, zatim, očekivano, američki i saveznički oficiri zaduženi za sadejstvo i dostavu informacija obaveštajno-bezbednosnog sistema po širini i dubini ukrajinske oružane sile. U ovoj fazi rata, rastrojstvo ukrajinskog sistema rukovođenja i komandovanja je unosan rezultat za Ruse i zato se neće žaliti “kalibri” i ostale sofisticirane rakete, koliko god da su se rezerve istrošile. ¶

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure