img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predsednički izbori u SAD

Od mačaka do politike: Kako Vensove izjave o „nesrećnim“ ženama utiču na izbornu trku

26. jul 2024, 09:24 Tijana Stanić
Džej Di Vens: Republikanski senator iz Ohaja Foto: AP Photo/Stefan Jeremiah
Džej Di Vens: Republikanski senator iz Ohaja
Copied

Nekoliko godina star snimak u kojem republikanski kandidat za potpredsednika SAD Džej Di Vens naziva visoke funkcionerke Demokratske stranke „nesrećnim ženama“ koje umesto dece imaju mačke isplivao je na društvenim mrežama. Njegov komentar odjekuje drugačije u trenutku kada mnoge žene brane svoje pravo da donose sopstvene odluke, a pitanje reproduktivnih prava predstavlja ključnu temu novembarskih izbora. Jedna od uvređenih žena je i američka glumica Dženifer Aniston, koja je ranije javno govorila o višegodišnjoj neuspešnoj borbi da postane majka

Ranije ove nedelje internet je oživeo intervju Takera Karlsona sa Džejmsom Dejvidom Vensom iz 2021. godine u kojem je trenutni kandidat za potpredsednika Sjedinjenih Američkih Država objasnio šta je tačno pogrešno sa današnjom Amerikom. Problem, kako ga je Vens video, bio je da zemlju suštinski vode „demokrate, naši korporativni oligarsi i gomila žena bez dece koje imaju mačke i koje su nesrećne zbog svojih životnih odluka i žele da učine ostatak zemlje jednko nesrećnim”. Potpredsednica Kamala Haris bila je među pomenutim ženama, iako ima dvoje pastorčadi.

„Opsednute su svojim poslovima. Opsednute su svojim bogatstvom i svojim imetkom“, nemaju „direktan udeo“ u budućnosti nacije i „mrze normalne Amerikance zato što biraju porodicu umesto ovih besmislenih statusnih igara u Vašingtonu i Njujorku“, objasnio je tada Vens.

Tri godine kasnije, upravo je on akter najveće američke statusne igre, rame uz rame sa republikanskim predsedničkim kandidatom Donaldom Trampom. Svi su izgledi da će sa druge strane biti niko drugi do Kamala Haris.

Iako su Vensovi komentari stari nekoliko godina i datiraju iz vremena kada se kandidovao za Senat, oni odjekuju drugačije u novoj političkoj klimi. Vens je sada kandidat za potpredsednika republikanskog kandidata i bivšeg predsednika Donalda Trampa, a njegove reči su isplivale u trenutku kada mnoge žene, u anketama i na glasačkim mestima, brane svoje pravo da donose sopstvene odluke – o abortusu, kontracepciji, klinikama plodnosti ili o neimanju dece uopšte.

Šta je to sa ženama i mačkama

Izraz „cat lady“ za koji ne postoji adekvatniji prevod na srpski jezik osim „žena koja ima mačke“, kroz godine je postao stereotip kroz koji se posmatraju žene koje nisu osnovale svoju porodicu.

Te se žene uglavnom stereotipiziraju kao usamljene i nesrećne. Međutim, u Vensovom govoru one su opasne za budućnost najmoćnije svetske sile. Žene bez dece su problem, ali ista kritika na račun muškaraca nije izrečena. Žene koje su namerno birale ljubimce umesto majčinstva su više od problema – one su nestabilne. Ali zašto i u kojem trenutku su u narativ uvučene mačke – da ojačaju seksističke kulturne kritike, istovremeno preterano korišćene i kao simbol ženskog očajanja i usamljenosti i nekontrolisane društvene vlasti – u SAD-u ova konekcija seže još do veštica iz Salema. Pre i dugo nakon toga, mačke su služile kao sumnjivi saputnici strašnih, samostalnih žena – dobar primer je Šekspirov „Magbet”.

Osim žena koje svesno odlučuju da ne budu majke, postoje i one koje se u istoj ulozi nisu ostvarile iz bioloških razloga. Žene koje ne mogu da imaju decu su zbog toga postale jedne od najglasnijih protivnika Džej Dija Vensa, republikanca konzervativnijeg i od samog Trampa.

Bes žena bez dece

Među njima je i glumica Dženifer Aniston, najpoznatija po ulozi Rejčel iz hit-serije „Prijatelji“. Pedesetpetogodišnja glumica nema decu i vrlo otvoreno govori o svojoj višegodišnjoj neuspešnoj borbi da postane majka – zbog čega je često bila na meti holivudskih tabloida koji su secirali svaku od njenih veza i pitali se zašto, pobogu, ona i dalje nema decu. Često uz maliciozne komentare.

„Pokušavala sam da ostanem trudna. Sve godine i godine i godine spekulacija… Bilo je zaista teško. Prolazila sam kroz vantelesnu oplodnju, pila kineske čajeve, šta god. Bacala sam sve na to“, rekla je Aniston u intervjuu za „Allure“ magazin 2022. godine, dodajući da je medijska priča da je „bila samo sebična“ i „samo brinula o svojoj karijeri“ bila bolna.

Zato ne čudi što je Aniston pre nekoliko dana podelila snimak Vensovog gostovanja kod Takera Karlsona na svojim društvenim mrežama uz reči: „Zaista ne mogu da verujem da ovo dolazi od potencijalnog potpredsednika Sjedinjenih Američkih Država“.

„Sve što mogu da kažem je… gospodine Vens, molim se da vaša ćerka bude dovoljno srećna da jednog dana ima svoju decu. Nadam se da neće morati da se okrene vantelesnoj oplodnji kao drugoj opciji. Jer vi pokušavate da joj i to oduzmete“, napisala je Aniston u svojoj objavi.

Dženifer Aniston: Popularna Rejčel iz
Foto: AP Photo/Jordan Strauss
Dženifer Aniston: Popularna Rejčel iz „Prijatelja“ javno je govorila o svojoj želji da bude majka

Jedna od najvažnijih tema izbora

Reproduktivna prava su jedna od glavnih tema predstojećih predsedničkih izbora. Nacionalna anketa NBC News-a iz aprila je pokazala da birači smatraju abortus jednom od najvažnijih tema u zemlji. Slično tome, u istraživanju iz 2023. godine koje je sprovela neprofitna organizacija Public Religion Research Institute ustanovljeno je da više od šest od deset Amerikanaca veruje da abortus treba biti legalan u većini ili svim slučajevima.

Vens se donedavno zalagao za nacionalnu zabranu abortusa. Tokom godina je zauzimao nešto umereniji stav, koji je danas u skladu sa stavom Republikanske partije – umesto dugogodišnjeg poziva stranke na nacionalnu zabranu, Republikanski nacionalni komitet je ranije ovog meseca usvojio platformu koja kaže da savezne države imaju slobodu da donose sopstvene zakone o abortusu.

Vrhovni sud SAD je 24. juna 2022. oborio više od pola veka važeću presudu da je abortus legalan u svim američkim saveznim državama. Sudije su glasale pet prema četiri da se točak istorije zavrti unatrag. Smatrali su da američki Ustav ne dozvoljava pravo na abortus i da je došlo vreme da se odluka o tom pitanju „vrati izabranim predstavnicama i predstavnicima naroda“. To je bilo moguće nakon što je za predsedničkog mandata Trampa promenjen odnos snaga u Vrhovnom sudu u korist konzervativnih sudija koje se biraju doživotno.

Masovni protesti u SAD nakon presude Vrhovnog suda
Foto: AP Photo/Butch Dill
Masovni protesti u SAD nakon odluke Vrhovnog suda

Kako će ovo uticati na Vensa

Uzevši sve gore navedeno u obzir – pitanje je kakva je uloga Vensa u narednim danima i mesecima predizborne kampanje? Za potpredsedničkog kandidata, snimak je isplivao u najgorem trenutku. Džej Di Vens i dalje stoji slabo kod neopredeljenih glasača koji bi mogli biti presudni za ishod novembarskih izbora.

Anketa Rojtersa i Ipsosa sprovedena u ponedeljak i utorak pokazala je pomak u Vensovu korist, sa 32 odsto ispitanika koji na njega gledaju povoljno u poređenju sa 24 odsto, koliki je bio procenat prethodne nedelje. Ipak, i broj onih koji ne odobravaju Vensa se povećao, skočivši sa 30 odsto na 39 odsto.

Vensovo biračko telo nalazi se među konzervativnijim republikancima. Zbog toga je za mnoge bilo iznenađenje kada je Tramp odabrao ovog senatora za svog potpredsedničkog kandidata – jednostavno, nije sigurno koliko bi novih glasača Vens mogao da privuče.

Uz to, odstupanje Džoa Bajdena iz predsedničke trke dodatno je oslabilo Vensovu poziciju – sada je sa jedne strane verovatni kandidat žena (pritom, ne-belkinja), dok su sa druge strane to dva bela muškarca. Zbog toga su i neki bivši Trampovi saradnici, među kojima direktor za komunikacije Bele kuće Entoni Skaramuči, rekli da je Tramp „napravio vrlo lošu odluku“ odabravši Vensa, i da bi bolji kandidat u ovim uslovima bila Niki Hejli.

Tagovi:

Američki predsednički izbori 2024 demokratska partija sad izbori Džej Di Vens Dženifer Aniston Kamala Haris republikanska partija izbori Žene bez dece
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure