Izbor predsedničkih kandidata ko će im biti potpredsednik jasno ukazuje na to koja se ciljna grupa gađa na izborima. Donald Tramp se opredelio za Džejmsa Dejvida Vensa, mlađeg, belog muškarca koji ne preza od konfrontacija, koji spada u tvrdo jezgro branitelja lika i dela bivšeg predsednika
Samo dva dana nakon atentata na njega, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nominovan je na republikanskoj stranačkoj konvenciji u Milvokiju u američkoj državi Viskonsin za predsedničkog kandidata Republikanske stranke na izborima 5. novembra.
Foto: AP Photo/Carolyn KasterU punoj formi: Donald Tramp na nacionalnoj konvenciji Republikanske partije / Foto: AP Photo/Carolyn Kaster
Pažnja američke javnosti bila je, osim na to kako će se Tramp sa zavojem na uhu nakon što je za dlaku izbegao smrt ponašati, usmerena na njegov izbor kandidata za potpredsednika SAD.
Opredelio se za Džejmsa Dejvida Vensa, republikanskog senatora iz Ohaja koji ga je ranije oštro kritikovao, ali je potpuno promenio stav i postao jedan od najsnažnijih branitelja bivšeg predsednika, piše Glas Amerike (VOA).
Ova vest, objavljena na Trampovoj društvenom mreže „Istina“ (Truth Social), pojavila se na početku četvorodnevne republikanske konvencije.
Election 2024 RNCRepublikanska nacionalna konvencija / Foto: AP Photo/Morry Gash
„Posle dugog razmatranja i razmišljanja, i uzimajući u obzir ogromne talente mnogih drugih, odlučio sam da je osoba koja je najpogodnija da preuzme poziciju potpredsednika Sjedinjenih Država senator Džej Di Vens iz sjajne države Ohajo“, napisao je Tramp na Truth Social.
Belac, mlad, muškarac i spreman na konfrontaciju
Džej Di Vens, autor memoara Elegija brđana, koji su postali bestseler, veoma je popularan među republikanskim biračima.
Međutim, kao nepokolebljivi konzervativac iz republikanske države Ohajo, Vens verovatno neće dovesti mnogo novih glasača, a možda čak i odvratiti neke umerene republikance. Neke Trampove pristalice želele su da za potpredsednika/potpredsednicu odabere ženu ili nekog ko nije belac, kako bi proširio spektar potencijalnih birača izvan baze kojoj prevashodno pripadaju beli muškarci, piše VOA.
Nekoliko Trampovih najistaknutijih pristalica, uključujući bivšeg višeg savetnika Stiva Benona i Trampovog najstarijeg sina Donalda Trampa mlađeg pohvalili su, međutim, Vensa što je podstakao Republikansku stranku da prihvati pristup u spoljnoj politici sa manje intervencija i što podržava trgovinske barijere.
Vens je, takođe, oduševio Trampove pristalice svojim konfrontacijama na društvenim mrežama, što je relativna retkost u Senatu, gde mnogi poslanici i dalje pokušavaju da zadrže pristojnost i uljudnost. Trampov kandidat za potpredsednika sa 39 godina predstavlja mlađu generaciju na izborima.
Uspon Džejmsa Dejvida Vensa
Vensov brzi uspon bio je neobičan za američku politiku. Posle problematičnog i siromašnog detinjstva u južnom Ohaju, bio je marinac i dobio stipendiju na Pravnom fakultetu prestižnog Univerziteta Jejl, a kasnije je radio kao biznismen u San Francisku, piše VOA.
Istakao se posle 2016. godine kada je napisao „Elegiju brđana“, u kojoj je istraživao socio-ekonomske probleme sa kojima se suočava njegov rodni grad i ciklus siromaštva Amerikanaca u Apalačkim planinama, odakle potiču njegova majka i njena porodica. Knjiga je kritika onog što Vens smatra „autodestruktivnom kulturom“ u ruralnoj Americi i nastojala je da objasni Trampovu popularnost među osiromašenim belim Amerikancima.
Sam Vens je oštro kritikovao Trampa pre i posle njegove pobede na predsedničkim izborima 2016. protiv Hilari Klinton, nazivajući ga „idiotom“ i „američkim Hitlerom“, između ostalog. Ali kako se Vens pripremao da se kandiduje za američki Senat u Ohaju 2022. godine, transformisao se u jednog od najdoslednijih branilaca bivšeg predsednika, podržavajući Trampa čak i kada su neke kolege iz Senata to odbile.
Napad na Kapitol
Vens je umanjio značaj napada na Kapitol SAD 6. januara 2021. Rekao je da „sumnja“ da je život Majka Pensa u opasnosti, uprkos nasilnim demonstrantima koji su se približili bivšem potpredsedniku dok su ga agenti Tajne službe izvodili iz zgrade Kapitola.
Vens je takođe ponavljao Trampove kritike o načinu na koji je Sekretarijat za pravosuđe procesuirao nasilnike 6. januara, optužujući ovo telo da ne poštuje mere zaštite u skladu sa zakonom.
U februaru iste godine je odbio da kritikuje Trampa koji je, pisali su neki američki mediji, maltene bio ohrabrio ruskog predsednika Vladimira Putina da napadne američke saveznike u NATO-u ako ne povećaju svoj budžet za odbranu, piše VOA.
Protivnik pomoći Ukrajini
Dok se Republikanska partija istorijski zalagala za slobodna tržišta i prihvatala američke intervencije u inostranstvu kao važno sredstvo nacionalne bezbednosti, Tramp je protiv toga što je tokom predsedničke izborne kampanje 2016. otvorilo značajne podele unutar stranke.
Vens je bio jedan od najglasnijih protivnika nastavka pomoći Ukrajini u Senatu, što je u suprotnosti sa stavom mnogih republikanskih predstavnika u Kongresu.
U kampanji pre osam godina je služio kao most između Trampovih saradnika i bogatih donatora iz Silicijumske doline.
Ipak, izbor Vensa za kandidata za potpredsednika nailazi na otpor među nekim Trampovim saradnicima, posebno onim koji su želeli da odabere potpredsedničkog kandidata drugog profila.
Ohajo, iako je uglavnom okrenut republikancima na predsedničkim izborima, povremeno bira demokrate u drugim izbornim trkama. Vens je pobedio na izborima 2022. za šest procentnih poena razlike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe
Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa
Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe
Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.