img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni odnosi

Oboren rekord u vojnim troškovima: Amerika ubedljivo prva, slede Kina i Rusija

27. jun 2024, 08:15 T. S.
Ubedjivo najveći trošadžija su Sjedinjene Američke Države, ali rastu izdaci Rusije i Kine Foto: Pexels/Somchai Kongkamsri
Ubedjivo najveći trošadžija su Sjedinjene Američke Države, ali rastu izdaci Rusije i Kine
Copied

Devetu godinu uzastopno oboren je svetski rekord u izdacima država za vojsku, podaci su Stokholmskog instituta za istraživanje mira. Od rekordnih 2443 milijarde dolara, ubedljivo najviše su potrošile SAD, a na drugom i trećem mestu su Kina i Rusija. Razlozi ulaganja u vojsku su brojni - rat u Ukrajini, tenzije na Dalekom istoku i sukob u Pojasu Gaze

Svetski vojni izdaci porasli su devetu godinu zaredom, dostigavši rekordnih 2443 milijarde dolara. Prvi put od 2009. godine, novčana izdvajanja država za vojsku porasla su u svih pet geografskih regiona koje definiše SIPRI (Stokholmski institut za istraživanje mira), sa posebno velikim povećanjima zabeleženim u Evropi, Aziji i Okeaniji i na Bliskom istoku.

„Najveći rast vojnih izdataka je direktan odgovor na globalno pogoršanje mira i bezbednosti“, rekao je Nan Tian, viši istraživač SIPRI-jevog Programa za vojne izdatke i proizvodnju naoružanja. „Države daju prioritet vojnoj snazi, ali rizikuju da upadnu u spiralu akcija-reakcija u sve nestabilnijem geopolitičkom i bezbednosnom okruženju“.

Rusija i Ukrajina nisu mnogo daleko

Ruski vojni izdaci povećali su se za 24 procenta, dostigavši procenjenih 109 milijardi dolara u 2023. godini. Ovo predstavlja rast od 57 odsto od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim. U 2023. godini ruski vojni izdaci činili su 16 procenata ukupnih državnih izdataka.

Ukrajina je bila osmi najveći trošadžija u 2023. godini, nakon što su joj vojni izdaci skočili za 51 procenat i dostigli 64.8 milijardi dolara. Podaci pokazuju i da Ukrajini 58 procenata ukupnih državnih izdataka odlazi na vojsku.

Ukrajinski vojni izdaci u 2023. godini iznosili su oko 60 odsto ruskih. Međutim, Ukrajina je takođe primila najmanje 35 milijardi dolara vojne pomoći tokom godine, uključujući 25.4 milijarde dolara od SAD-a. Kada se i ove brojke uzmu u računicu, trošenje Ukrajine na vojsku iznosi oko 91 procenata ruskih izdataka.

SAD najveći trošadžija NATO pakta

U 2023. godini, 31 članica NATO pakta potrošila je 1.341 milijardu dolara, što je više od polovine svetskih vojnih izdataka. Gotovo 70 odsto tih izdataka odlazi na SAD, čije je trošenje u prošloj godini poraslo za 2,3 procenta i dostiglo 916 milijardi dolara. Međutim, i većina evropskih članica NATO-a povećala je svoje vojne izdatke. Njihov kombinovani udeo u NATO ukupnom budžetu bio je 28 procenata, najviši u poslednjoj deceniji. Preostala četiri procenta otišlo je na Kanadu i Tursku.

„Za evropske države NATO-a, poslednje dve godine rata u Ukrajini fundamentalno su promenile bezbednosnu perspektivu. Ova promena u percepciji pretnje ogleda se u rastućim udelima BDP-a koji se usmeravaju na vojne izdatke, pri čemu se NATO cilj od dva procenata sve više vidi kao osnovica, a ne kao prag koji treba dostići“, rekao je Lorenco Skaracato, istraživač SIPRI-jevog Programa za vojne izdatke i proizvodnju naoružanja.

NATO cilj od dva procenta predstvalja obavezu članica ovog pakta da dva odsto svog BDP-a odvajaju za vojsku. Prošle godine je 11 članica ispunilo ili premašilo ovaj nivo – najveći broj od kada je obaveza preuzeta. Drugi cilj – da se najmanje 20 procenata vojnih izdataka usmeri na „izdatke za opremu“ –ispunilo je 28 NATO članica u 2023. godini, u odnosu na 7 u 2014.

Zveckanje oružjem na Dalekom istoku

Kina je drugi najveći vojni trošadžija na svetu. U prošloj godini, izdvojila je procenjenih 296 milijardi dolara za vojsku, što je povećanje od šest odsto u odnosu na 2022. Ovo je 29. uzastopna godina rasta vojnih izdataka Kine. Ova zemlja sama čini polovinu ukupnih vojnih izdataka u regionu Azije i Okeanije. Ipak, povećanje kineskih ulaganja kaskadno izaziva i veće trošenje okolnih zemalja, koje sa ovom državom nisu u prijateljskim odnosima.

Na primer, Japan je izdvojio oko 50 milijardi dolara za vojsku u 2023. godini, što je 11 procenata više nego u 2022. Vojni izdaci Tajvana takođe su porasli za 11 procenata u 2023. godini, dostigavši 16.6 milijardi dolara.

„Kina usmerava veliki deo svog rastućeg vojnog budžeta na povećanje borbene spremnosti Narodnooslobodilačke vojske. Ovo je podstaklo vlade Japana, Tajvana i drugih da značajno ojačaju svoje vojne kapacitete, trend koji će se ubrzati u narednim godinama“, kaže Šiao Liang, istraživač SIPRI-ja.

Na Bliskom istoku najveće povećanje u poslednjoj deceniji

Procenjeni vojni izdaci na Bliskom istoku porasli su za devet procenata i dostigli 200 milijardi dolara u 2023. godini. Ovo je najviša godišnja stopa rasta u regionu zabeležena u poslednjoj deceniji.

Izraelski vojni izdaci, drugi najveći u regionu nakon Saudijske Arabije, porasli su za 24 procenata, i iznosili su 27.5 milijardi dolara. Povećanje izdataka uglavnom je izazvano velikom ofanzivom Izraela na Gazu kao odgovor na napad Hamasa u oktobru 2023.

„Veliko povećanje vojnih izdataka na Bliskom istoku u 2023. godini odražava brzo promenu situacije u regionu – od zatezanja diplomatskih odnosa između Izraela i nekoliko arapskih zemalja u poslednjih nekoliko godina do izbijanja velikog rata u Gazi i straha od sukoba na regionalnom nivou“, ističe Dijego Lopez da Silva, viši istraživač SIPRI-ja.

Izvor: SIPRI

Tagovi:

SIPRI Vojni budžet
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

26.jun 2025. Kersten Knip / DW

Trampov mir: Vidimo se u sledećem ratu

Deluje da se primirje između Izraele i Irana stabilizuje, ali dok u regionu raste nada u smirivanje tenzija, mnoge države i dalje zauzimaju podeljene stavove prema Teheranu

Železnica

26.jun 2025. I.M.

Najduža železnička linija: Moskva – Pjongjang za osam dana

Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi

Donald Tramp u Kongresu

SAD

26.jun 2025. M. L. J.

VOA: Tramp zatvorio nezvanični javni servis Amerike

Administracija predsednika Amerike Donalda Trampa otpustila je stotine novinara Glasa Amerike (VOA). Tako je zatvoren nezvanični javni servis SAD osnovan još 1942. godine

SAD

25.jun 2025. B. B.

Tramp: Neverovatna demonstracija američke snage utrla put prekidu vatre

Američki predsednik Donald Tramp je na NATO samitu Hagu naglasio svoju ulogu u posredovanju o prekidu vatre između Izraela i Irana

Samit u Hagu

25.jun 2025. Novak Marković

NATO povećao potrošnju za odbranu: Bićemo pravedniji i smrtonosniji

Lideri NATO podržali su u sredu veliko povećanje potrošnje za odbranu koje je tražio predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, i ponovo potvrdili posvećenost međusobnoj odbrani u slučaju napada

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure