img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reportaža

Nikopolj: Grad na frontu pod ruskom paljbom

16. oktobar 2024, 08:51 Hana Sokolova (DW)
Pogled iz Nikopolja na Zaporošku nuklearnu elektranu Foto: Yevhen Shilko/DW
Pogled iz Nikopolja na Zaporošku nuklearnu elektranu
Copied

Od početka rata u Nikopolju je od ruskih granata do sada poginulo 60 civila. Više od 400 je ranjeno. „Video sam mnogo uništenih kuća. Groblje je prošireno. Ovde gotovo niko nije ostao“, kaže Mihajlo koji se početkom godine vratio iz vojske u svoj rodni kraj. U daljini se vidi najveća nuklearna elektrana u Evropi

„Ovde je bilo akumulaciono jezero, a tu naša plaža“, kaže 30-godišnji Vladislav i kroz prozor svog auta pokazuje pejzaž obrastao travom i mladim drvećem. U daljini se vidi najveća evropska atomska elektrana, Zaporožje, piše Dojče vele (DW).

Nekada je Nikopolj bio na obali Kahovskog akumulacionog jezera, ali od njega nije ostalo mnogo. Brana i hidroelektrana su uništeni u eksploziji u junu 2023. godine. Vodena masa izlila se niz Dnjepar i poplavila brojna mesta.

Jug Herosne i Zaporoške oblasti u Ukrajini u proleće 2022. zauzela je ruska vojska, ubrzo nakon početka sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu. Ona nije preuzela samo kontrolu nad hidroelektranom, nego i nad tamošnjom nuklearnom elektranom, u blizini grada Energodara.

Otada je ruska artiljerija samo pet kilometara udaljena od Nikopolja. U poslednje vreme Rusi napadaju grad i bespilotnim letelicama.

„Ponovo ljudima dati struju“

Gradonačelnik Oleksandr Sajuk kaže da se broj stanovnika Nikopolja prepolovio. Nekada ih je bilo oko 100.000.

Vladislav je ostao, bez obzira na stalne ruske napade. On radi za energetsko poduzeće DTEK. S njim i njegovim kolegama vozimo se u najopasniji deo grada, odmah uz obalu nekadašnjeg akumulacionog jezera. Tamo su u još jednom ruskom granatiranju oštećeni dalekovodi. Stanovnici više ulica ostali su bez struje.

Nakon jednog napada često odmah usledi i drugi, objašnjava Vladislav. Zato tehničari ne mogu uvek odmah da poprave kvar. „Već smo više puta morali da bežimo od dronova“, kažu.

Iznenada se ponovo oglašava znak za vazdušnu opasnost. Zaštitu tada mogu da pruže samo podrumi stambenih zgrada. „Mi smo ovde kao na tacni“, kaže 27-godišnji Maksim.

Do prestanka vazdušne opasnosti radnici čekaju iza jedne ograde isprobijane gelerima. Posle toga se bacaju na posao.

„Lepo je ljudima ponovo omogućiti snabdevanje strujom“, kaže Maksim. „Sve dok su ti ljudi tu i dalje žive i ja ću da dolazim ovamo.“

Tehničar Maksim (u prvom planu) tokom rada u Nikopolju.

Tehničar Maksim (u prvom planu) tokom rada u NikopoljuFoto: Hanna Sokolova-Stekh/DW
Tehničar Maksim (u prvom planu) tokom rada u Nikopolju
Foto: Hanna Sokolova-Stekh/DW

„Ovo je moje dvorište“

U jednoj napuštenoj ulici odjednom se pojavljuje jedna starija žena. Kaže da se zove Elena. Odlazi u dvorište iza svoje izgorele kuće da nahrani svoje pse. Njena kuća je uništena dok je ona bila na poslu u fabrici.

I ona priča da je u više navrata morala da se sakrije od dronova. S obzirom na to da sve to nije više mogla da izdrži preselila se kod sestre koja stanuje nešto dalje od obale Dnjepra.

„Brzo nahranite pse i odmah se vratite“, kaže joj Vladislav. „Znam“, odgovara ona mirno.

Dok električari popravljaju vodove, iz svojih kuća izlaze dve penzionerke. Faina i Ljudmila su možda poslednje stanovnice ove ulice.

„Kao što vidite, još smo žive“, odgovara Ljudmila na pitanje reporterke DW o posledicama granatiranja. „Ali, jedna mačka je ubijena.“

Obe žene u rukama drže po svežanj ključeva – od kuća svojih komšija koji su se odselili. One hrane napuštene domaće životinje.

I Ljudmilina kuća oštećena je u napadu. Ipak, ona i ne pomišlja na odlazak. Ispred svoje kuće posadila je cveće.

„Zašto da ne? Ovo je moje dvorište“, kaže Ljudmila. Dodaje da se ona uvek za sve brinula i da je ranije tu lepo živela.

„Neću da se pokorim Rusima“

I u centru Nikopolja je samo mali broj ljudi. Praznim ulicama voze autobusi, ispred gradske većnice radi vodoskok.

„Život je težak, ali za ljude ovde stvari ipak nekako idu“, kaže gradonačelnik Sajuk. „A rade i gradska preduzeća, iako nemaju baš mnogo posla.“

Pre rata je Nikopolj bio jedan od najvažnijih industrijskih gradova u Ukrajini.

„Danas kad čovek ode na posao, ne zna da li će se vratiti“, kaže Sajuk. Od početka rata u Nikopolju je od ruskih granata do sada poginulo 60 civila. Više od 400 je ranjeno.

U centru grada susrećemo 36-godišnjeg Mihajla. On se početkom godine vratio iz vojske u svoj rodni grad.

„Video sam mnogo uništenih kuća. Groblje je prošireno. Ovde gotovo niko nije ostao“, kaže on dok sedi na terasi jednoga kafića.

I Mihajlo ponovo radi u fabrici. Kad je počela ruska agresija na Ukrajinu, dobrovoljno se prijavio u vojsku.

„Razmišljao sam o tome šta bi se dogodilo kad bi Rusi zauzeli Ukrajinu. Kako bih ja tada živeo? Ne želim njima da se pokorim“, kaže.

Mihajla je u centar za regrutaciju ispratio otac. I on je odlučio da se sa sinom uključi u odbranu domovine. Obojica su raspoređena u istu jedinicu. Mihajlo je komandovao jednom artiljerijskom baterijom, otac je bio vozač.

„Bilo je teško gledati kako neprijateljska artiljerija napada jedinicu mog oca. Za samo sat vremena popušio sam čitavu kutiju cigareta“, priseća se Mihajlo.

U jednom napadu krhotina granate ranila je njegovog oca u grudi, zbog čega je početkom prošle godine demobilisan.

Jedna od pogođenih stambenih zgrada u NikopoljuFoto: Hanna Sokolova-Stekh/DW
Jedna od pogođenih stambenih zgrada u Nikopolju
Foto: Hanna Sokolova-Stekh/DW

Godinu dana kasnije i Mihajlo je, zbog zdravstvenih problema nakon ranjavanja, morao da napusti vojsku. Danas se on brine o svom 57-godišnjem ocu.

„Ostaje osećaj da jednu stvar nisi završio“, kaže Mihajlo o svom povratku iz vojske i prilagođavanju životu u civilstvu. Prošao je psihoterapiju i sad ponovo radi na svom bivšem radnom mestu.

„Rad je za mene spas“

I 49-godišnja Lilija Šemet ostala je u gradu. I dalje radi u jednoj fabrici. „Ja živim sama, rad je za mene spas“, kaže.

Nakon posla, odlazi kući u predgrađu Nikopolja, gde na nju čekaju njeni psi i mačke.

Nekada je imala porodicu, ali njene starije ćerke rano su pobegle sa svojom decom. Onda joj je poslodavac pomogao da o mlađu decu zbrine na bezbedno u jednom odmaralištu.

Godinu dana kasnije poginuo joj je muž dok je pomagao u popravljanju uništenih kuća. Kasnije je jedna granata pala i u Lilijin vrt, pri čemu je jedan njen pas ubijen, a kuća je oštećena.

„Najpre sam htela da dam dati otkaz i odem“, priseća se. Ali, sada u radu pronalazi spas. Naučila je čak i da vozi kamion. „To pomaže da čovek manje razmišlja o situaciji u kojoj se nalazi“, kaže.

Lilija za vikend posećuje svoju decu u domu, a tokom nedelje nazove telefonom i pita da li su napisali domaće zadatke.

„Njihovo detinjstvo nije isto kao pre rata. Oni već razmišljaju kao odrasli“, kaže Lilija.

Deca su bila tu kada je prvi put granatirano njihovo naselje i uvek pitaju da li je opet bilo bombardovanja.

„Šta da im kažem? Oni sami čitaju vesti“, kaže kroz suze Lilija.

Ona spava u dnevnoj sobi svoje kuće, tamo gde je ranije čitava porodica bila na okupu. Uvek ostavi malo otvoren prozor da bolje čuje dronove.

„Lov na spasilačke ekipe“

Ljudi na licu mesta pričaju da ruska vojska u poslednje vreme granatira Nikopolj i predgrađa i u po bela dana.

„Više od deset puta na dan“, kaže vatrogasac Ihor Tkačuk, dok stoji ispred jedne kuće koja gori. On i njegove kolege već dva dana pokušavaju da ugase požar na toj kući. Krov je pogođen s dve granate.

Vatrogasac iz Nikopolja Ihor TkačukFoto: Hanna Sokolova-Stekh/DW
Vatrogasac iz Nikopolja Ihor Tkačuk
Foto: Hanna Sokolova-Stekh/DW

Isto kao električari, i vatrogasci su često meta ruskih napada. Tako je ova vatrogasna ekipa već izgubila jednog kolegu, a još četvorica su ranjena. Uništeno im je devet vatrogasnih vozila.

Tkačuk kaže da je ruska vojska „u lovu na spasilačke ekipe“.

Izvor: Dojče vele (DW) 

Tagovi:

Nikopolj Rat u Ukrajini Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure