

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Zbog spora oko Zajednice srpskih opština i granice sa Crnom Gorom Kosovo se nalazi u stanju stalne političke krize
Priština
Burna godina za kosovsku opoziciju započela je upornim pokušajima da sruši vladu. Opozicioni aktivisti su mesecima na ulici protestujući zbog kontroverznog sporazuma o Zajednici opština sa srpskom većinom na Kosovu i zbog demarkacije granice sa Crnom Gorom.


„Moja vlada se suočava sa zahtevima za okončanje mandata od prvog dana rada i ti zahtevi u parlamentu su često praćeni kamenicama, Molotovljevim koktelima i suzavcem“, izjavio je premijer Isa Mustafa za BIRN 21. februara upitan za često nasilne opozicione proteste.
Opozicija organizuje proteste zbog sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, kojim se, kako tvrde, poklanja deo kosovske teritorije, i protiv osnivanja Zajednice srpskih opština, kojim će, smatra opozicija, Srbima na severu Kosova biti data prevelika autonomija.
Kosovska koaliciona vlada namerava da sprovede planiranu ratifikaciju sporazuma o demarkaciji granice i taj dokument može da bude u parlamentu već u martu. Vladajućoj koaliciji, koju čine Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratska liga Kosova (LDK), potrebna je dvotrećinska većina da bi izglasala ovaj dokument kome se opozicija protivi od samog početka. Premijer Isa Mustafa bio je primoran da povuče sporazum 1. septembra prošle godine usled nedovoljne podrške poslanika vladajuće koalicije u parlamentu.
Međutim, ponovno pokretanje ove teme nosi sa sobom rizik od novih/starih podela na kosovskoj političkoj sceni i može biti okidač za nove debate o mogućim izborima. U međuvremenu, saradnja sa Srpskom listom, strankom srpske zajednice u koalicionoj vladi, prekinuta je već mesecima.
Srpska lista počela je bojkot kosovskih državnih institucija novembra prošle godine, nakon što je izglasan zakon kojim se rudarsko-metalurški kombinat Trepča daje u vlasništvo albanskoj većini, kako tvrdi Beograd. Srpska lista traži od vlasti da poništi taj zakon i da se ubrza proces formiranja obećane Zajednice srpskih opština, koja će zastupati interese Srba na severu Kosova, i tek onda će prekinuti bojkot.
Tenzije su se nastavile do kritične tačke poslednjih meseci posle pokušaja Beograda da pošalje voz dekorisan sloganom „Kosovo je Srbija“ u severni deo Kosovske Mitrovice, zbog izgradnje ozloglašenog potpornog zida kod mosta u srpskom delu tog grada, kao i zbog hapšenja političara Ramuša Haradinaja, nekadašnjeg gerilskog borca i lidera stranke Alijansa za budućnost Kosova, po poternici srpskih vlasti početkom ove godine u Francuskoj.
U subotu je nekoliko hiljada ljudi protestovalo u centru Prištine tražeći od francuskih vlasti da oslobode Ramuša Haradinaja, optuženog za ratne zločine pred srpskim sudom, i da mu dozvole da se vrati na Kosovo.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve