img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bil Gejts, penzioner

Nemilosrdni štreber sa vizijom

02. jul 2008, 15:57 Marija Vidić
Copied

Vilijam Henri Gejts Treći – osim "klikera" imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru

Bil Gejts, prvi čovek Majkrosofta i treći po bogatstvu u svetu, prošlog petka je proveo poslednji dan na poslu u Redmondu, predgrađu Sijetla. Sada će se posvetiti filantropiji – radu u Fondaciji „Bil i Melinda Gejts“ – a u firmu koju je osnovao pre 33 godine odlaziće tek jednom nedeljno. „Bio sam broj 2. Nisam donosio nikakve odluke“, rekao je nedavno Gejts objašnjavajući šta za Majkrosoft znači njegov odlazak. Čoveka koji je obeležio eru personalnih kompjutera i koji je napravio korporaciju sa više od 91.000 zaposlenih i godišnjom prodajom od oko 60 milijardi dolara, poslednjih dana naglo su prestali da kritikuju čak i oni koji su od toga napravili karijeru. Poneko još pominje neuspele „pohode na internet“ i tužbe za monopol, ali, kada se sagleda čitava karijera – što ovih dana čitava svetska javnost radi vrlo detaljno – kritikovanje ovog čoveka čini se neprikladnim. Sada se svi bave pitanjem kakav je zapravo Bil Gejts i hoće li svet ostati isti.

BLEF: Prisećajući se kako je sve počelo, nedavno je ispričao: „Vozio sam automobil Pola Alana. Zaustavila me je policija i, pošto nisam imao dozvolu, proveo sam noć u pritvoru sa pijancima. Od tada sam se uvek trudio da kod sebe imam dovoljno keša.“ Sigurno nije bilo baš toliko lako, ali oni koji su ga upoznali tvrde da su ga rešenost i disciplina i doveli tu gde jeste. Kada je kao student na Harvardu sa prvim poslovnim partnerom Polom Alenom sedeo na trgu i listao članak o napretku računara, panično je razmišljao kako se „to događa bez njih“. Krajem 1974. u novinama pronalaze tekst o računaru Altar, odmah pozivaju proizvođača i nude programski jezik za komandovanje kompjuterom, koji zapravo nisu imali. Napisali su ga za nekoliko nedelja, a da Altar – osim na slici – nisu ni videli.

Ali, Vilijam Henri Gejts Treći, osim „klikera“, imao je još neke preduslove za fascinantnu karijeru. Rođen je u bogatoj i uglednoj porodici. Otac mu je bio čuveni advokat, deda potpredsednik nacionalne banke, a pradeda gradonačelnik Sijetla. Mada je bežao sa časova i zanemarivao školske obaveze uglavnom zbog kompjutera (čak mu je na neko vreme bilo zabranjeno da koristi školski računar jer je „provaljivao“ šifre), bio je uvek među najboljima, ali nikada najbolji. Porodica ga je poslala u prestižnu privatnu školu Lejksajd, pa na Harvard, ali i podržala odluku da napusti fakultet i posveti se softveru. Kada je 1981. godine napisao prvi program MS-DOS, umesto da se brzo obogati, IBM-u je prodao samo licencu za 80.000 dolara, smatrajući da će se praviti još mnogo kompjutera kojima takođe treba sličan operativni sistem. Četiri godine kasnije Majkrosoft objavljuje Windows 95, koji je za prva četiri dana prodat u milion kopija.

TATA IZ SIJETLA: Prema poslednjoj „Forbsovoj“ listi, Gejts je „težak“ 58 milijardi dolara. Sa suprugom Melindom, nekadašnjom koleginicom, i troje dece živi na jezeru Vašington u „kući budućnosti“ površine oko 6000 kvadratnih metara. I pored tolikog bogatstva i uticaja, ne prate ga u stopu telohranitelji. Kolumnista „Sijetl tajmsa“, prisećajući se kako je 2001. godine upoznao Gejtsa, kaže da ga je nakon susreta ispratio do automobila „leksus“, u kom je pozadi bilo sedište za bebu. „Odvezao je kola sam, kao još jedan tata iz Sijetla.“ Iako sa svojim džemperima i frizurom izgleda kao štreber, kolege kažu da je zabavan, iskren i spontan, ali da ume da bude i nemilosrdan, da ne toleriše sporo razmišljanje i neretko programere izaziva rečenicom: „Ja bih to napisao za vikend.“ Neki tvrde da im je skrenuta pažnja da ne voli da ga ljudi dodiruju, te da se zato često ne rukuje.

Ideju na kojoj je od početka insistirao – kompjuter u svakoj kući i na svakom stolu – uprkos silnom cinizmu koji je izazvala među kolegama, uspeo je da ostvari. Svi se još slažu da je veliki vizionar, jer da nije, teško da bi decenijama opstao u poslu koji se toliko brzo menja. Sada će se kroz svoju, a najveću svetsku Fondaciju posvetiti unapređenju zdravstva i obrazovanja. „Neki problemi, kao što je pronalaženje vakcine protiv malarije, zapravo su iznenađujuće slični pisanju softvera“, kaže Gejts.

Niko ne sumnja da će i u tome biti uspešan, ali svi se pitaju šta će se sada desiti sa Majkrosoftom. Naizgled, za kompaniju su stigla teška vremena: tehnologija se uveliko preselila na internet, ali Majkrosoft ovde nema previše uspeha, i nije uspeo da napravi dogovor sa Jahuom. Takođe, mnogi smatraju Vistu jednim od lošijih operativnih sistema. Ali s druge strane, Majkrosoftov profit raste, a uveliko se govori o sledećem, Windowsu 7. U prilog tome ide i objašnjenje supruge Melinde da se „ne okreću leđa svemu što si u životu uradio ako posao ne ide dobro“.

Mada Majkrosoft čekaju veliki izazovi, stručnjaci su ubeđeni da će se „snaći“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Fridrih Merc

Sleng i politika

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Šta nemački žiri ima protiv „višenamenskih jaja“

Kako je izbor za omladinsku reč godine oživeo kritiku na račun vojne politike kancelara Fridriha Merca i kakve veze jaja imaju sa tim

Migranti

Španija

31.jul 2026. R. V.

„Napad“ na Seutu: Oko 60.000 migranata upalo u špansku severnoafričku enklavu

Blizu 60.000 ljudi prešlo je za 24 sata iz Maroka do Seute, španske severnoafričke enklave, procena je vlasti u Madridu, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo domaćeg stanovništva, a vladu Pedra Sančeza primoralo da pošalje vojsku

65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Međunarodni odnosi

31.jul 2026. Roman Gončarenko, Amir Soltanzadeh, Vesli Ran/DW

Hoće li sada da zarate i Iran i Ukrajina?

U toku je rat u Ukrajini i rat u Iranu. Da li je moguće da izbije i rat između Ukrajine i Irana?

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Auto-industrija

31.jul 2026. Nik Martin (DW)

Masovna seča radnih mesta od Folksvagena do Mercedesa: Koliko je duboka kriza nemačke auto-industrije?

Prodaja u Kini opada, kineski proizvođači električnih vozila sve konkurentniji na tržištu, a najveći evropski proizvođači uvode programe štednje

Migranti

Migracije

31.jul 2026. N. R.

Prsnim stilom do Španije: Navala Marokanaca na Seutu

Prizori hiljada mladih Marokanaca koji ulaze na špansku teritoriju razbuktali su i političku borbu u Španiji. Sada vojska treba da zapuši rupe koje policija nije mogla

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure