
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

U Srbiji je rado viđen gost. A u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke u Berlinu sa zidova su skinuli fotografije bivšeg kancelara i predsednika stranke Gerharda Šredera. On se tome usprotivio
U Srbiji je Gerhard Šreder poznat kao nemački kancelar koji je svoju zemlju 1999. uvukao u bombardovanje NATO-a SR Jugoslavije. I kao neko sa kime se kasnije Aleksandar Vučić – koji svakom pogodnom prilikom grmi o zločinačkoj NATO-agresiji koja je za cilj imala otimanje Kosova i Metohije – rado nasmejan slikao i koga je dovlačio da uveliča partisjke skupove Srpske napredne stranke.
U Nemačkoj je Šreder ozloglašen po svojim bliskim odnosima sa Vladimirom Putinom i što je iz kancelarske fotelje prešao na posao u Gaspromu. Zbog toga su u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) u Berlinu, „Kući Vilija Branta“, sa zidova poskidali njegove fotografije.
U intervjuu nemačkoj državnog agenciji DPA on se požalio da hoće da ga „izbrišu iz istorije partije“ jer u hodniku u kome su na zidovima okačene fotografije nekadašnjih predsedavajućih SPD-a njega više nema.
Pa je upozorio partijski vrh da bude obazriv, jer da su u prošlosti komunističke partije nepodobne bivše vođe brisale iz partijske istorije, ali da se on nada da SPD ipak „neće otići tako daleko“.
Dok je bio kancelar od 1998. do 2005. Šreder je negovao prijateljske odnose sa Putinom, a danas još uvek radi za većinski rusko preduzeće „Severni tok“. On je napad Rusije na Ukrajinu doduše bio nazvao „fatalnom greškom“, ali se ipak nije distancirao od Putina. Zbog toga ga se SPD odriče, a pokušaj jedne frakcije da se formalno izbaci iz partije je propao.
Dok je bio kancelar imao je nadimak „drug bosova“ (Der Genosse der Bosse). Mnogi su mu zamerali da je zalutao u partiju koja bi trebalo da zastupa interese radnog naroda i zapravo doprineo uništenju socijaldemokratije jer je, kao da je demohrišćanin ili liberal, protežirao interese krupnog kapitala.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve