

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




U Srbiji je rado viđen gost. A u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke u Berlinu sa zidova su skinuli fotografije bivšeg kancelara i predsednika stranke Gerharda Šredera. On se tome usprotivio
U Srbiji je Gerhard Šreder poznat kao nemački kancelar koji je svoju zemlju 1999. uvukao u bombardovanje NATO-a SR Jugoslavije. I kao neko sa kime se kasnije Aleksandar Vučić – koji svakom pogodnom prilikom grmi o zločinačkoj NATO-agresiji koja je za cilj imala otimanje Kosova i Metohije – rado nasmejan slikao i koga je dovlačio da uveliča partisjke skupove Srpske napredne stranke.
U Nemačkoj je Šreder ozloglašen po svojim bliskim odnosima sa Vladimirom Putinom i što je iz kancelarske fotelje prešao na posao u Gaspromu. Zbog toga su u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) u Berlinu, „Kući Vilija Branta“, sa zidova poskidali njegove fotografije.
U intervjuu nemačkoj državnog agenciji DPA on se požalio da hoće da ga „izbrišu iz istorije partije“ jer u hodniku u kome su na zidovima okačene fotografije nekadašnjih predsedavajućih SPD-a njega više nema.
Pa je upozorio partijski vrh da bude obazriv, jer da su u prošlosti komunističke partije nepodobne bivše vođe brisale iz partijske istorije, ali da se on nada da SPD ipak „neće otići tako daleko“.
Dok je bio kancelar od 1998. do 2005. Šreder je negovao prijateljske odnose sa Putinom, a danas još uvek radi za većinski rusko preduzeće „Severni tok“. On je napad Rusije na Ukrajinu doduše bio nazvao „fatalnom greškom“, ali se ipak nije distancirao od Putina. Zbog toga ga se SPD odriče, a pokušaj jedne frakcije da se formalno izbaci iz partije je propao.
Dok je bio kancelar imao je nadimak „drug bosova“ (Der Genosse der Bosse). Mnogi su mu zamerali da je zalutao u partiju koja bi trebalo da zastupa interese radnog naroda i zapravo doprineo uništenju socijaldemokratije jer je, kao da je demohrišćanin ili liberal, protežirao interese krupnog kapitala.


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve