
Portugal
Tragedija u Lisabonu: Uspinjača Glorija iskliznula iz šina, najmanje 15 mrtvih
Najmanje 15 osoba je izgubilo život, a 18 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu
U Srbiji je rado viđen gost. A u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke u Berlinu sa zidova su skinuli fotografije bivšeg kancelara i predsednika stranke Gerharda Šredera. On se tome usprotivio
U Srbiji je Gerhard Šreder poznat kao nemački kancelar koji je svoju zemlju 1999. uvukao u bombardovanje NATO-a SR Jugoslavije. I kao neko sa kime se kasnije Aleksandar Vučić – koji svakom pogodnom prilikom grmi o zločinačkoj NATO-agresiji koja je za cilj imala otimanje Kosova i Metohije – rado nasmejan slikao i koga je dovlačio da uveliča partisjke skupove Srpske napredne stranke.
U Nemačkoj je Šreder ozloglašen po svojim bliskim odnosima sa Vladimirom Putinom i što je iz kancelarske fotelje prešao na posao u Gaspromu. Zbog toga su u centrali Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) u Berlinu, „Kući Vilija Branta“, sa zidova poskidali njegove fotografije.
U intervjuu nemačkoj državnog agenciji DPA on se požalio da hoće da ga „izbrišu iz istorije partije“ jer u hodniku u kome su na zidovima okačene fotografije nekadašnjih predsedavajućih SPD-a njega više nema.
Pa je upozorio partijski vrh da bude obazriv, jer da su u prošlosti komunističke partije nepodobne bivše vođe brisale iz partijske istorije, ali da se on nada da SPD ipak „neće otići tako daleko“.
Dok je bio kancelar od 1998. do 2005. Šreder je negovao prijateljske odnose sa Putinom, a danas još uvek radi za većinski rusko preduzeće „Severni tok“. On je napad Rusije na Ukrajinu doduše bio nazvao „fatalnom greškom“, ali se ipak nije distancirao od Putina. Zbog toga ga se SPD odriče, a pokušaj jedne frakcije da se formalno izbaci iz partije je propao.
Dok je bio kancelar imao je nadimak „drug bosova“ (Der Genosse der Bosse). Mnogi su mu zamerali da je zalutao u partiju koja bi trebalo da zastupa interese radnog naroda i zapravo doprineo uništenju socijaldemokratije jer je, kao da je demohrišćanin ili liberal, protežirao interese krupnog kapitala.
Najmanje 15 osoba je izgubilo život, a 18 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu
U ulici Jevfremova 46 u centru Lavova, u subotu 30. avgusta, linija života Andrija Parubija (na slici) mučno se ukrstila sa tokom veoma tragičnih zbivanja drame čiji je akter bio kao: galicijski ukrajinski nacionalista, čuvar sećanja na Ukrajinsku ustaničku armiju 1941-45. i na Ukrajinsku galicijsku vojsku 1918/9; kao komandant sotnije tokom Narandžaste revolucije 2004. i na Majdanu 2014; sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost koji je podsticao formiranje dobrovoljačkih bataljona i odobrio Antiterorističku akciju u Donbasu 2014/5; predsednik Vrhovne Rade, koji je zagovarao raskid sa “moskaljima”, a promovisao ukrajinski jezik i crkvenu autokefalnost i zagovarao ulazak Ukrajine u EU i NATO
Kakvo sećanje prenosi Muzej okupacije i borbe za slobodu u Viljnusu? O čemu svedoče sačuvani dnevnički zapisi progonjenih u udaljene regione Sibira? Koliko je užasa i patnji pretrpljeno u sovjetskim gulazima i kako to utiče na današnji odnos Litvanaca prema Rusima
Predsednik Rusije Vladimir Putin pozvao je ukrajinskog kolegu da dođe u Moskvu na sastanak
Kina je u centru pažnje sveta jer u devet časova po pekinškom vremenu održala najveću vojnu paradu u svojoj istoriji, u želji da demonstrira snagu i prikaže sopstvenu vojsku kao izuzetno naprednu i sposobnu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve