img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nakon raspada vladajuće koalicije

Nemačka pred vanrednim izborima: Šta donosi raspuštanje Bundestaga?

27. decembar 2024, 10:08 Ralf Bozen / DW
Foto: Michael Kappeler/dpa via AP
Rasprava u Bundestagu
Copied

Kancelar Olaf Šolc svesno je zatražio glasanje o poverenju Bundestagu kako bi omogućio vanredne izbore. Uz podršku predsednika Štajnmajera, datum je predložen za februar 2025. Raspuštanje parlamenta dolazi u trenutku političke blokade i rastućih problema

Predsednik Nemačke danas će najverovatnije da objavi da se Bundestag raspušta i raspisaće nove izbore. Da li će to povratiti političku stabilnost u zemlji?

Savezni predsednik Frank-Valter Štajnmajer danas (27. decembar) objavljuje da raspušta Bundestag. Izvesno je da će se to dogoditi, odnosno da će on slediti zahtev kancelara Olafa Šolca (SPD) za raspuštanje parlamenta. Štajnmajer će u isto vreme odrediti i datum novih izbora – verovatno 23. februara, jer su se ranije lideri poslaničkih grupa Socijaldemokrata (SPD) i Demohrišćana (SCDU/CSU) oko tog datuma dogovorili, piše Dojče vele.

Šolc namerno tražio glasanje o nepoverenju

Šolc je zatražio glasanje o poverenju Bundestagu 16. decembra nakon što se takozvana „semaforska koalicija“ koju čine SPD, Zeleni i Liberali (FDP) raspala u novembru, posle tri godine na vlasti. Šolc nije dobio većinu u parlamentu – a on je to tako i želeo. Za Šolcovu manjinsku vladu (SPD i Zeleni) glasalo je tada 207 poslanika, protiv je bilo 394, a uzdržanih 116. Kao što se i očekivalo, kancelaru je nedostajala većina od najmanje 367 glasova.

Posle izglasavanja nepoverenja, Šolc je zatražio od predsednika države Frank-Valtera Štajnmajera da raspusti parlament. Predsednik za taj potez ima zakonski rok od 21 dan. Štajnmajer je još pre nekoliko nedelja naznačio da je saglasan s tim, kao i sa terminom vanrednih parlamentarnih izbora koji su dogovorili SPD. Zeleni i opozicioni Demohrišćani (CDU/CSU): 23. februara 2025.

Nemačka je delom politički paralizovana

Od raskida „semaforske koalicije“, Nemačka je po važnim pitanjima u velikoj meri politički blokirana. Odlazak FDP-a iz vlade doveo je do toga da Šolc vodi vladu SPD-a i Zelenih koja nema većinu u Bundestagu. Bez podrške opozicije, ona više ništa nije mogla da postigne, a pritom postoji hitna potreba za delovanjem – na primer kada je reč o podršci Ukrajini, koju je napala Rusija, kada je reč o lošoj ekonomskoj situaciji u zemlji, ali i migracionoj politici. Zato je Šolcu cilj da se održe izbori.

Inače se parlamentarni izbori u Nemačkoj održavaju svake četiri godine, ali u posebnim, kriznim situacijama, pre svega onda kada kancelar u parlamentu izgubi većinsku podršku, raspisuju se prevremni izbori.

U Nemačkoj se to dešava izuzetno retko. Ipak, takvi vanredni izbori mogu da budu demokratsko sredstvo ponovnog uspostavljanja legitimiteta i sposobnosti delovanja vlade. Međutim, pretpostavka za raspisivanje takvih izbora je pristanak više ustavnih organa, pre svega predsednika države.

Vanredni izbori samo u dva slučaja mogući

Prema nemačkom Ustavu parlament ne može sam da odluči da se raspišu novi izbori Ni kancelar ne može da donese takvu odluku. Umesto toga, prevremeno raspuštanje parlamenta Ustav predviđa u dva slučaja. Kada kancelar posle izbora nije u stanju da dobije apsolutnu većinu – dakle, jedan glas više od polovine poslanika – onda predsednik države može da raspusti Bundestag. To se do sada u istoriji Savezne Republike Nemačke još nije desilo.

U drugom slučaju, kancelar postavlja Bundestagu pitanje o poverenju. To mu omogućava da preispita da li još uvek raspolaže sa neophodnom podrškom većine poslanika. Ako mu većina izglasa nepoverenje, onda predsednik države na predlog kancelara može da raspusti Bundestag u roku od tri nedelje. Postoji i mogućnost da kancelar da ostavku ili da formira manjinsku vladu. Ali, ako izabere da predsedniku države predloži raspuštanje parlamenta, onda predsednik mora da donese odluku u predviđenom roku.

Istorija vanrednih izbora u Nemačkoj

Čim se raspusti parlament, novi izbori moraju da budu zakazani u roku od 60 dana. Organizuju se potpuno isto kao i redovni izbori. Za sprovođenje su nadležni Savezno izborno rukovodstvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Birači imaju dva glasa, jedan za direktnog kandidata, a drugi za pokrajinsku listu neke partije.

Do sada su vanredni izbori u Saveznoj Republici Nemačkoj raspisani tri puta i to: 1972, 1983. i 2005.

Vili Brant – zbog svoje „politike prema Istoku“

Socijaldemokratski kancelar Vili Brant je 1972. dosledno sprovodio politiku razumevanja i pomirenja prema istočnom, socijalističkom lageru. To je nailazilo na veliki otpor u samoj Zapadnoj Nemačkoj, ali i u koalicionoj vladi Socijaldemokrata i Liberala. Brantova vlada spala je na podršku 248 poslaničkih glasova, a demohrišćanska opozicija imala je isto toliko.

Takva situacija paralizovala je vladu. Kancelar Brant je 24. juna 1972. izjavio da „građani imaju pravo na to da se u zakonodavstvu ne dešava zastoj“. Dodao je da raste opasnost od toga da „opozicija odbije konstruktivnu saradnju – zato saopštavam da želimo vanredne izbore“.

Da bi to ostvario, Brant je morao da postavi pitanje o poverenju i da namerno izazove izglasavanje nepoverenja. Zbog toga su ga žestoko kritikovali, između ostalog i sudije Ustavnog suda, koji su iznosili mišljenje da kancelarovo postavljanje pitanja o poverenju s namerom da se izgubi većina i raspišu vanredni izbori nije u duhu Ustava. Brant se nije pokolebao i Bundestag mu je izglasao nepoverenje 20. septembra 1972. Na vanrednim izborima 19. novembra 1972. Brant je trijumfovao. Socijaldemokrate su imali istorijski najbolji rezultat sa 45,8 odsto glasova. Izlaznost je bila čak 91,1 odsto, što je najbolji rezultat u istoriji Savezne Republike Nemačke.

Kol dodatno pribavlja legitimitet vladi

Drugi put su vanredni izbori raspisani 1983. Demohrišćanski kancelar Helmut Kol je 1982. izabran tako što su Liberali, koji su do tada vladali sa Socijaldemokratama, promenili stranu i zajedno sa Demohrišćanima izglasali nepoverenje socijaldemokratskom kancelaru Helmutu Šmitu.

Međutim, pošto je nova koalicija nastala u parlamentu, a ne na osnovu izbora, Helmut Kol je 17. decembra sračunato doveo do glasanja o poverenju, te izglasavanja nepoverenja – što je značilo vanredne izbore. Tada je rekao: „Omogućio sam put do vanrednih izbora da bih stabilizovao vladu i dobio jasnu većinu u Bundestagu.“

Nekoliko poslanika je protiv takvog postupka podnelo tužbu Ustavnom sudu. Sudije su većale 41 dan i donele odluku da je Kolov put do vanrednih izbora legitiman, ali su u isto vreme naglasile da on može da se koristi samo u „pravoj“ krizi. Na vanrednim parlamentarnim izborima 6. marta 1983. Helmut Kol je pobedio s jasnom većinom je potvrđen kao kancelar.

Prevremeni izbori zbog sporne reforme – Šreder se preračunao

Za treće prevremene izbore 2005. odgovoran je tadašnji socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder, koji je vladao u koaliciji sa Zelenima. Njegova partija izgubila je niz pokrajinskih izbora, a podrška u Bundestagu bila je ugrožena, posebno zbog reformskog paketa „Agenda 2010“. Te reforme drastično su promenile socijalni sistem i tržište rada. Šreder je jula 2005. smišljeno postavio pitanje o poverenju da bi mu bilo izglasano nepoverenje i tako je inicirao vanredne izbore.

„Čvrsto verujem u to da većina Nemaca želi da nastavim ovim putem, ali samo uz pomoć novih izbora mogu da raščistim stvari“, objasnio je Šreder. Njegova računica je, međutim, bila pogrešna. Na vanrednim parlamentarnim izborima 18. septembra 2005. tesnim rezultatom pobedili su nemački Demohrišćani koje je predvodila Angela Merkel. Ona je u koaliciji sa Socijademokratama dobila kancelarsku poziciju. To je bio početak njene šesnaestogodišnje vladavine.

Tagovi:

Frank-Valter Štajnmajer Izbori Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure