img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sirija u Beloj kući

Nekada traženi terorista, danas traženi državnik

09. novembar 2025, 13:44 Kersten Knip/DW
Foto: AP Photo/Omar Sanadiki
Proslava pada Asadovog režima
Copied

Šta će doneti prva poseta Sirijskog predsednika Ahmed al Šara Beloj kući

Bio je zloglasni vođa islamističke paravojske, a sada je važan sagovornik Trampa, Merca i Putina. Sirijski šef države Ahmed al Šara svakome ima ponešto da ponudi, ali ima i svoje zahteve.

O rutinskoj poseti nema ni govora. Sirijski prelazni predsednik Ahmed al Šara će u ponedeljak (10. novembar) biti prvi vlastodržac iz Damaska koji ulazi u Belu kuću na susret sa jednim američkim predsednikom. Odnosi dve države decenijama su bili zategnuti, dok su Sirijom vladali prvo otac pa sin iz neformalne dinastije Asad, piše Dojče vele.

Donald Tramp se pak sastao sa Al Šarom još u maju, na putu u Saudijsku Arabiju. Najavljeni susret u Ovalnoj sobi pokazuje da ova dvojica misle da grade odnose država na novim temeljima.

Hoće ukidanje svih sankcija

U maju je Tramp najavio ukidanje sankcija protiv Sirije, rekla je njegova portparolka. To bi, kako je pojasnila, trebalo da pruži zemlji „pravu šansu za mir“ jer vlasti prave „dobre pomake“ u tom pravcu.

Sankcije su već mahom ukinute, ali Sirija još nije deo međunarodnog finansijskog sistema. „Al Šara će na tome insistirati“, kaže Bente Šeler, poznavateljka Sirije iz nemačke Fondacije „Hajnrih Bel“. „To bi bilo veliko olakšanje za Siriju.“

Al Šara je i lično pod sankcijama Ujedinjenih nacija. Šeler pretpostavlja da će od Trampa tražiti da interveniše kako bi se one ukinule. Sjedinjene Države su već pripremile odgovarajući nacrt rezolucije za Savet bezbednosti.

Sirijski predsednik je na crnoj listi od 2014. kada je bio komandant zloglasne islamističke grupe Hajat Tahrir al Šam (HTS). To znači zabranu putovanja i mogućnost zamrzavanja imovine.

Od pobede nad Asadovim režimom, Al Šara više nije gerilski komandant nego nosi odela i sreće važne ljude. I, uprkos sankcijama, putuje. U septembru je pred Generalnom skupštinom UN tražio novi odnos prema Siriji. Evropska unija je već povukla sve sankcije.

I Tramp će imati svoje zahteve. Bente Šeler očekuje da šef Bele kuće insistira na koaliciji protiv Islamske države i drugih džihadističkih grupa. Američke trupe i dalje su prisutne na severoistoku Sirije, navodno oko dve hiljade vojnika. Tramp bi da smanji njihov broj.

Ideja je da sirijske oružane snage budu u stanju da se bore protiv Islamske države.

Merca zanimaju deportacije

Al Šari sve bolje ide na međunarodnoj pozornici. Pre nekoliko dana ga je u goste pozvao i nemački kancelar Fridrih Merc. Tog demohrišćanina pre svega interesuje mogućnost da se nazad u Siriju deportuju građani te zemlje koji su u Nemačkoj počinili krivična dela.

O tome se u političkom Berlinu žustro diskutuje. Mercov partijski drug, šef diplomatije Johan Vadeful, bio je u Damasku početkom novembra i posle izneo svoje sumnje. „Ovde ljudi teško da mogu da žive dostojanstveno“, rekao je on, pod utiskom posete. To je razljutilo mnoge njegove partijske kolege.

Škakljiva tema, kaže i Bente Šeler za DW. Nemačka među Sirijcima uživa veliki ugled jer je primila mnogo izbeglica, kaže ona. „To ne bi trebalo staviti na kocku tako što se koncentriše prevashodno na deportacije. Jer to bi bila i poruka, da su u Berlinu srećni ako se otarase izbeglica.“

Bolje bi bilo, nastavlja Šeler, u žižu staviti obnovu i stabilizaciju Sirije. „Jer od toga u mnogome zavisi politička budućnost zemlje.“

Nejasni odnosi sa Rusijom

Ima još tema gde je Al Šara važan sagovornik. „Zapadnoevropskim državama je veoma stalo do toga da Rusija nema ulogu u budućoj Siriji. Većina političara misli da Rusija više ne bi trebalo da poseduje vojne baze u Siriji“, tumači Šeler.

Nejasno je šta o tome misle u Damasku. Oni nisu prekidali veze sa Kremljom ni nakon totalne invazije na Ukrajinu. Al Šara je išao u goste ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sredinom oktobra.

Prema pisanju londonskog Gardijana, Putina su tu pre svega zanimale dve ruske vojne baze u Siriji – luka Tartus i vazduhoplovna baza kod Latakije. Nije jasno uređeno kako će te baze dalje biti korišćene i do kada.

Al Šara pak, piše Gardijan, pre svega hoće da pred sud u Siriji izvede svrgnutog predsednika Bašara al Asada i druge glavešine bivšeg režima koji su utočište potražili u Moskvi.

Drugo, Al Šara priželjkuje podršku Rusije protiv Izraela koji je prethodnih meseci više puta udarao na sirijsku teritoriju.

Načelno, priča Šeler, nove sirijske vlasti gledaju da pričaju sa svima. „To pokazuje volju da se ostane nezavistan što je više moguće i da se ne baci u zagrljaj jednog partnera. Al Šara istrajava u fleksibilnosti.“

Tagovi:

Ahmed al Šar Bela kuća Donald Tramp Sirija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

12.januar 2026. Metju Vard Agius (DW)

Reza Pahlavi i njegove šanse u Iranu

Nakon gotovo pola veka u egzilu sin poslednjeg iranskog šaha, Reza Pahlavi i njegova porodica, i dalje uživaju podršku delova iranske dijaspore

Žene sa zastavama Venecuele

Venecuela

12.januar 2026. Ane Demer (DW)

Koja žena će vladati Venecuelom?

Nikolasa Madura na čelu Venecuele po svemu sudeći naslediće ili Delsi Rodrigez ili Marija Korina Mačado

Vlasnici bara Žak Moreti i njegova supruga Džesika u pratnji advokata dolaze na saslušanje.

Tragedija u Kran-Montani

12.januar 2026. B. B.

Sporedna vrata bila zaključana: Vlasniku švajcarskog bara 30 dana pritvora

Vlasniku bara u Kran-Montani u kome je u novogodišnjoj noći u požaru stradalo 40 ljudi određen je pritvor do 30 dana

Ajnhorn, Vučićev savetnik iz Izraela, biće ispitan u Beogradu

Izrael

12.januar 2026. I.M.

Bivši savetnik Netanjahua i Vučića proglašen kriminalcem u bekstvu

Policija u Izraelu je izdala nalog za hapšenje nekadašnjeg Vučićevog savetnika Srulika Ajnhorna, osumnjičenog u aferi „Katargejt".

65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Rusko-ukrajinski sukob

12.januar 2026. Anhal Vohra / DW

Pariz i London najavljuju mirovne trupe u Ukrajini: Evropa bez američke podrške?

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put su zvanično potvrdili planove za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini po okončanju rata. Ipak, bez angažovanja američkih vojnih kapaciteta, stručnjaci upozoravaju da bi evropski kontingent mogao biti nedovoljno efikasan u slučaju ruskog napada

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure