

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Stoltenberg je izjavio za britanski „Telegraf" da NATO mora da pokaže svoj nuklearni arsenal kako bi uputila direktnu poruku svojim protivnicima
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da članice te alijanse razgovaraju o razmeštanju više nuklearnog oružja i njegovom stavljanju u stanje pripravnosti, suočene sa „rastućom pretnjom Rusije i Kine“.
Stoltenberg je izjavio za britanski „Telegraf“ da NATO mora da pokaže svoj nuklearni arsenal kako bi uputila direktnu poruku svojim protivnicima, prenosi RTS.
Naveo da je bilo konsultacija među članicama Alijanse o vađenju nuklearnog naoružanja iz skladišta i stavljanju u stanje pripravnosti, navodeći da je transparentnost u tom slučaju sredstvo odvraćanja.
„Neću ulaziti u operativne detalje o tome koliko nuklearnih bojevih glava treba da bude operativno i koje treba da budu uskladištene, ali moramo da se konsultujemo o ovim pitanjima. To je upravo ono što radimo“, rekao je Stoltenberg.
Istakao da bi transparentnost o nuklearnom naoružanju trebalo da bude ugaoni kamen nuklearne strategije NATO u za, kako je rekao, opasniji svet.
„Transparentnost pomaže da se prenese direktna poruka da smo mi, naravno, nuklearni savez. Cilj NATO je, naravno, svet bez nuklearnog oružja, ali sve dok postoji nuklearno oružje, ostaćemo nuklearni savez, jer svet u kojem Rusija, Kina i Severna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO nema, je opasniji svet“, rekao je Stoltenberg.
Upozorio je da naročito Kina ulaže u moderno naoružanje, uključujući svoj nuklearni arsenal, koji će, prema njegovim rečima, porasti na hiljadu bojevih glava do 2030. godine.
„To znači da bi u ne tako dalekoj budućnosti NATO mogao da se suoči sa nečim sa čim se nikada ranije nije suočio, a to su dva potencijalna protivnika sa nuklearnim naoružanjem – Kina i Rusija. Naravno, to ima posledice“, rekao je Stoltenberg.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve