

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Generalni sekretar UN Antonio Gutereš ponudio je da UN nadgledaju eventualni prekid vatre u Gazi, dok sukobi između Izraela i Hamasa i dalje odnose veliki broj civilnih žrtava
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da su UN ponudile da nadgledaju bilo kakvo postignuto primirje u Pojasu Gaze i traži da se okončaju „najgora smrt i razaranje“ koje je video u svom sedmogodišnjem mandatu.
On je u intervjuu za AP rekao da je nerealno misliti da bi UN mogle da imaju neku ulogu u budućnosti Gaze, bilo da je reč o upravljanju ili o mirovnim misijama, jer je malo verovatno da će Izrael to prihvatiti.
„UN će biti na raspolaganju da podrže svaki prekid vatre“, kazao je Gutereš, prenosi RSE.
U međuvremenu, sukobi u Gazi ne prestaju.
Napad na kamp u Kan Junisu – stradalo 40 ljudi, povređeno 60
Najmanje 40 ljudi je ubijeno, a 60 je povređeno u izraelskom napadu na palestinski kamp u oblasti El Mavasi u Kan Junisu na jugu Pojasa Gaze.
Civilna odbrana Gaze saopštila je da je u napadu pogođeno najmanje 20 šatora u kojima su spavali raseljeni Palestinci, prenosi Al džazira.
Oblast Mavasi, gde postoji veliki privremeni kamp za prihvat palestinskih izbeglica, izraelska vojska je označila kao „bezbednu zonu“ tokom napada na obližnje gradove Rafu i Kan Junis.
Izrael tvrdi da je gađao komandni i kontrolni centar Hamasa u okviru šatorskog kampa, kao i da je preduzeo više koraka kako bi minimizirao štetu po civile.
Sa druge strane, Hamas tvrdi da operativci te grupe nisu bili u zoni Mavasi.
Ubijeno 40.988 Palestinaca
U poslednjih 24 sata u izraelskim napadima poginulo je najmanje 40 Palestinaca, od 7. oktobra 40.988.
Izraelska vojska je izdala nova naređenja o evakuaciji severozapada Pojasa Gaze odakle tvrde da su palestinski ekstremisti juče ispalili rakete na obližnji izraelski grad Aškelon.
Bivši član ratnog kabineta Beni Ganc kaže da bi Izrael trebalo da usmeri fokus ka Hezbolahu i libanskoj granici, upozorivši da već kasne s tim.
Na diplomatskom planu, zvaničnik Hamasa odbacio je navode američkih medija da je postavio nove uslove u okviru pregovora o prekidu vatre.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj razgovarao je sa predsednikom Egipta Abdelom Fatahom el Sisijem u Kairu o Gazi i o potrebi da se spreči dalja eskalacija.
Teheran je optužio Izrael da je izveo „zločinački napad“ na centralni deo Sirije u kojem je, preneli su državni sirijski mediji, stradalo najmanje 14 ljudi.
Došlo je i do nove razmene vatre Izraela i Hezbolaha. Dve bespilotne letelice lansirane iz Libana na primorski grad Nahariju.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov ocenio je da je Bliski istok na ivici velikog rata.
Vrhovni sud Indije odbacio je postupak kojim se tražilo izdavanje naloga saveznoj vladi da obustavi dozvole indijskim firmama koje izvoze oružje u Izrael.
Izvor: Fonet


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve