Vojska u porukama, telefonskim pozivima i flajerima daje instrukcije koji kvartovi moraju da se evakuišu i kojim putem da se ode do određene humanitarne zone
Izraelska vojska počela je da poziva Palestince da se evakuišu iz istočnih kvartova grada Rafe, onih blizu izraelske granice pred planiranu ofanzivu u tom području na jugu Pojasa Gaze.
Time je signalizirano da je neminovna ofanziva u tom gradu, javlja Asošiejted pres.
Civili se pozivaju da se premeste u humanitarnu zonu al-Mavasi i područje Kan Junisa, prenose izraelski mediji.
Vojska u porukama, telefonskim pozivima i flajerima daje instrukcije koji kvartovi moraju da se evakuišu i kojim putem da se ode do određene humanitarne zone.
Ističe se da se naredba odnosi za sada samo na istočne kvartove Rafe, a ne ceo taj grad, gde se više od milion Palestinaca sklonilo od rata.
Izraelska vojska je objavila mapu tih kvartova i u saopštenju navela da se „u skladu sa odobrenjem političkog ešelona IDF (Izraelske odbrambene snage), stanovništvo, koje je pod kontrolom Hamasa, poziva da se privremeno evakuiše iz istočnih kvartova Rafe u proširene humanitarne zone“.
Uz to se dodaje da će akcija „napredovati postepeno u skladu sa procenom situacije“.
Proširena humanitarna zona u Al-Muvasiju i području Kan Junisa uključuje poljske bolnice i šatore za raseljene Palestince, a, kako vojska tvrdi, nedavno je povećana humanitarna pomoć koja tamo stiže.
Granični prelaz Kerem Šalom na jugu Pojasa Gaze i dalje je zatvoren posle jučeračnjeg smrtonosnog raketnog napada Hamasa, u kojem su ubijena tri vojnika, ali bi se mogao otvoriti u zavisnosti od procene.
Foto: AP Photo/Fatima ShbairSukob se ne smiruje
Nastavak progona Hamasa
Ostali granični prelazi su ostali otvoreni i nastavlja se rad na izgradnji plutajuće luke u centralnoj Gazi.
U saopštenju se najavljuje nastavak progona Hamasa u Gazi dok svi taoce koje drži u zatočeništvu ne budu vraćeni kući.
Pozivi na evakuaciju upućeni su u vreme kada se vode razgovori o primirju, a pred očekivanu kopnenu ofanzivu koju Izrael već mesecima najavljuje kako bi uništio preostale ekstremiste Hamasa.
U nedelju je izraelski ministar odbrane Joav Glant ocenio da Hamas nije posvećen postizanju sporazuma i upozorio na „snažnu operaciju u skoroj budućnosti u Rafi“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada
Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja
Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...
Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!