
Vatikan
Inauguracija pape, prisustvovao i Macut
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut prisustvovao je u nedelju, 18. maja, inauguraciji pape Lava XIV na Trgu svetog Petra u Vatikanu
Tek što je uvedeno, dvojnom državljanstvu već preti giljotina posle izbora. To bi bio težak udarac za stotine hiljada ljudi iz Srbije i komšiluka koji već dugo žive u Nemačkoj
Zakon koji omogućava lakše dobijanje nemačkog državljanstva na snazi je tek pola godine, ali bi ubrzo mogao da ode u istoriju. To jest, ukoliko Demohrišćani posle izbora urade ono što obećavaju i ukinu dvojno državljanstvo.
To bi bila muka za stotine hiljada gastarbajtera iz Srbije i komšiluka koji su se nadali nemačkom pasošu. Evo o čemu se radi:
Otkud sada frka?
Fridrih Merc, lider Demohrišćana i veliki favorit da postane kancelar, vodi kampanju na najvrelijoj temi u Nemačkoj ovih dana – migracijama.
Traži lakše deportacije, oduzimanje pasoša „kriminalnim“ doseljenicima i tako dalje.
Merc i njegova stranka su iz opozicije prošle godine dizali dževu kada je vladajuća koalicija omogućila lakše dobijanje pasoša i dvojno državljanstvo, govoreći da je u pitanju davanje državljanstva „u bescenje“.
Jedno od Mercovih obećanja je da će ukinuti taj zakon.
Kakve su šanse da to stvarno uradi?
Teško je reći. Jer, Demohrišćani će gotovo sigurno dobiti prevremene izbore 23. februara pošto u anketama ubedljivo vode sa oko 30 odsto glasova. Ali, pitanje je sa kime će u koaliciju.
Male su šanse da se odvaže na saradnju sa desničarskom Alternativom za Nemačku koja je oštra protivnica migracija.
A ukoliko kao mlađe partnere uzmu Socijaldemokrate ili Zelene, onda je pitanje da li će ovi pristati da menjaju zakon koji su tek doneli u okviru odlazeće Vlade.
Inače, vlada socijaldemokrate Olafa Šolca raspala se zbog sukoba njegove stranke i Zelenih sa Liberalima. Zato se i ide na prevremene izbore.
Šta kaže sadašnji zakon?
Prema zakonu koji je stupio na snagu u junu 2024. godine, nemačko državljanstvo može se zatražiti posle pet godina stalnog boravka i plaćanja poreza u Nemačkoj. Ranije je bilo potrebno osam godina.
Ukoliko došljak pokaže poseban napor u integraciji, može tražiti državljanstvo već posle tri godine.
Generacija starih gastarbajtera, koji su se doselili pre 1974. godine, pri tome ne mora da dokazuje ni znanje nemačkog jezika.
A dvojno državljanstvo?
Novim pravilima konačno je omogućeno dvojno državljanstvo. Ono je ranije bilo dostupno samo državljanima drugih članica EU kao i nekim posebnim slučajevima.
Recimo, državljanima Maroka jer njihova zemlja ne dozvoljava otpust iz državljanstva.
Svi ostali, recimo srpski građani, morali su da se odreknu izvornog državljanstva da bi stekli nemačko što kod mnogih nije dolazilo u obzir.
Recimo, većina od oko 250.000 srpskih građana koji legalno žive u Nemačkoj odavno ima pravo da traži nemačko državljanstvo. No, 2022. godine je to učinilo manje od 2.000 njih.
Što ne konkurišu sad odmah?
Novi zakon je stupio na snagu posle mnogo natezanja tek u junu 2024. godine. Tada je krenula navala koju slabo digitalizovana nemačka birokratija ne ume da savlada.
Govori se o oko 50 do 100 odsto zahteva više nego inače. Uredi za strance su beznadežno preopterećeni te vreme čekanja na termin ponegde dostiže bizarne tri ili četiri godine.
A ako ti onda „fali jedan papir“, onda se čeka još.
Pitanje od milion dolara je šta će biti sa ljudima koji su već pokrenuli proceduru i prikupili dokumente, ukoliko Demohrišćani zbilja ukinu zakon. Mnogi pravnici očekuju u tom slučaju talas tužbi protiv države.
Šta će nekome nemački pasoš?
Odlazeća Vlada je htela da učini Nemačku atraktivnijom za useljavanje jer zemlji hronično nedostaje radne snage.
No, iz perspektive građanina – skoro sve se može i sa stalnom boravišnom dozvolom, uz tri bitna izuzetka.
Bez pasoša nema glasanja na izborima. Diskriminacija je dvostruka – oni sa pasošem neke druge zemlje EU, recimo Hrvatske ili Portugalije, uglavnom smeju da glasaju barem na lokalnim izborima.
Drugo, nemački pasoš je jedan od „najjačih“ na svetu pošto se bez vize može putovati u 192 države ili teritorije.
I treće, za mnoge najvažnije, stalna boravišna dozvola nije baš stalna. Jer, ukoliko neko odjavi adresu u Nemačkoj na duže od šest meseci, onda gubi dozvolu boravka.
Ako stekne državljanstvo, onda se naravno uvek može vratiti u Nemačku.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut prisustvovao je u nedelju, 18. maja, inauguraciji pape Lava XIV na Trgu svetog Petra u Vatikanu
Građani Rumunije u nedelju, 18. maja, u drugom krugu predsedničkih izbora biraju između krajnje desnog evroskeptika Đorđa Simiona i prozapadnog reformiste Nikušora Dana, čija bi pobeda zadržala zemlju na proevropskom smeru i umirila investitore.
U Portugalu su u nedelju, 18. maja, otvorena biračka mesta za vanredne parlamentarne izbore.
Ovogodišnje obeležavanje stradanja na Blajburškom polju okupilo je tek stotinak ljudi. Jer, u Austriji više nema volje da se masovni skupovi dozvole
Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se u Istanbulu prvi put licem u lice još od marta 2022. godine. Iako nije postignut dogovor o prekidu vatre, usaglašena je razmena 1.000 zatvorenika sa obe strane, potvrdili su zvaničnici. Ukrajina je zatražila razgovore lidera, a Rusija najavila spremnost da ih „razmotri“.
Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva
Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve