img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Miris baruta

02. maj 2001, 20:25 Zoran Jevtović
Copied

Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama

PONAVLJANJE: Teroristički napad na rimski Institut za međunarodne odnose

U jeku izborne kampanje, Italija traumatično proživljava povratak Crvenih brigada.

Strahu od islamskog terorizma i nakon velikih žrtava u borbi protiv „hobotnice“, pridodat je i ovaj bolni deja vu. Poslednjih godina bilo je dosta nagoveštaja da će se ostaci rasturene terorističke organizacije koja je obeležila „olovne“ sedamdesete i osamdesete ponovo organizovati. Međutim, država je shvatila njihovu ozbiljnost tek kad je pala krv i kada su pojedine grupe počele sinhronizovano da deluju na celoj teritoriji Italije.

Mirisalo je na barut i pre bombaškog atentata „proleterske revolucionarne inicijative“ i „borbene komunističke partije“ (pseudonimi Crvenih brigada) na sedište Instituta za međunarodne odnose u Rimu 10. aprila, a pretnje političarima i propagandni materijal koji je poštom stigao u brojne fabrike definitivno su označili povratak otpisanih.

Iako mnogi tvrde da je fenomen drukčiji od originalnog jer ne postoje socijalni i ekonomski uslovi za njegovo širenje, italijanska država sve čini da razbije psihozu u društvu i pokaže svoju čvrstinu. Sasecanje pojave crvenog terorizma već u korenu naročito je važno uoči nastupajućih izbora (zbog kojih je konfrontacija dve koalicije dostigla tačku usijanja) kao i pred skup G8, koji je na programu u julu u Đenovi. Drastično je pojačano obezbeđenje svih objekataNATO-a, ambasada i konzulata zapadnih zemalja, železničkih stanica, aerodroma, sedišta američkih multinacionala kao i telesna zaštita političara i sindikalnih lidera.

NOVI I STARI: Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Iako bi u Italiji našli mnogo istomišljenika među ambijentalistima, anarhistima, borcima protiv globalizacije i NATO-a, njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama. Uostalom, prva žrtva novog talasa terorizma pre dve godine nije bilo američko vojno lice, niti italijanski političar koji je podržavao intervenciju protiv SR Jugoslavije (kao što se strepilo), već je ubijen Masimo Dantona, visoki sindikalni predstavnik u Ministarstvu rada. Iz toga istražni organi zaključuju da iza svega stoje isti „mozgovi“ iz perioda „olovnih godina“ i zbog toga pokušavaju da pronađu način na koji su se spojili stara garda (koja je umakla hapšenju ili je nakon duge robije izašla iz zatvora nepromenjenih ideja) i ovi mladi kadrovi. Pretpostavlja se da se radi o tridesetogodišnjacima (njih pedesetak) bez policijskog dosijea, u koje niko ne bi posumnjao i koji ne žive u ilegali već se aktiviraju za pojedine akcije po direktivama iskusnih terorista.

Rečnik koji se koristi u propagandnom materijalu, kojim su sindikalne organizacije i veće fabrike zatrpane, veoma je težak i anahron: uz obaveznu petokraku obećava se, kao i u prošlosti, „dugogodišnja oružana borba protiv imperijalističke buržoazije i procesa globalizacije“. Međutim, izgleda da je u pitanju potpuno nov način delovanja: struktura je sada hermetički zatvorena, sa manjim brojem članova, bez spoljnih nenaoružanih saradnika koji bi mogli da budu lakše otkriveni i bez tajnih skrovišta za ljudstvo i oružje. Zbog svega toga manji su „režijski“ troškovi tako da Crvenim brigadama nisu više potrebne riskantne pljačke kojima se inače finansirala. Pošto je glavni cilj izbegavanje policijske infiltracije i prisluškivanja, teroristi vrlo uspešno koriste elektronsku poštu i internet.

KAO PROTIV MAFIJE: S druge strane, država će koristiti isto ljudstvo i metode iz borbe protiv mafije, tj. strpljivo demontiranje i istorijsko dešifrovanje fenomena, stvar po stvar, čovek po čovek. Uostalom utvrđeno je da su mafija i crveni terorizam veoma slični: vlada zakon „omerte“ i istorijski su nastavak nekog prethodnog (neiskorenjenog) subverzivnog delovanja. Verovatno će biti prihvaćen predlog da se oformi zasebno tužilaštvo za borbu protiv terorizma, kao što već postoji za borbu protiv mafije, čime bi se ostvarila bolja koordinacija i centralizovali se podaci i istraga. Kako sada stvari stoje, ispada da milanska i rimska policija vode zasebne istrage o atentatima, posmatrajući svaki pojedinačni kriminalni akt, a ne terorizam u globalu.

Na kraju, nijedan relevantan politički činilac ne krije optimizam u nastupajućem okršaju jer je atmosfera u fabrikama drugačija u odnosu na sedamdesete, i mladi nisu zainteresovani za oružanu borbu protiv države. Uostalom, jesu stare Crvene brigade svojevremeno savladane hapšenjem vođa, ali ih je italijansko društvo u celini odbacilo. Najnoviji poziv građanima ministra unutrašnjih poslova Bianka da prijave sumnjive pojave toliko je revnosno shvaćen da više nijedna petokraka nacrtana u liftu nije ostala neprimećena.

Terorista – predavač

Većina starih „brigadista“ i ostalih protagonista tužnih avantura iz sedamdesetih i osamdesetih uglavnom je u zatvoru. Manji broj njih se istinski pokajao, a oni uporniji stoički podnose robiju. Osnivač i ideolog Crvenih brigada Renato Kurćo na odsluženju je kazne od 30 godina, s tim da u poslednjih osam godina ima status poluslobodnjaka, što mu omogućava da drži seminare i predavanja na italijanskim fakultetima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure