img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Miris baruta

02. maj 2001, 20:25 Zoran Jevtović
Copied

Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama

PONAVLJANJE: Teroristički napad na rimski Institut za međunarodne odnose

U jeku izborne kampanje, Italija traumatično proživljava povratak Crvenih brigada.

Strahu od islamskog terorizma i nakon velikih žrtava u borbi protiv „hobotnice“, pridodat je i ovaj bolni deja vu. Poslednjih godina bilo je dosta nagoveštaja da će se ostaci rasturene terorističke organizacije koja je obeležila „olovne“ sedamdesete i osamdesete ponovo organizovati. Međutim, država je shvatila njihovu ozbiljnost tek kad je pala krv i kada su pojedine grupe počele sinhronizovano da deluju na celoj teritoriji Italije.

Mirisalo je na barut i pre bombaškog atentata „proleterske revolucionarne inicijative“ i „borbene komunističke partije“ (pseudonimi Crvenih brigada) na sedište Instituta za međunarodne odnose u Rimu 10. aprila, a pretnje političarima i propagandni materijal koji je poštom stigao u brojne fabrike definitivno su označili povratak otpisanih.

Iako mnogi tvrde da je fenomen drukčiji od originalnog jer ne postoje socijalni i ekonomski uslovi za njegovo širenje, italijanska država sve čini da razbije psihozu u društvu i pokaže svoju čvrstinu. Sasecanje pojave crvenog terorizma već u korenu naročito je važno uoči nastupajućih izbora (zbog kojih je konfrontacija dve koalicije dostigla tačku usijanja) kao i pred skup G8, koji je na programu u julu u Đenovi. Drastično je pojačano obezbeđenje svih objekataNATO-a, ambasada i konzulata zapadnih zemalja, železničkih stanica, aerodroma, sedišta američkih multinacionala kao i telesna zaštita političara i sindikalnih lidera.

NOVI I STARI: Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Iako bi u Italiji našli mnogo istomišljenika među ambijentalistima, anarhistima, borcima protiv globalizacije i NATO-a, njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama. Uostalom, prva žrtva novog talasa terorizma pre dve godine nije bilo američko vojno lice, niti italijanski političar koji je podržavao intervenciju protiv SR Jugoslavije (kao što se strepilo), već je ubijen Masimo Dantona, visoki sindikalni predstavnik u Ministarstvu rada. Iz toga istražni organi zaključuju da iza svega stoje isti „mozgovi“ iz perioda „olovnih godina“ i zbog toga pokušavaju da pronađu način na koji su se spojili stara garda (koja je umakla hapšenju ili je nakon duge robije izašla iz zatvora nepromenjenih ideja) i ovi mladi kadrovi. Pretpostavlja se da se radi o tridesetogodišnjacima (njih pedesetak) bez policijskog dosijea, u koje niko ne bi posumnjao i koji ne žive u ilegali već se aktiviraju za pojedine akcije po direktivama iskusnih terorista.

Rečnik koji se koristi u propagandnom materijalu, kojim su sindikalne organizacije i veće fabrike zatrpane, veoma je težak i anahron: uz obaveznu petokraku obećava se, kao i u prošlosti, „dugogodišnja oružana borba protiv imperijalističke buržoazije i procesa globalizacije“. Međutim, izgleda da je u pitanju potpuno nov način delovanja: struktura je sada hermetički zatvorena, sa manjim brojem članova, bez spoljnih nenaoružanih saradnika koji bi mogli da budu lakše otkriveni i bez tajnih skrovišta za ljudstvo i oružje. Zbog svega toga manji su „režijski“ troškovi tako da Crvenim brigadama nisu više potrebne riskantne pljačke kojima se inače finansirala. Pošto je glavni cilj izbegavanje policijske infiltracije i prisluškivanja, teroristi vrlo uspešno koriste elektronsku poštu i internet.

KAO PROTIV MAFIJE: S druge strane, država će koristiti isto ljudstvo i metode iz borbe protiv mafije, tj. strpljivo demontiranje i istorijsko dešifrovanje fenomena, stvar po stvar, čovek po čovek. Uostalom utvrđeno je da su mafija i crveni terorizam veoma slični: vlada zakon „omerte“ i istorijski su nastavak nekog prethodnog (neiskorenjenog) subverzivnog delovanja. Verovatno će biti prihvaćen predlog da se oformi zasebno tužilaštvo za borbu protiv terorizma, kao što već postoji za borbu protiv mafije, čime bi se ostvarila bolja koordinacija i centralizovali se podaci i istraga. Kako sada stvari stoje, ispada da milanska i rimska policija vode zasebne istrage o atentatima, posmatrajući svaki pojedinačni kriminalni akt, a ne terorizam u globalu.

Na kraju, nijedan relevantan politički činilac ne krije optimizam u nastupajućem okršaju jer je atmosfera u fabrikama drugačija u odnosu na sedamdesete, i mladi nisu zainteresovani za oružanu borbu protiv države. Uostalom, jesu stare Crvene brigade svojevremeno savladane hapšenjem vođa, ali ih je italijansko društvo u celini odbacilo. Najnoviji poziv građanima ministra unutrašnjih poslova Bianka da prijave sumnjive pojave toliko je revnosno shvaćen da više nijedna petokraka nacrtana u liftu nije ostala neprimećena.

Terorista – predavač

Većina starih „brigadista“ i ostalih protagonista tužnih avantura iz sedamdesetih i osamdesetih uglavnom je u zatvoru. Manji broj njih se istinski pokajao, a oni uporniji stoički podnose robiju. Osnivač i ideolog Crvenih brigada Renato Kurćo na odsluženju je kazne od 30 godina, s tim da u poslednjih osam godina ima status poluslobodnjaka, što mu omogućava da drži seminare i predavanja na italijanskim fakultetima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z na ulicama je širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure