img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Miris baruta

02. maj 2001, 20:25 Zoran Jevtović
Copied

Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama

PONAVLJANJE: Teroristički napad na rimski Institut za međunarodne odnose

U jeku izborne kampanje, Italija traumatično proživljava povratak Crvenih brigada.

Strahu od islamskog terorizma i nakon velikih žrtava u borbi protiv „hobotnice“, pridodat je i ovaj bolni deja vu. Poslednjih godina bilo je dosta nagoveštaja da će se ostaci rasturene terorističke organizacije koja je obeležila „olovne“ sedamdesete i osamdesete ponovo organizovati. Međutim, država je shvatila njihovu ozbiljnost tek kad je pala krv i kada su pojedine grupe počele sinhronizovano da deluju na celoj teritoriji Italije.

Mirisalo je na barut i pre bombaškog atentata „proleterske revolucionarne inicijative“ i „borbene komunističke partije“ (pseudonimi Crvenih brigada) na sedište Instituta za međunarodne odnose u Rimu 10. aprila, a pretnje političarima i propagandni materijal koji je poštom stigao u brojne fabrike definitivno su označili povratak otpisanih.

Iako mnogi tvrde da je fenomen drukčiji od originalnog jer ne postoje socijalni i ekonomski uslovi za njegovo širenje, italijanska država sve čini da razbije psihozu u društvu i pokaže svoju čvrstinu. Sasecanje pojave crvenog terorizma već u korenu naročito je važno uoči nastupajućih izbora (zbog kojih je konfrontacija dve koalicije dostigla tačku usijanja) kao i pred skup G8, koji je na programu u julu u Đenovi. Drastično je pojačano obezbeđenje svih objekataNATO-a, ambasada i konzulata zapadnih zemalja, železničkih stanica, aerodroma, sedišta američkih multinacionala kao i telesna zaštita političara i sindikalnih lidera.

NOVI I STARI: Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Iako bi u Italiji našli mnogo istomišljenika među ambijentalistima, anarhistima, borcima protiv globalizacije i NATO-a, njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama. Uostalom, prva žrtva novog talasa terorizma pre dve godine nije bilo američko vojno lice, niti italijanski političar koji je podržavao intervenciju protiv SR Jugoslavije (kao što se strepilo), već je ubijen Masimo Dantona, visoki sindikalni predstavnik u Ministarstvu rada. Iz toga istražni organi zaključuju da iza svega stoje isti „mozgovi“ iz perioda „olovnih godina“ i zbog toga pokušavaju da pronađu način na koji su se spojili stara garda (koja je umakla hapšenju ili je nakon duge robije izašla iz zatvora nepromenjenih ideja) i ovi mladi kadrovi. Pretpostavlja se da se radi o tridesetogodišnjacima (njih pedesetak) bez policijskog dosijea, u koje niko ne bi posumnjao i koji ne žive u ilegali već se aktiviraju za pojedine akcije po direktivama iskusnih terorista.

Rečnik koji se koristi u propagandnom materijalu, kojim su sindikalne organizacije i veće fabrike zatrpane, veoma je težak i anahron: uz obaveznu petokraku obećava se, kao i u prošlosti, „dugogodišnja oružana borba protiv imperijalističke buržoazije i procesa globalizacije“. Međutim, izgleda da je u pitanju potpuno nov način delovanja: struktura je sada hermetički zatvorena, sa manjim brojem članova, bez spoljnih nenaoružanih saradnika koji bi mogli da budu lakše otkriveni i bez tajnih skrovišta za ljudstvo i oružje. Zbog svega toga manji su „režijski“ troškovi tako da Crvenim brigadama nisu više potrebne riskantne pljačke kojima se inače finansirala. Pošto je glavni cilj izbegavanje policijske infiltracije i prisluškivanja, teroristi vrlo uspešno koriste elektronsku poštu i internet.

KAO PROTIV MAFIJE: S druge strane, država će koristiti isto ljudstvo i metode iz borbe protiv mafije, tj. strpljivo demontiranje i istorijsko dešifrovanje fenomena, stvar po stvar, čovek po čovek. Uostalom utvrđeno je da su mafija i crveni terorizam veoma slični: vlada zakon „omerte“ i istorijski su nastavak nekog prethodnog (neiskorenjenog) subverzivnog delovanja. Verovatno će biti prihvaćen predlog da se oformi zasebno tužilaštvo za borbu protiv terorizma, kao što već postoji za borbu protiv mafije, čime bi se ostvarila bolja koordinacija i centralizovali se podaci i istraga. Kako sada stvari stoje, ispada da milanska i rimska policija vode zasebne istrage o atentatima, posmatrajući svaki pojedinačni kriminalni akt, a ne terorizam u globalu.

Na kraju, nijedan relevantan politički činilac ne krije optimizam u nastupajućem okršaju jer je atmosfera u fabrikama drugačija u odnosu na sedamdesete, i mladi nisu zainteresovani za oružanu borbu protiv države. Uostalom, jesu stare Crvene brigade svojevremeno savladane hapšenjem vođa, ali ih je italijansko društvo u celini odbacilo. Najnoviji poziv građanima ministra unutrašnjih poslova Bianka da prijave sumnjive pojave toliko je revnosno shvaćen da više nijedna petokraka nacrtana u liftu nije ostala neprimećena.

Terorista – predavač

Većina starih „brigadista“ i ostalih protagonista tužnih avantura iz sedamdesetih i osamdesetih uglavnom je u zatvoru. Manji broj njih se istinski pokajao, a oni uporniji stoički podnose robiju. Osnivač i ideolog Crvenih brigada Renato Kurćo na odsluženju je kazne od 30 godina, s tim da u poslednjih osam godina ima status poluslobodnjaka, što mu omogućava da drži seminare i predavanja na italijanskim fakultetima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure