img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Miris baruta

02. maj 2001, 20:25 Zoran Jevtović
Copied

Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama

PONAVLJANJE: Teroristički napad na rimski Institut za međunarodne odnose

U jeku izborne kampanje, Italija traumatično proživljava povratak Crvenih brigada.

Strahu od islamskog terorizma i nakon velikih žrtava u borbi protiv „hobotnice“, pridodat je i ovaj bolni deja vu. Poslednjih godina bilo je dosta nagoveštaja da će se ostaci rasturene terorističke organizacije koja je obeležila „olovne“ sedamdesete i osamdesete ponovo organizovati. Međutim, država je shvatila njihovu ozbiljnost tek kad je pala krv i kada su pojedine grupe počele sinhronizovano da deluju na celoj teritoriji Italije.

Mirisalo je na barut i pre bombaškog atentata „proleterske revolucionarne inicijative“ i „borbene komunističke partije“ (pseudonimi Crvenih brigada) na sedište Instituta za međunarodne odnose u Rimu 10. aprila, a pretnje političarima i propagandni materijal koji je poštom stigao u brojne fabrike definitivno su označili povratak otpisanih.

Iako mnogi tvrde da je fenomen drukčiji od originalnog jer ne postoje socijalni i ekonomski uslovi za njegovo širenje, italijanska država sve čini da razbije psihozu u društvu i pokaže svoju čvrstinu. Sasecanje pojave crvenog terorizma već u korenu naročito je važno uoči nastupajućih izbora (zbog kojih je konfrontacija dve koalicije dostigla tačku usijanja) kao i pred skup G8, koji je na programu u julu u Đenovi. Drastično je pojačano obezbeđenje svih objekataNATO-a, ambasada i konzulata zapadnih zemalja, železničkih stanica, aerodroma, sedišta američkih multinacionala kao i telesna zaštita političara i sindikalnih lidera.

NOVI I STARI: Prema mišljenju kriminologa, nove Crvene brigade, kao uostalom i stare, inspirisane su ortodoksnim marksizmom. Iako bi u Italiji našli mnogo istomišljenika među ambijentalistima, anarhistima, borcima protiv globalizacije i NATO-a, njihov neprijatelj broj jedan su sindikati koji navodno sarađuju s kapitalistima na štetu proletera i ne dozvoljavaju širenje revolucionarnih ideja u fabrikama. Uostalom, prva žrtva novog talasa terorizma pre dve godine nije bilo američko vojno lice, niti italijanski političar koji je podržavao intervenciju protiv SR Jugoslavije (kao što se strepilo), već je ubijen Masimo Dantona, visoki sindikalni predstavnik u Ministarstvu rada. Iz toga istražni organi zaključuju da iza svega stoje isti „mozgovi“ iz perioda „olovnih godina“ i zbog toga pokušavaju da pronađu način na koji su se spojili stara garda (koja je umakla hapšenju ili je nakon duge robije izašla iz zatvora nepromenjenih ideja) i ovi mladi kadrovi. Pretpostavlja se da se radi o tridesetogodišnjacima (njih pedesetak) bez policijskog dosijea, u koje niko ne bi posumnjao i koji ne žive u ilegali već se aktiviraju za pojedine akcije po direktivama iskusnih terorista.

Rečnik koji se koristi u propagandnom materijalu, kojim su sindikalne organizacije i veće fabrike zatrpane, veoma je težak i anahron: uz obaveznu petokraku obećava se, kao i u prošlosti, „dugogodišnja oružana borba protiv imperijalističke buržoazije i procesa globalizacije“. Međutim, izgleda da je u pitanju potpuno nov način delovanja: struktura je sada hermetički zatvorena, sa manjim brojem članova, bez spoljnih nenaoružanih saradnika koji bi mogli da budu lakše otkriveni i bez tajnih skrovišta za ljudstvo i oružje. Zbog svega toga manji su „režijski“ troškovi tako da Crvenim brigadama nisu više potrebne riskantne pljačke kojima se inače finansirala. Pošto je glavni cilj izbegavanje policijske infiltracije i prisluškivanja, teroristi vrlo uspešno koriste elektronsku poštu i internet.

KAO PROTIV MAFIJE: S druge strane, država će koristiti isto ljudstvo i metode iz borbe protiv mafije, tj. strpljivo demontiranje i istorijsko dešifrovanje fenomena, stvar po stvar, čovek po čovek. Uostalom utvrđeno je da su mafija i crveni terorizam veoma slični: vlada zakon „omerte“ i istorijski su nastavak nekog prethodnog (neiskorenjenog) subverzivnog delovanja. Verovatno će biti prihvaćen predlog da se oformi zasebno tužilaštvo za borbu protiv terorizma, kao što već postoji za borbu protiv mafije, čime bi se ostvarila bolja koordinacija i centralizovali se podaci i istraga. Kako sada stvari stoje, ispada da milanska i rimska policija vode zasebne istrage o atentatima, posmatrajući svaki pojedinačni kriminalni akt, a ne terorizam u globalu.

Na kraju, nijedan relevantan politički činilac ne krije optimizam u nastupajućem okršaju jer je atmosfera u fabrikama drugačija u odnosu na sedamdesete, i mladi nisu zainteresovani za oružanu borbu protiv države. Uostalom, jesu stare Crvene brigade svojevremeno savladane hapšenjem vođa, ali ih je italijansko društvo u celini odbacilo. Najnoviji poziv građanima ministra unutrašnjih poslova Bianka da prijave sumnjive pojave toliko je revnosno shvaćen da više nijedna petokraka nacrtana u liftu nije ostala neprimećena.

Terorista – predavač

Većina starih „brigadista“ i ostalih protagonista tužnih avantura iz sedamdesetih i osamdesetih uglavnom je u zatvoru. Manji broj njih se istinski pokajao, a oni uporniji stoički podnose robiju. Osnivač i ideolog Crvenih brigada Renato Kurćo na odsluženju je kazne od 30 godina, s tim da u poslednjih osam godina ima status poluslobodnjaka, što mu omogućava da drži seminare i predavanja na italijanskim fakultetima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Svinja na pijaci u Meksiku pred novogodišnju noć

Novogodišnji praznici

31.decembar 2025. I.M.

Od razbijenih tanjira do 108 zvona: Kako se slavi Nova godina širom sveta

Jedenje grožđa u ponoć, razbijanje tanjira na kućnom pragu, zvonjava hramskih zvona ili maskiranje u medvede – novogodišnji običaji širom sveta svedoče o različitim verovanjima u sreću, zaštitu i novi početak

Somalilend

30.decembar 2025. Jan Valter (DW)

Kriza na Rogu Afrike: Zašto je Izrael priznao Somalilend?

Kakva je zemlja Somalilend? Zašto ga je Izrael, za razliku od SAD,  država EU,  Kine i Rusije priznao kao suverenu državu? I zašto je zbog toga izložen snažnoj kritici?

Politika

30.decembar 2025. Dijana Roščić (DW)

Godina urušavanja partnerstva između SAD i EU: Kako je Tramp uzdrmao Brisel

Donald Tramp napravio je za godinu dana neverovatan zaokret u politici prema Evropskoj uniji. To više nisu partnerski, već neporijateljski odnosi

Biljka kanabisa

Medicina

29.decembar 2025. K. S.

BiH legalizuje upotrebu kanabisa u medicinske svrhe

Za upotrebu će biti potreban lekarski recept

Njujorška svakodevica

Njujork

29.decembar 2025. Milan Milošević

Hleb narodu: Može li gradonačelnik Velike jabuke da otvori javne prodavnice sa hranom?

Gradonačelnik Njujorka, svetske prestonice kapitalizma, hoće da grad otvori javne prodavnice sa povoljnom hranom za siromašne. Razlog: oko 1,4 miliona stanovnika Velike jabuke nije u stanju da sebi redovno obezbedi potrebnu hranu

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure