img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka zaostavština

Kao minsko polje: Izgradnja „Atine na vodi” otkopala bombe nemačke avijacije

25. april 2024, 21:01 Maja Popović
Foto: Screenshot / YouTube
Stari aerodrom "Elinikon" ispod koga su 80 godina bile bombe.
Copied

Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava

Na području starog atinskog aerodroma „Elinikon” pronađeno je 314 nemačkih avijacijskih bombi, zaostalih od Drugog svetskog rata, saopštio je gradonačelnik opštine Elinikon-Argirupoli Janis Konstantatos, nakon današnjeg sastanka sa pripadnicima grčkog Bataljona za razminiranje.

Ovaj bataljon već duže vreme ispituje područje nekadašnjeg aerodroma, kao i oko njega, zbog novog urbanističkog plana, prema kome će se na ovom prostoru izgraditi sasvim novi i moderan kvart. Nešto poput Beograda na vodi, samo znatno veće.

Toliko eksploziva niko nije mogao zamisliti

„Tragedija je u tome što je 314 bombi, koje su Nemci uskladištili, bilo 2 metra direktno ispod nekadašnjih objekata Unije Ponda, naših vrtića i sportskih objekata, koji su se nalazili unutar bivšeg aerodroma, kao i pored Olimpijskog kompleksa! Na mestima gde su hiljade ljudi ulazile svakog dana!“ rekao je gradonačelnik Elinikon-Argirupolija Janis Konstandatos.

Prema njegovim rečima, ovoliko eksploziva niko nije mogao zamisliti.

„Hvala Bogu, nikada nije bilo štete ili eksplozije, dok je zaista neverovatno kako je ceo aerodrom i desetine opštinskih i drugih objekata delovalo u ovom minskom polju”, rekao je gradonačelnik i zahvalio se vojnicima koji sada čiste prostor oko njihovih kuća, 80 godina kasnije.

Sledi razminiranje eksplozivnih naprava, zbog čega su prema rečima Konstandatosa, građani ovog dela grčke prestonice uznemireni.

Vojna baza

Izgradnja aerodroma „Elinikon” započela je 1938, ali taj projekat nikada nije završen. Stupanje Grčke u Drugi svetski rat je zaustavilo prvobitne planove.

Tokom okupacije Nemci su ubrzali širenje vazdušne luke za vojne operacije, a saveznička avijacija je nastojala da spreči završetak radova nizom bombardovanja. Naposletku ga nisu poštedeli ni Nemci, koji su pri povlačenju uništili obe piste.

Nakon Drugog svetskog rata, aerodrom je rekonstuisan i korišćen u vojne svrhe tokom građanskog rata, da bi tek nakon višegodišnjih ratnih okršaja na ovom području dobio ime „Elinikon” (grčki), mada je njegov značajan deo ustupljen na korišćenje SAD-u, sve do 1993. godine.

Godišnje je prolazilo 10 do 12 miliona putnika

Svoje blistave trenutke aerodrom „Elinikon” dočekao je osnivanjem avio-kompanije „Olimpik” u vlasništvu Aristotela Onazisa, koja ga je renovirala i osposobila za međunarodne komercijalne letove. Tako je 1957. godine ovaj aerodrom opslužio 500.000 putnika i 4.000 tona tereta.

Foto: Screenshot / YouTube
Sletanje na aerodrom „Elinikon“

U roku od nekoliko godina, uz doprinos „Olimpika”, čije sedište se ovde nalazilo, „Elinikon” je postao jedan od najvažnijih aerodroma na Mediteranu, budući da je uporedo sa porastom turizma funkcionisao i kao ključna stanica za dopunu goriva za evropske letove iz Mediterana i Dalekog istoka.

Tokom 1990-ih ovim aerodromom je prolazilo 10 do 12 miliona putnika godišnje.

Katanac

Kako je Atina doživela potpunu transformaciju uoči Olimpijskih igara 2004, višemilionski grad dobio je potrebu za većim i savremenijim aerodromom, na pogodnijoj lokaciji. Tim povodom je iz fondova Evropske Unije izgrađen današnji aerdorom „Elefterios Venizelos”, ostavivši u senci ovaj pokraj mora.

Poslednji komercijalni putnički avion sa Elinikona odleteo je 2001, da bi nakon zvaničnog zatvaranja poslužio privatnim avionima i helikopterima, koji su uklonjeni odavde tokom Olimpijade, jer su na tom mestu nikli novi objekti, posvećeni najznačajnijem takmičenju za Grke.

Ipak, ni upotreba Olimpijskog kompleksa nije potrajala. Prostor je povremeno korišćen za održavanje različitih izložbi, dok i to nije izgustirano.

Utočište

Veliki deo starog aerodroma s početka 2016. pretvoren je u neformalni izbeglički centar. Više od hiljadu kvadratnih metara preplavile su porodice, koje su dovezene ovamo jer nisu mogle ni napred ni nazad.

Bilo je to utočište za 3.500 ljudi, uglavnom Avganistanaca, za koje su se kapije Evrope zatvorile nekoliko dana po dolasku u Grčku, jer im je ukinut izbeglički status.

Podeljene u tri kampa: hokejaški, bejzbol teren i salu za odlazne letove starog aerodroma, izbeglice su ovde samoinicijativno boravile do juna 2017, kada su raseljene u formalne izbegličke kampove, a na „Elinikon“ je ponovo stavljen katanac.

„Atina na vodi”

Preliminarni radovi na prostoru nekadašnjeg aerodroma Elinikon, započeti su 2020, kada je gradilište svečano otvoreno.

„Želimo da mesto na kome su poletali avioni postane simbol poletanja Grčke u novoj eri“, rekao je generalni direktor kompanije „Lamda Development” Odiseas Atanasiu, ne sluteći još da bi sve moglo da odleti u vazduh, bukvalno.

Atanasiu se tada zahvalio Vladi Grčke, kao i glavnom akcionaru Lamde koji je zamislio projekat i kako je naveo, podržavao ga sedam godina i pokazao poverenje u zemlju i njenu ekonomiju, uloživši preko 300 miliona evra.

Projekat “The Ellinikon” obuhvata rezidencijane zgrade, trgovačke četvrti, poslovne centre, mesta za zabavu, odmarališta, parkove, marinu, obrazovne centre. Obuhvata površinu od 6,2 miliona kvadratnih metara, otprilike tri puta veću nego Beograd na vodi.

Pre tri godine teška građevinska mašinerija radila je „punom parom” na, kako je tada najavljeno, najvećem urbanom gradilištu u Evropi, a danas na tom mestu najviše posla ima vojska, koja uklanja davno zakopanu istoriju.

Tagovi:

Aerodrom Atina Beograd na vodi bombe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Brazil

27.novembar 2025. Uroš Mitrović

Istorijska presuda: Dvadeset i sedam godina robije za Bolsonara

Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro pravosnažno je osuđen na 27 godina robije zbog pukušaja državnog udara. Višegodišnje zatvorske kazne služiće i nekolicina njegovih bliskih saradnika

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

SAD

27.novembar 2025. I.M.

Tramp: Napad na Nacionalnu gardu je zločin protiv nacije i čovečnosti

Nakon oružanog napada u Vašingtonu u kojem su teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, predsednik SAD Donald Tramp taj čin je nazvao „zločinom protiv čovečnosti“ i poručio da će počinioci „platiti visoku cenu“

SAD

27.novembar 2025. A.I.

Avganistanac osumnjičen za pucnjavu u blizini Bele kuće – gardisti u kritičnom stanju

U Vašingtonu su u Blizini Bele kuće iz vatrenog oružja teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde. Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu, Rahmanulah Lakanval (29), služio je zajedno sa američkim vojnicima u Avganistanu pre nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure