img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka zaostavština

Kao minsko polje: Izgradnja „Atine na vodi” otkopala bombe nemačke avijacije

25. april 2024, 21:01 Maja Popović
Foto: Screenshot / YouTube
Stari aerodrom "Elinikon" ispod koga su 80 godina bile bombe.
Copied

Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava

Na području starog atinskog aerodroma „Elinikon” pronađeno je 314 nemačkih avijacijskih bombi, zaostalih od Drugog svetskog rata, saopštio je gradonačelnik opštine Elinikon-Argirupoli Janis Konstantatos, nakon današnjeg sastanka sa pripadnicima grčkog Bataljona za razminiranje.

Ovaj bataljon već duže vreme ispituje područje nekadašnjeg aerodroma, kao i oko njega, zbog novog urbanističkog plana, prema kome će se na ovom prostoru izgraditi sasvim novi i moderan kvart. Nešto poput Beograda na vodi, samo znatno veće.

Toliko eksploziva niko nije mogao zamisliti

„Tragedija je u tome što je 314 bombi, koje su Nemci uskladištili, bilo 2 metra direktno ispod nekadašnjih objekata Unije Ponda, naših vrtića i sportskih objekata, koji su se nalazili unutar bivšeg aerodroma, kao i pored Olimpijskog kompleksa! Na mestima gde su hiljade ljudi ulazile svakog dana!“ rekao je gradonačelnik Elinikon-Argirupolija Janis Konstandatos.

Prema njegovim rečima, ovoliko eksploziva niko nije mogao zamisliti.

„Hvala Bogu, nikada nije bilo štete ili eksplozije, dok je zaista neverovatno kako je ceo aerodrom i desetine opštinskih i drugih objekata delovalo u ovom minskom polju”, rekao je gradonačelnik i zahvalio se vojnicima koji sada čiste prostor oko njihovih kuća, 80 godina kasnije.

Sledi razminiranje eksplozivnih naprava, zbog čega su prema rečima Konstandatosa, građani ovog dela grčke prestonice uznemireni.

Vojna baza

Izgradnja aerodroma „Elinikon” započela je 1938, ali taj projekat nikada nije završen. Stupanje Grčke u Drugi svetski rat je zaustavilo prvobitne planove.

Tokom okupacije Nemci su ubrzali širenje vazdušne luke za vojne operacije, a saveznička avijacija je nastojala da spreči završetak radova nizom bombardovanja. Naposletku ga nisu poštedeli ni Nemci, koji su pri povlačenju uništili obe piste.

Nakon Drugog svetskog rata, aerodrom je rekonstuisan i korišćen u vojne svrhe tokom građanskog rata, da bi tek nakon višegodišnjih ratnih okršaja na ovom području dobio ime „Elinikon” (grčki), mada je njegov značajan deo ustupljen na korišćenje SAD-u, sve do 1993. godine.

Godišnje je prolazilo 10 do 12 miliona putnika

Svoje blistave trenutke aerodrom „Elinikon” dočekao je osnivanjem avio-kompanije „Olimpik” u vlasništvu Aristotela Onazisa, koja ga je renovirala i osposobila za međunarodne komercijalne letove. Tako je 1957. godine ovaj aerodrom opslužio 500.000 putnika i 4.000 tona tereta.

Foto: Screenshot / YouTube
Sletanje na aerodrom „Elinikon“

U roku od nekoliko godina, uz doprinos „Olimpika”, čije sedište se ovde nalazilo, „Elinikon” je postao jedan od najvažnijih aerodroma na Mediteranu, budući da je uporedo sa porastom turizma funkcionisao i kao ključna stanica za dopunu goriva za evropske letove iz Mediterana i Dalekog istoka.

Tokom 1990-ih ovim aerodromom je prolazilo 10 do 12 miliona putnika godišnje.

Katanac

Kako je Atina doživela potpunu transformaciju uoči Olimpijskih igara 2004, višemilionski grad dobio je potrebu za većim i savremenijim aerodromom, na pogodnijoj lokaciji. Tim povodom je iz fondova Evropske Unije izgrađen današnji aerdorom „Elefterios Venizelos”, ostavivši u senci ovaj pokraj mora.

Poslednji komercijalni putnički avion sa Elinikona odleteo je 2001, da bi nakon zvaničnog zatvaranja poslužio privatnim avionima i helikopterima, koji su uklonjeni odavde tokom Olimpijade, jer su na tom mestu nikli novi objekti, posvećeni najznačajnijem takmičenju za Grke.

Ipak, ni upotreba Olimpijskog kompleksa nije potrajala. Prostor je povremeno korišćen za održavanje različitih izložbi, dok i to nije izgustirano.

Utočište

Veliki deo starog aerodroma s početka 2016. pretvoren je u neformalni izbeglički centar. Više od hiljadu kvadratnih metara preplavile su porodice, koje su dovezene ovamo jer nisu mogle ni napred ni nazad.

Bilo je to utočište za 3.500 ljudi, uglavnom Avganistanaca, za koje su se kapije Evrope zatvorile nekoliko dana po dolasku u Grčku, jer im je ukinut izbeglički status.

Podeljene u tri kampa: hokejaški, bejzbol teren i salu za odlazne letove starog aerodroma, izbeglice su ovde samoinicijativno boravile do juna 2017, kada su raseljene u formalne izbegličke kampove, a na „Elinikon“ je ponovo stavljen katanac.

„Atina na vodi”

Preliminarni radovi na prostoru nekadašnjeg aerodroma Elinikon, započeti su 2020, kada je gradilište svečano otvoreno.

„Želimo da mesto na kome su poletali avioni postane simbol poletanja Grčke u novoj eri“, rekao je generalni direktor kompanije „Lamda Development” Odiseas Atanasiu, ne sluteći još da bi sve moglo da odleti u vazduh, bukvalno.

Atanasiu se tada zahvalio Vladi Grčke, kao i glavnom akcionaru Lamde koji je zamislio projekat i kako je naveo, podržavao ga sedam godina i pokazao poverenje u zemlju i njenu ekonomiju, uloživši preko 300 miliona evra.

Projekat “The Ellinikon” obuhvata rezidencijane zgrade, trgovačke četvrti, poslovne centre, mesta za zabavu, odmarališta, parkove, marinu, obrazovne centre. Obuhvata površinu od 6,2 miliona kvadratnih metara, otprilike tri puta veću nego Beograd na vodi.

Pre tri godine teška građevinska mašinerija radila je „punom parom” na, kako je tada najavljeno, najvećem urbanom gradilištu u Evropi, a danas na tom mestu najviše posla ima vojska, koja uklanja davno zakopanu istoriju.

Tagovi:

aerodrom Atina Beograd na vodi bombe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Ništa od Trampovog primirja: Iran ponovo ispalio rakete na Izrael

Američki predsednik Donald Tramp objavio da je dogovoren dvanaestočasovni prekid vatre između Izraela i Irana. Teheran potvrdio dogovor, kao i kabinet Benjamina Netanjahua. Međutim, Izrael je saopštio da je Iran ispalio nove projektile

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure