img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

03. oktobar 2007, 18:38 Redakcija Vremena
Copied

Moskva: Putin za premijera

Vladimir Putin, predsednik Rusije, nagovestio je da postoji način da on ostane na vlasti i u sledećem mandatu, ali ne na mestu predsednika, jer po Ustavu nema pravo da se tri puta kandiduje, ali ga zato ništa ne sprečava da bude premijer te zemlje. Putin je ovo izjavio na kongresu stranke Jedinstvena Rusija, rekavši da će biti nosilac liste stranke na decembarskim parlamentarnim izborima. „Predsedavanje Vladom je realistična ideja“, rekao je Putin na partijskom kongresu dodavši da je „još rano“ da se raspravlja o njegovoj kandidaturi za premijera, ali da bi on bio spreman da se prihvati tog posla pod dva uslova: da stranka Jedinstvena Rusija pobedi na izborima i da na mestu predsednika države od proleća 2008. godine, kada se održavaju predsednički izbori, bude „pristojna, kompetentna i efikasna osoba sa kojom bi radio“. Analitičari smatraju da je pobeda Putinove stranke na izborima očigledna i neminovna, a da će sledeći predsednik biti obavezan da bude predusretljiv, jer će ga imenovati lično Putin. Mnogobrojna nagađanja u štampi šta tačno znači „plan Putin“ menjaju se gotovo svakodnevno: do juče, analitičari su nagađali da će Putin napraviti političku pauzu na mestu predsednika državnog energetskog giganta Gasproma. Prema drugim teorijama, sadašnji premijer Viktor Zubkov mogao bi da preuzme predsedničku funkciju 2008. godine, da bi je posle četiri godine vratio Vladimiru Putinu. Tu teoriju izneo je predsednik Gornjeg doma ruskog parlamenta, dok je portparol te institucije Sergej Mironov, blizak Putinov saradnik, rekao prošle nedelje da je sasvim moguće da će Zubkov postati sledeći predsednik: „Zašto da ne, to bih u potpunosti odobrio, to je sasvim moguće, sve zavisi od toga kako on radi svoj premijerski posao i od njegovih želja u tom trenutku.“ Mironov je poznat po svom zalaganju za promenu Ustava: „Ustav će biti promenjen u toku narednog predsedničkog mandata (2008–2012) tako će da svakom sledećem predsedniku biti omogućeno da služi narodu sedam umesto četiri godine.“ Putin, čija popularnost u Rusiji premašuje 70 odsto stanovništva koje mu veruje, iznenadio je javnost postavljajući za premijera Zubkova, 66-godišnjeg šefa odseka za sprečavanje pranja novca. Putin je tada rekao da je Zubkov jedan od petorice koji bi mogli da ga naslede; imena ostalih nije naveo. Jedan od mogućih naslednika iz redova opozicije (stranka Druga Rusija) biće Gari Kasparov, bivši svetski šahovski šampion.

Beč: Napadač Bosanac

Austrijska policija saopštila je da je uhapšen muškarac koji je navodno pokušao da uđe u Ambasadu SAD sa ruksakom punim nekakvih eksera i ekplozivom. Policija tvrdi da je taj čovek sa ručno izrađenom bombom pokušao da prođe neopaženo, ali kada su se oglasili detektori za metal, on je panično pokušao da pobegne. U trku je odbacio ranac sa ekplozivnom napravom i nastavio da beži ulicom, ali nije daleko odmakao – policija ga je stigla u neposrednoj blizini ambasade. „Stručnjaci za bombe pronašli su u rancu dve ekplozivne naprave koje su izgledale kao ručne granate“, izjavila je Doris Edelbaher, portparolka bečke službe bezbednosti i antiterorističkog biroa. „Torba je bila prepuna eksera, što je moglo da izazove veliku štetu u obližnjem stambenom bloku. Stručnjaci još ispituju da li je naprava mogla da eksplodira“, kaže ona. Austrijska televizija je emitovala prilog sa informacijom da je u rancu bilo najmanje kilogram eksera i da niko nije povređen u tom incidentu. Policija nije otkrila identitet napadača, ali je objavljeno da „ima 42 godine, bosanskog je porekla sa mestom boravka u južnom delu Austrije, govorio loš nemački jezik“, a kako dalje navodi portparolka službe bezbednosti, „osumnjičeni je zasad dao samo konfuznu izjavu“. Incident se desio u ponedeljak 1. oktobra blizu podneva, a odmah potom policija je mobilisala sve moguće jedinice koje su joj bile na raspolaganju – vatrogasce, tim za uništavanje mina, službu hitne pomoći i pse. Dan posle, jedinice su i dalje partolirale ovim delom grada Beča.

Hodeida: Lava ubila šestoricu

Na ostrvu Džabal al Tar u Crvenom moru proradio je vulkan, čija je užarena lava sagorela šestoricu jemenskih vojnika. Najugroženiji su, prema saopštenju vojne komande ostrva, vojnici u ostrvskom garnizonu, i pokrenuta je akcija njihovog spasavanja. Evakuisani vojnici, prebačeni u lučki grad Hodeida u Jemenu, kažu da su vojnici trenutno umrli: „Četvorica naših drugara nastradala su od lave“, kaže jedan od preživelih. Tela preostale dvojice vojnika pronađena su u moru, i igrom slučaja pronašla ih je kanadska fregata koja se pridružila potrazi zajedno sa drugim NATO brodovima koji su krenuli u Suecki kanal. Prema izveštaču AFP-a, ranjeno je 15 vojnika od 49, i većina njih ima povrede nogu. Jemenski predsednik Ali Abdalah Saleh nadletao je nad mestom nesreće kako bi procenio štetu, a na nekim fotografijama vidi se da su se lava i pepeo izlili i proširili na oko četiri kilometra oko okna vulkana. Tri dana pre erupcije vulkana zabeležena je seizmička aktivnost. Ovaj vulkan, visok 1200 metara, poslednji put je bio aktivan u XIX veku, a smatra se da je seizmička aktivnost jačine 7,3 stepena Rihtera zabeležena tri dana ranije na ostrvu mogla da izazove erupciju. „Bilo je ekstremno, briljantno…“, oduševljeno opisuje događaj Kanađanim Ken Alen, koji se zatekao na brodu u blizini ostrva neposredno pre erupcije. „Što smo se više približavali ostrvu, postajalo je sve svetlije i svetlije. Mogli smo bukvalno da gledamo kako vulkan eksplodira, izbacujući lavu visoko ka nebu.“ Ostrvo Džabal al Tar zauzele su jemenske vojne snage 1990. godine kada je izbio oružani sukob između Jemena i Eritreje oko teritorije i vlasništva nad mnoštvom ostrva u Crvenom moru. Taj sukob rešio je Arbitražni sud u Hagu i presudio u korist Jemena koji je konačno dobio suverenitet nad spornom grupom ostrva.

Komentari:

Bojan Budimac: Kiklopovi zalogaji

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure