img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Trgovinski sporazumi

Lule mira

29. januar 2020, 21:46 Uroš Mitrović
foto: tom fisk / pexels
Copied

Trgovinskim dogovorom sa Kinom i trilateralnim sporazumom sa Kanadom i Meksikom, Donald Tramp je upisao važne poene pred predsedničke izbore u novembru ove godine. Globalna privreda kao da se navikla na njegovu hirovitost i stil vođenja politike ucenama i pretnjama

Iako se predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na svom Tviter nalogu hvalio da je sklopio „jedan od najvećih trgovinskih ugovora ikada“ i da „nikada u američkoj istoriji nije bilo ničega sličnog“, prva faza trgovinskog sporazuma SAD i NR Kine, koji je sredinom januara potpisan u Vašingtonu, možda će umanjiti tenzije u odnosima dve zemlje, ali neće rešiti dugotrajan spor najvećih ekonomskih sila sveta.

Trampova administracija svakako očajnički želi da smanji ogroman trgovinski deficit koji Amerika ima sa Kinom, a koji je 2018. iznosio 420 milijardi dolara. Zbog toga je Tramp pre skoro dve godine započeo trgovinski rat sa najvećim privrednim globalnim konkurentom SAD, povećavajući postepeno dažbine i carine za gotovo sve kineske proizvode.


PRVA FAZA

„Prva faza“ sporazuma koji su Donald Tramp i kineski vicepremijer Liju He potpisali u Beloj kući predviđa određene promene u kineskoj ekonomskoj i trgovinskoj politici, posebno u oblastima poljoprivrede, intelektualne svojine i transfera tehnologije. Peking je obećao da će u budućnosti izbegavati „konkurentnu devalvaciju“ nacionalne valute, pošto je Vašington često iznosio optužbe da Kina promenu deviznog kursa juana koristi kao oružje u trgovinskom ratu. Zanimljivo je da je baš ovog meseca Ministarstvo finansija SAD poništilo raniju odluku da se Kina označi kao valutni manipulator, što se tumači i kao politički gest dobre volje Vašingtona.

Kina se, takođe, obavezala i da će u naredne dve godine povećati kupovinu američkih poljoprivrednih proizvoda i druge robe u iznosu od 200 milijardi dolara.

Brojni kritičari, međutim, upozoravaju da takvi direktni i dirigovani dogovori između dve države narušavaju principe slobodnog tržišta, a predsednik Evropske privredne komore u Kini Jerg Vutke je izrazio zabrinutost zbog ovog „kupovnog spiska“. Prema njegovim rečima, biće potrebno proveriti da li je trgovinski sporazum SAD i NR Kine „u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO)“.

I nakon potpisivanja ovog sporazuma, SAD će zadržati 25 odsto carine na kineski uvoz od 250 milijardi dolara, ali je Trampova administracija pristala da prepolovi sa 15 na 7,5 odsto neke od novijih tarifa koje je nametnula na kineske proizvode u vrednosti od 120 milijardi dolara. Tramp je, takođe, odložio dalja povećanja carina na još oko 160 milijardi vredan američki uvoz kineske robe, a koje je trebalo da stupe na snagu kasnije ove godine.

U zbiru, oko dve trećine celokupnog američkog uvoza iz Kine od približno 370 milijardi dolara i dalje će biti pokriveno različitim dažbinama i nakon potpisivanja prve faze sporazuma.

Dogovor, međutim, ne predviđa konačan vremenski rok do kada će tarife i carinske barijere ostati na snazi. Takva vrsta dugoročnog pritiska Amerike na Kinu trebalo bi da omogući Donaldu Trampu da nastavi sa sprovođenjem politike „štapa“, ukoliko ga rezultati politike „šargarepe“ prema Kini ne zadovolje.

Osim toga, manjkavost dila, smatraju upućeni, proizlazi iz činjenice da nisu navedeni konkretni kontrolni mehanizmi koji će osigurati da se potpisano sprovede u praksi, izuzev što će delegacije dve države sporadično održavati „direktne konsultacije“.

Prva faza sporazuma nije uključila ni stari zahtev Vašingtona da kineska vlada značajno smanji svoju ulogu u vođenju ekonomije zemlje. Američki „Politiko“ navodi da dogovor ne obuhvata „višegodišnju američku zabrinutost zbog kineske industrijske politike“ i svih onih milijardi dolara subvencija koje Peking dodeljuje svojim državnim preduzećima.

Iako je Tramp najavio da će uskoro otputovati u Kinu kako bi sva ova nerešena pitanja stavio na dnevni red, analitičari ne očekuju da će „drugu fazu“ sporazuma uopšte biti moguće realizovati do novembarskih izbora za predsednika Amerike.


PRIČINJENA ŠTETA

Uostalom, čitav trgovinski rat koji je administracija SAD pre dvadeset dva meseca otpočela protiv Kine, a koji je imao za cilj da ojača domaću privredu i kazni kinesku stranu, naneo je štetu i američkim proizvođačima i potrošačima. Istraživanja pokazuju da su gubici američkih preduzeća, poljoprivrednika i kupaca prevazišli 40 milijardi dolara, a taj iznos „ni ne pokušava da izmeri izgubljeni posao zbog odmazde (kineske strane)“, piše „Forin polisi“.

U izveštaju Kongresne kancelarije za budžet, federalne agencije koja informiše Kongres o budžetu SAD, navodi se da su „neizvesnost i troškovi vezani za tarife uticali na smanjenje od 0,3 odsto američkog privrednog rasta, istovremeno smanjujući prihod američkih domaćinstava“, prenosi Bi-Bi-Si.

Naravno da ni kineska strana nije ostala imuna na posledice dvogodišnjeg trgovinskog sukoba sa Amerikom. Podaci Nacionalnog zavoda za statistiku NR Kine pokazuju da je kineska ekonomija porasla „svega“ 6,1 odsto u 2019. godini, što je najsporiji rast u prethodne tri decenije.

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva upozorila je da je „globalna ekonomija sada suočena sa sinhronizovanim usporavanjem“ i da bi trgovinski sporovi mogli da smanje globalni bruto domaći proizvod za oko 700 milijardi dolara, što predstavlja 0,8 odsto svetskog BDP-a.


DOK SE DVOJE SVAĐA

Stara izreka da „dok jednom ne smrkne drugom ne svane“ i ovoga puta se pokazala tačnom. Pojedine države iskoristile su trgovinski rat dve najveće ekonomije sveta da ojačaju svoje privredne kapacitete. Tako su Meksiko, Vijetnam, Malezija ili Tajland značajno uvećale izvoz u SAD, popunivši time „prazninu“ koja je nastala zbog uvoznih restrikcija koje je Amerika nametnula Kini. Sa druge strane, NR Kina je ubrzala širenje u drugim delovima sveta, a odnedavno je posebno zainteresovana za ulaganja u tradicionalno „američko dvorište“, odnosno u region Latinske Amerike.

Inicijativa „Jedan pojas jedan put“ širi se i u tom pravcu, a kako navodi kineski CGTN, „zemlje poput Brazila i Argentine, koje se formalno nisu pridružile ovom projektu, takođe će imati velike koristi“. Očekuje se da će kineske kompanije do 2025. godine uložiti u Latinsku Ameriku 250 milijardi dolara, a posebno atraktivne za ulaganja kineskim privrednicima jesu latinoameričke luke i železnice.

Brazil, kao šesta najmnogoljudnija zemlja na svetu sa 210 miliona stanovnika, izuzetno je atraktivan i za potencijalna ulaganja u telekomunikacionu industriju. Tamošnja vlada već je pod velikim pritiskom i Vašingtona i Pekinga oko toga da li će kineski gigant Huavej biti potencijalni dobavljač 5G tehnologije na velikom brazilskom tržištu. I mada nije tajna da se administracija desničarskog predsednika Žaira Bolsonara zalaže za što tešnje odnose sa Sjedinjenim Državama, „Brazil je ekonomski zavisan od Kine, koja je njegov najvažniji trgovinski partner još od 2009. godine“, navodi časopis „Amerikas kvoterli“, publikacija koja se bavi područjem Južne Amerike.


HUAVEJ NA LEDU

Sporazum Amerike i Kine u ovoj fazi ne predviđa promenu agresivne politike SAD prema kineskom gigantu i najvećem svetskom snabdevaču telekomunikacione opreme. Iako je ova korporacija u središtu trgovinskog rata dve zemlje, američki ministar finansija Stiv Mnučin je rekao da Huavej nije „šahovska figura“ u ovim pregovorima. Osim što se već nalazi na „crnoj listi“ preduzeća koja predstavljaju pretnju američkoj nacionalnoj bezbednosti, SAD će vršiti dodatni pritisak na Huavej, ograničavajući čak i sopstvenim preduzećima da sarađuju i prodaju tehnologiju i elektronske komponente kineskoj korporaciji sa sedištem u Šenženu. Amerika će, takođe, nastaviti da pritiska svoje saveznike širom sveta da ne potpisuju lukrativne ugovore sa Huavejom vezane za izgradnju pete generacije mobilne telefonije, navodeći da bi kineska korporacija i njena oprema mogle biti bezbednosna pretnja (vidi „Vreme“ br. 1466).

Međutim, uprkos američkim sankcijama koje traju od juna prošle godine, Huavej je ostvario rekordan prihod od 122 milijarde dolara u 2019, što je povećanje od čak 18 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Taj rast je bio podstaknut dominantnom pozicijom Huaveja u matičnoj zemlji, ali je i na drugim kontinentima, uključujući Evropu, povećao prodaju svojih uređaja i mrežnih sistema.

Huavej je nastavio da ulaže istraživačke i razvojne kapacitete (procene su da u te svrhe kineska korporacija godišnje ulaže 15 milijardi dolara), ujedno tražeći nova tržišta u kojima će investirati ogromna sredstva. Na gubitku su svakako i američke firme koje su do uvođenja restrikcija intenzivno sarađivale sa Huavejom, jer podaci Si-En-Bi-Si-ja pokazuju da je samo u 2018. godini Huavej od američkih proizvođača, kao što su Kvalkom, Intel ili Majkron, kupio komponente u vrednosti od 11 milijardi dolara.

Nedavno je i nemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer rekao da njegova zemlja još uvek ne može da izgradi 5G mobilnu mrežu bez pomoći kineske kompanije.

foto: ap
ZA SAD JE BOLJE: Zamenik premijera Kine Liu He i Donald Tramp januara 2020. u Beloj kući


SEVERNOAMERIČKI SPORAZUM

Svega dan nakon što su Tramp i kineski vicepremijer Liju He potpisali prvu fazu trgovinskog sporazuma, američki šef države ubeležio je još jedan važan poen pred ovogodišnje predsedničke izbore. Nakon Predstavničkog doma, i Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je tekst novog Severnoameričkog trgovinskog sporazuma (USMCA), koji se smatra revidiranom, apdejtovanom verzijom još uvek važećeg Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) iz 1994. godine.

„USMCA će doneti milijarde dolara našem narodu i desetine hiljada novih radnih mesta Amerikancima“, napisao je na Tviteru potpredsednik SAD Majk Pens, nazvavši sporazum najvećim trgovinskim sporazumom u američkoj istoriji. Ovaj pakt će omogućiti uklanjanje brojnih carina između tri zemlje, a posebno u automobilskoj, poljoprivrednoj, metalskoj i industriji mlečnih proizvoda. Njegovo zaključivanje, međutim, bilo je praćeno pritiscima i tarifnim pretnjama Trampove administracije vladama Kanade i Meksika. Podatak da je zvanična Otava prihvatila dogovor u poslednjem trenutku, navodno svega 90 minuta pre isteka roka koji su im nametnule SAD – jer bi ih u protivnom Vašington izbacio iz ovog dila – više je nego ilustrativan.

Očekuje se da će u sredu, kada ovaj tekst bude u štampi, Donald Tramp potpisati trgovinski pakt između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade, dok će na Kapitol hilu biti nastavljen proces opoziva šefa Bele kuće. Usvajanje novog dogovora sa susedima i najvažnijim privrednim partnerima SAD bilo je jedno od ključnih Trampovih predizbornih obećanja, jer je za sporazum NAFTA govorio da je „sigurno najgori sporazum ikada potpisan u ovoj zemlji“. Imajući u vidu da novi sporazum SAD–Meksiko–Kanada „pokriva“ hiljadu i dvesta milijardi dolara u godišnjoj trgovini, on se tumači i kao važna pobeda prvog čoveka Bele kuće u izbornoj godini. Trgovinski dogovor će stupiti na snagu kada ga budu ratifikovale sve tri države članice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

27.jul 2026. Nemanja Rujević

Terorista iz Berlina: Zašto islamski ekstremista nije bio u zatvoru?

U vreme kada je počinio teroristički napad u Berlinu, nemački državljanin Abdul B. je bio pod policijskom istragom kao potencijalno opasan islamski ekstremista. Da li su institucije potpuno zakazale?

Rat u Ukrajini

27.jul 2026. Anastasija Klajn (DW)

Kako Rusija regrutuje strance za rat u Ukrajini: „Od primamljivih ponuda i obmane, pa do prisile“

Glavne mete za regrutaciju u rusku vojsku i slanje na front u Ukrajini su ljudi u teškim ekonomskim, socijalnim i pravnim okolnostima

Vatrogasci

Požari u Francuskoj i Španiji

27.jul 2026. R.Š.

„Vatreni oblaci“ i masovna evakuacija: Šumski požari haraju Francuskom i Španijom

U Francuskoj su šumski požari stigli nadomak gradova. U Španiji je zbog vatrene stihije tokom jedne noći evakuisano oko 15 hiljada ljudi

Kijev

Rusko-ukrajinski sukob

26.jul 2026. I.M.

Kijev ponovo na udaru balističkih raketa: Požari izbili u više delova grada

Kijev je bio meta novog ruskog napada balističkim raketama, nakon čega su u nekoliko delova grada izbili požari, uključujući i jednu stambenu zgradu

Iran

Rat na Bliskom istoku

26.jul 2026. I.M.

SAD obustavile nove udare na Iran, Tramp razmatra sledeći potez

Sjedinjene Američke Države privremeno su obustavile vazdušne napade na Iran, dok administracija predsednika Donalda Trampa procenjuje mogućnost nastavka diplomatskih pregovora i izbegavanja šireg rata na Bliskom istoku

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure