img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga o kojoj govori cela Nemačka

Lukrativne suze

25. oktobar 2006, 13:13 Lidija Klasić
Copied

Pojava Šrederovih zajedljivih memoara je prava sreća za berlinske redakcije

(Specijalno za „Vreme“ iz Berlina)

Sve je izgledalo skoro kao da se sprema novi nastavak Harija Potera – televizija je danima prikazivala hrpe kao cigla debelih knjiga, čitave kontejnere koji se pakuju za transport u knjižare, objavljivanje pojedinih odlomaka sebi nisu htjele uskratiti nijedne novine, od ozbiljnih kao što je tjednik „Špigl“ do populističkih poput „Bilda“: ako ništa drugo, sigurno je da će 544 stranice memoara bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera već u prvim satima prodaje koja je počela u četvrtak biti bestseler.

U vrijeme dok je vodio njemačku vladu, Gerhard Šreder je rado izjavljivao kako mu za upravljanje zemljom dostaju „Bild“, kao najmasovniji njemački dnevnik (redakcija se hvali kako oko četiri milijuna primjeraka dnevno pročita više od 12 milijuna Nijemaca), te „zurilo“ – „Gloce“, kako se u žargonu naziva televizija. Kancelar koji je svoju popularnost svakako zahvaljivao vještom ophođenju s medijima, ali i mjestu rođenja (njegov ugodni hanoverski hohdojč je, za razliku od rogobatnih dijalekata mnogih drugih političara, diskretno poticao povjerenje i simpatije), na kraju se drugog mandata zavadio s medijima. To ga je sigurno na prijevremenim izborima 2005. i stajalo gubitka dobrog dijela glasova, iako je on bio manji nego što se očekivalo, iz čega je rezultirala i velika koalicija.

MEDIJSKA POMOĆ: Sada mediji Šrederu opet pomažu, po svemu sudeći dobrovoljno, jer na dosadnoj i nespektakularnoj velikokoalicijskoj berlinskoj političkoj sceni, na kojoj je ženski bonus gospođe Merkel već davno potrošen, zanimljivih, makar i kontroverznih političkih osobnosti nema ni za lijek. Pojava Šrederovih zajedljivih memoara je tako prava sreća za berlinske redakcije pa nije čudo što je između „Bilda“, u kojem je, prije nego što se udala, kao novinar radila i sadašnja Šrederova supruga Doris, i obitelji današnjeg uspješnog člana uprave rusko-njemačkog koncerna koji upravo gradi politički kontroverzni plinovod ispod Baltika, za Njemačku koja je energetski gotovo sasvim zavisna od Moskve najvažniji strateški objekt, opet zavladala puna sloga. Masnim naslovima na prvoj strani lista, uz fotografije sretnog para, „Bild“ je danima objavljivao „ekskluzivne“ izvode iz memoara:

„Situacija je podsjećala na onu 1969. ili 1972. kada smo s upaljenim bakljama slavili izborne pobjede Vilija Branta… tokom večeri prvi su nazvali Žak Širak i Bil Klinton, ostale čestitke više uopće nisam pamtio, toliko sam bio izvan sebe od veselja…“, opisuje Šreder svoju prvu izbornu pobjedu, 1998, tada još u dvojcu s Oskarom Lafontenom, lijevo – tradicionalistički orjentiranim socijaldemokratskim političarem… „Bili smo duet koji je zadovoljavao široki spektar od centra do krajnje ljevice, ja za razum, a Oskar za dušu stranke…“, koji je samo nekoliko mjeseci kasnije, ogorčen Šrederovim „desnim skretanjem“, forsiranjem „novog centra“ u Njemačkoj, po ugledu na Blerov program u Velikoj Britaniji, napustio i stranku i položaj ministra financija i svog partnera u vlasti, bacivši SPD u prvu od dubokih kriza koje su je pratile svih sedam godina na vlasti. „Politička fantazija izborne večeri nije bila dostatna da predvidi sve ono što jer Lafonten, malo kasnije napravio“, piše dalje Šreder optužujući bivšeg partnera za taštinu, nespretnost s medijima i izdaju prijateljstva… sve zapravo poznata predbacivanja, koja je njemačka štampa već znatno ranije proglasila glavnim političkim neprijateljstvom u Njemačkoj, čijim odjecima, odnosno nezaustavljivoj osvetoljubivosti Lafontena mnogi pripisuju i loš rezultat SPD-a na posljednjim izborima.

KONTROVERZE: No, sve su to poznate stvari. Ono što je novo u knjizi su, po prvi puta tako jasno formulirana Šrederova predbacivanja na račun sindikata, izostanak njihove lojalnosti u vrijeme teških reformskih napora crveno-zelene vlade, što je, tvrdi bivši kancelar, odlučujuće oslabilo biračku bazu vlade. Sindikalni rukovodioci sve to demantiraju, ne bježeći ni od sarkastičnog podsjećanja kako je čak i ime Šrederova reformskog paketa, koji je po njima bio krajnje nepromišljen, zapravo poteklo od njegove žene. Privatne pikanterije i bodlje na račun ondašnjih političkih konkurenata, koji su sada na vlasti, političara Kršćansko-demokratske stranke i bavarske Kršćansko-demokratske unije mnogo više zanimaju i zabavljaju publiku. Kancelarka je, međutim, odlučila da dostojanstveno odšuti Šrederove primjedbe kako je nedovoljno prodorna, kako unutar stranke ne uspjeva provesti svoje ideje, dok političari iz Bavarske – Šreder nije štedio Edmunda Štojbera koji mu je bio neuspjeli izazivač na izborima 2002 – uzvraćaju protuudarcima: „Bivšem kancelaru očito nije dovoljno ono što zarađuje u ruskom naftnom koncernu, pa traži publicitet kako bi što bolje prodao knjigu“, izjavio je generalni sekretar Kršćansko-demokratske unije Seder. Šrederov novi posao je i inače kontroverzna tema u Berlinu. Bivši suradnici iz stranke Zelenih, pa čak i neki iz, prema bivšem kancelaru ranije tako kritične Liberalne stranke, drže da je činjenica što je u jednom koncernu u kojem Nijemci nemaju većinu dionica, Nijemac ipak na vrhu, pozitivna stvar od znatnog nacionalnog interesa. Mnogi konzervativni političari pak tvrde da se radi o sukobu nadležnosti i čak zloupotrebi položaja što se u najmanju ruku protivi dobrim – i dosad važećim običajima. Šrederovo prijateljstvo s ruskim predsjednikom Putinom, kojem se taj poslovni odnos može zahvaliti, također je tema knjige – no, sigurno s manje detalja nego što bi mnogi čitaoci željeli. Tako su nakon prvih uzbuđenih i žučnih reakcija onih koji u knjizi nisu dobro prošli svi ipak morali priznati da je Šrederova knjiga manje oštar obračun od onog u koji se u svojim memoarima upustio njegov prethodnik Helmut Kol. U političkom Berlinu bure ionako brzo nastaju, ali još brže prolaze.

TAŠTINA: „Naravno da se bivši kancelar osvrće gnjevno, ali ni on sam se ne može uvijek pohvaliti političkom korektnošću“, napisao je jedan list. „Ono što ostaje jeste da jedan tašt čovjek nad prošlošću nariče lukrativnim suzama, a zbog toga se nitko ne treba uzrujavati.“

Štoviše, unatoč sve medijske „pomoći“ oko njegove knjige, za film o bivšem kancelaru koji je na prvoj televizijskoj mreži emitiran preko vikenda, interes je gledalaca bio umjeren; većina Nijemaca se i te večeri odlučila za RTL-ov šou „Tko će biti milijuner“.

Istog dana su berlinskim ulicama, na poziv sindikata, tisuće ljudi demonstrirale protiv nezaposlenosti i gubitka socijalnih prava – problem koji je ostao jednako neriješen kao i u vrijeme Šrederove vlade. „To je najbolji dokaz kako se pri gubitku posljednjih izbora nije radilo o programu nego o ličnostima“, napisao je jedan drugi list. A omiljeni list bivšeg kancelara je još jednom pokazao kako svatko tko se upusti s populističkim novinama, na kraju sam izvuče kraći kraj: drugi nastavak Šrederovih memoara već je bio preseljen na unutrašnje strane „Bilda“, na naslovnoj je osvanula samo još mala sličica Gerda i Doris, uz ogromnu fotografiju Mihaela Šumahera i njegove žene. Tekst uz tu veliku sliku se bez daljega može smatrati i komentarom na politiku bivšeg kancelara: „Hoće li Šumi sada biti nesretan? Ima 650 milijuna, ali nema posla.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure