img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četničko-kozačka veza

Krim kao Knin

12. mart 2014, 15:22 T. Skrozza
Copied

Uprkos fotografijama i izjavama "četnika-humanitaraca" i njihovih saboraca, zaista je teško razumeti nekolicinu analitičara koji ovih dana upozoravaju na mogućnost da ova epizoda izazove ozbiljan diplomatski skandal

U žestokoj konkurenciji vesti koje najfatalnije deluju na moždano tkivo, protekle nedelje ubedljivo je pobedila informacija o četnicima koji su otputovali na Krim da pomognu Rusima. Za razliku od nekih drugih vesti – koje su očigledno rezultat spinovanja, medijskih kampanja i predizbornih borbi, ova o četnicima sadrži sve elemente dramaturgije za koju uvek nekako pomislimo da je nestala, a ona se uvek nekako ponovo pojavi.

Šta se, dakle, dogodilo? Petorica pripadnika „brzodelujuće borbene grupe“ Četničkog pokreta „Knez Lazar“ doputovala su iz tri različita pravca (preko Rusije, Bugarske i Turske), bez oružja, kako bi predstavljali „ne srpsku državu, već srpski narod“ i pomogli pravoslavnoj braći koja su „uvek bila uz nas“. Odmah po dolasku, oni su priključeni „Armiji Autonomne Republike Krim“, i raspoređeni na punkt „gde vrše proveru putnika i vozila“. Da se sve završilo samo na tome, ova priča bila bi jedna od bezbroj onih koje zabavljaju ljude željne pravog humora.

No, stvar se dalje razvijala i oni koji je prate više ne znaju da li da plaču, da li da se smeju, ili da zapomažu nad zlehudom sudbom koja ih je smestila baš na ovo mesto.

Čim su doputovali u Sevastopolj, srpski četnici nastupili su na konferenciji za novinare, na kojoj su momentalno odagnali sve sumnje da se radi o uračunljivim osobama, svesnim gde su i zašto su tu gde su. „Nas možete uporediti sa kozacima u Rusiji. Naš cilj je da u ime srpskog naroda damo podršku ruskom narodu. U ovom trenutku je ovde sve isto kao nekada u Srbiji. Zapad i Evropa finansiraju opoziciju i oni govore da hoće u Evropu, a sve je to laž. Nas su pozvali kozaci i mi smo se odazvali“, objasnio je Milutin Mališić, komandant četničke garde „Vukovi“.

Sasvim u skladu sa mešanjem kozaka, opozicije i evropskih fondova, bilo je i Mališićevo objašnjenje činjenice da se srpski patriotizam i pravoslavno bratoljublje završava s petoricom bradatih persona u neurednim i neidentifikovanim uniformama: on je, naime, istakao kako ne očekuje masovan dolazak iz Srbije, jer su Srbi, iako gaje veliku ljubav prema Rusiji, ipak jedan „mali narod“.

Impresionirani količinom medijskog prostora koji im je ustupljen, četnički emisari i pristalice koje su ostale „u centrali“ prosto su se utrkivali u nivou budalaština koje će uputiti domaćoj i stranoj javnosti. Zahvaljujući tome, obavešteni smo da su četnici-saobraćajci na Krimu dobili pojačanje u vidu dvojice Rusa, da su u ratovima na teritoriji SFRJ „mnogi Rusi položili živote ili postali invalidi u borbi za Pravoslavlje“, kao i da je cilj ove četničke vojne akcije „prenošenje iskustva koja smo stekli u sličnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i o tome što smo preživeli i dobili od NATO i EU“.

Vrhunac drame dogodio se 9. marta, kada je kraljevačka centrala objavila saopštenje čiji navodi vrlo lepo ilustruju mentalno stanje svojih autora. Objašnjavajući da njihovi saborci nisu otišli na Krim „kao psi rata“, oni uz očekivane teze o NATO-u i izdajnicima srpstva navode i jednu istinski užasavajuću tezu: „Naša braća na Krimu su u vaskršnjem postu i nije im cilj da ubijaju.“ Da je Uskrs pao nešto ranije ili nešto kasnije i da braća jedu mrsno, sigurno je da bi pokazali šta sve znaju i umeju.

No, pošto je ovim i ovakvim tezama i inače posvećeno daleko više pažnje nego što zaslužuju, pozabavimo se malo suštinom. Pre svega, ko su ovi ljudi? Odgovor na to pitanje najbolje pruža biografija njihovog vođe – Milutina Mališića. Još 2000, on je optužen da je kao pripadnik Oslobodilačke srpske armije (OSA) pripremao atentat na Slobodana Miloševića i Nebojšu Pavkovića. Mališić je na suđenju demantovao te optužbe, navodeći da OSA jeste radila tajno u Srbiji i na Kosovu, ali da je on prekinuo kontakte sa ostalim optuženima jer je shvatio da nisu dorasli zadatku odbrane srpskog naroda. Zajedno s ostalim optuženima, pomilovan je u decembru 2000. Posle toga, pojaviće se u grupi koja je išla u Preševo da ruši spomenik pripadnicima OVPBM, ali i kao redovan gost ruskih kozaka na različitim tematskim skupovima.

Ako imamo u vidu ovakvu biografiju, fotografije srpskih boraca koje dolaze s Krima i niz čudesnih izjava četnika-humanitaraca i njihovih saboraca, zaista je teško razumeti nekolicinu analitičara koji ovih dana upozoravaju na mogućnost da ova epizoda izazove ozbiljan diplomatski skandal. Iako iz iskustva znamo da je za međunarodnu aferu dovoljno ne pet, nego samo jedna „patriotski“ orijentisana figura, bilo bi zaista neverovatno da Srbija na bilo koji način nastrada zbog događaja na Krimu.

Rusima odani četnici zaista dodatno urušavaju I inače urušen imidž Srbije, ali im domet nije ništa veći od toga: na Krim su došli u sopstvenom aranžmanu, očigledno nemaju predstavu šta se oko njih događa i očigledno su lica sumnjive prošlosti. Sve to neće abolirati Srbiju ukoliko zaista dođe do problema s međunarodnom zajednicom, ali bi ipak trebalo da bude olakšavajuća okolnost.

U međuvremenu, prosečan medijski konzument može da se nada da „brzodelujuća grupa“ neće imati dovoljno vremena za obraćanje medijima, ali i da će svoju misiju završiti pre Uskrsa. Da ne rizikujemo. Ko će ga znati kakvi su kad ne poste.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure