img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četničko-kozačka veza

Krim kao Knin

12. mart 2014, 15:22 T. Skrozza
Copied

Uprkos fotografijama i izjavama "četnika-humanitaraca" i njihovih saboraca, zaista je teško razumeti nekolicinu analitičara koji ovih dana upozoravaju na mogućnost da ova epizoda izazove ozbiljan diplomatski skandal

U žestokoj konkurenciji vesti koje najfatalnije deluju na moždano tkivo, protekle nedelje ubedljivo je pobedila informacija o četnicima koji su otputovali na Krim da pomognu Rusima. Za razliku od nekih drugih vesti – koje su očigledno rezultat spinovanja, medijskih kampanja i predizbornih borbi, ova o četnicima sadrži sve elemente dramaturgije za koju uvek nekako pomislimo da je nestala, a ona se uvek nekako ponovo pojavi.

Šta se, dakle, dogodilo? Petorica pripadnika „brzodelujuće borbene grupe“ Četničkog pokreta „Knez Lazar“ doputovala su iz tri različita pravca (preko Rusije, Bugarske i Turske), bez oružja, kako bi predstavljali „ne srpsku državu, već srpski narod“ i pomogli pravoslavnoj braći koja su „uvek bila uz nas“. Odmah po dolasku, oni su priključeni „Armiji Autonomne Republike Krim“, i raspoređeni na punkt „gde vrše proveru putnika i vozila“. Da se sve završilo samo na tome, ova priča bila bi jedna od bezbroj onih koje zabavljaju ljude željne pravog humora.

No, stvar se dalje razvijala i oni koji je prate više ne znaju da li da plaču, da li da se smeju, ili da zapomažu nad zlehudom sudbom koja ih je smestila baš na ovo mesto.

Čim su doputovali u Sevastopolj, srpski četnici nastupili su na konferenciji za novinare, na kojoj su momentalno odagnali sve sumnje da se radi o uračunljivim osobama, svesnim gde su i zašto su tu gde su. „Nas možete uporediti sa kozacima u Rusiji. Naš cilj je da u ime srpskog naroda damo podršku ruskom narodu. U ovom trenutku je ovde sve isto kao nekada u Srbiji. Zapad i Evropa finansiraju opoziciju i oni govore da hoće u Evropu, a sve je to laž. Nas su pozvali kozaci i mi smo se odazvali“, objasnio je Milutin Mališić, komandant četničke garde „Vukovi“.

Sasvim u skladu sa mešanjem kozaka, opozicije i evropskih fondova, bilo je i Mališićevo objašnjenje činjenice da se srpski patriotizam i pravoslavno bratoljublje završava s petoricom bradatih persona u neurednim i neidentifikovanim uniformama: on je, naime, istakao kako ne očekuje masovan dolazak iz Srbije, jer su Srbi, iako gaje veliku ljubav prema Rusiji, ipak jedan „mali narod“.

Impresionirani količinom medijskog prostora koji im je ustupljen, četnički emisari i pristalice koje su ostale „u centrali“ prosto su se utrkivali u nivou budalaština koje će uputiti domaćoj i stranoj javnosti. Zahvaljujući tome, obavešteni smo da su četnici-saobraćajci na Krimu dobili pojačanje u vidu dvojice Rusa, da su u ratovima na teritoriji SFRJ „mnogi Rusi položili živote ili postali invalidi u borbi za Pravoslavlje“, kao i da je cilj ove četničke vojne akcije „prenošenje iskustva koja smo stekli u sličnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i o tome što smo preživeli i dobili od NATO i EU“.

Vrhunac drame dogodio se 9. marta, kada je kraljevačka centrala objavila saopštenje čiji navodi vrlo lepo ilustruju mentalno stanje svojih autora. Objašnjavajući da njihovi saborci nisu otišli na Krim „kao psi rata“, oni uz očekivane teze o NATO-u i izdajnicima srpstva navode i jednu istinski užasavajuću tezu: „Naša braća na Krimu su u vaskršnjem postu i nije im cilj da ubijaju.“ Da je Uskrs pao nešto ranije ili nešto kasnije i da braća jedu mrsno, sigurno je da bi pokazali šta sve znaju i umeju.

No, pošto je ovim i ovakvim tezama i inače posvećeno daleko više pažnje nego što zaslužuju, pozabavimo se malo suštinom. Pre svega, ko su ovi ljudi? Odgovor na to pitanje najbolje pruža biografija njihovog vođe – Milutina Mališića. Još 2000, on je optužen da je kao pripadnik Oslobodilačke srpske armije (OSA) pripremao atentat na Slobodana Miloševića i Nebojšu Pavkovića. Mališić je na suđenju demantovao te optužbe, navodeći da OSA jeste radila tajno u Srbiji i na Kosovu, ali da je on prekinuo kontakte sa ostalim optuženima jer je shvatio da nisu dorasli zadatku odbrane srpskog naroda. Zajedno s ostalim optuženima, pomilovan je u decembru 2000. Posle toga, pojaviće se u grupi koja je išla u Preševo da ruši spomenik pripadnicima OVPBM, ali i kao redovan gost ruskih kozaka na različitim tematskim skupovima.

Ako imamo u vidu ovakvu biografiju, fotografije srpskih boraca koje dolaze s Krima i niz čudesnih izjava četnika-humanitaraca i njihovih saboraca, zaista je teško razumeti nekolicinu analitičara koji ovih dana upozoravaju na mogućnost da ova epizoda izazove ozbiljan diplomatski skandal. Iako iz iskustva znamo da je za međunarodnu aferu dovoljno ne pet, nego samo jedna „patriotski“ orijentisana figura, bilo bi zaista neverovatno da Srbija na bilo koji način nastrada zbog događaja na Krimu.

Rusima odani četnici zaista dodatno urušavaju I inače urušen imidž Srbije, ali im domet nije ništa veći od toga: na Krim su došli u sopstvenom aranžmanu, očigledno nemaju predstavu šta se oko njih događa i očigledno su lica sumnjive prošlosti. Sve to neće abolirati Srbiju ukoliko zaista dođe do problema s međunarodnom zajednicom, ali bi ipak trebalo da bude olakšavajuća okolnost.

U međuvremenu, prosečan medijski konzument može da se nada da „brzodelujuća grupa“ neće imati dovoljno vremena za obraćanje medijima, ali i da će svoju misiju završiti pre Uskrsa. Da ne rizikujemo. Ko će ga znati kakvi su kad ne poste.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure