img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četničko-kozačka veza

Krim kao Knin

12. mart 2014, 15:22 T. Skrozza
Copied

Uprkos fotografijama i izjavama "četnika-humanitaraca" i njihovih saboraca, zaista je teško razumeti nekolicinu analitičara koji ovih dana upozoravaju na mogućnost da ova epizoda izazove ozbiljan diplomatski skandal

U žestokoj konkurenciji vesti koje najfatalnije deluju na moždano tkivo, protekle nedelje ubedljivo je pobedila informacija o četnicima koji su otputovali na Krim da pomognu Rusima. Za razliku od nekih drugih vesti – koje su očigledno rezultat spinovanja, medijskih kampanja i predizbornih borbi, ova o četnicima sadrži sve elemente dramaturgije za koju uvek nekako pomislimo da je nestala, a ona se uvek nekako ponovo pojavi.

Šta se, dakle, dogodilo? Petorica pripadnika „brzodelujuće borbene grupe“ Četničkog pokreta „Knez Lazar“ doputovala su iz tri različita pravca (preko Rusije, Bugarske i Turske), bez oružja, kako bi predstavljali „ne srpsku državu, već srpski narod“ i pomogli pravoslavnoj braći koja su „uvek bila uz nas“. Odmah po dolasku, oni su priključeni „Armiji Autonomne Republike Krim“, i raspoređeni na punkt „gde vrše proveru putnika i vozila“. Da se sve završilo samo na tome, ova priča bila bi jedna od bezbroj onih koje zabavljaju ljude željne pravog humora.

No, stvar se dalje razvijala i oni koji je prate više ne znaju da li da plaču, da li da se smeju, ili da zapomažu nad zlehudom sudbom koja ih je smestila baš na ovo mesto.

Čim su doputovali u Sevastopolj, srpski četnici nastupili su na konferenciji za novinare, na kojoj su momentalno odagnali sve sumnje da se radi o uračunljivim osobama, svesnim gde su i zašto su tu gde su. „Nas možete uporediti sa kozacima u Rusiji. Naš cilj je da u ime srpskog naroda damo podršku ruskom narodu. U ovom trenutku je ovde sve isto kao nekada u Srbiji. Zapad i Evropa finansiraju opoziciju i oni govore da hoće u Evropu, a sve je to laž. Nas su pozvali kozaci i mi smo se odazvali“, objasnio je Milutin Mališić, komandant četničke garde „Vukovi“.

Sasvim u skladu sa mešanjem kozaka, opozicije i evropskih fondova, bilo je i Mališićevo objašnjenje činjenice da se srpski patriotizam i pravoslavno bratoljublje završava s petoricom bradatih persona u neurednim i neidentifikovanim uniformama: on je, naime, istakao kako ne očekuje masovan dolazak iz Srbije, jer su Srbi, iako gaje veliku ljubav prema Rusiji, ipak jedan „mali narod“.

Impresionirani količinom medijskog prostora koji im je ustupljen, četnički emisari i pristalice koje su ostale „u centrali“ prosto su se utrkivali u nivou budalaština koje će uputiti domaćoj i stranoj javnosti. Zahvaljujući tome, obavešteni smo da su četnici-saobraćajci na Krimu dobili pojačanje u vidu dvojice Rusa, da su u ratovima na teritoriji SFRJ „mnogi Rusi položili živote ili postali invalidi u borbi za Pravoslavlje“, kao i da je cilj ove četničke vojne akcije „prenošenje iskustva koja smo stekli u sličnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i o tome što smo preživeli i dobili od NATO i EU“.

Vrhunac drame dogodio se 9. marta, kada je kraljevačka centrala objavila saopštenje čiji navodi vrlo lepo ilustruju mentalno stanje svojih autora. Objašnjavajući da njihovi saborci nisu otišli na Krim „kao psi rata“, oni uz očekivane teze o NATO-u i izdajnicima srpstva navode i jednu istinski užasavajuću tezu: „Naša braća na Krimu su u vaskršnjem postu i nije im cilj da ubijaju.“ Da je Uskrs pao nešto ranije ili nešto kasnije i da braća jedu mrsno, sigurno je da bi pokazali šta sve znaju i umeju.

No, pošto je ovim i ovakvim tezama i inače posvećeno daleko više pažnje nego što zaslužuju, pozabavimo se malo suštinom. Pre svega, ko su ovi ljudi? Odgovor na to pitanje najbolje pruža biografija njihovog vođe – Milutina Mališića. Još 2000, on je optužen da je kao pripadnik Oslobodilačke srpske armije (OSA) pripremao atentat na Slobodana Miloševića i Nebojšu Pavkovića. Mališić je na suđenju demantovao te optužbe, navodeći da OSA jeste radila tajno u Srbiji i na Kosovu, ali da je on prekinuo kontakte sa ostalim optuženima jer je shvatio da nisu dorasli zadatku odbrane srpskog naroda. Zajedno s ostalim optuženima, pomilovan je u decembru 2000. Posle toga, pojaviće se u grupi koja je išla u Preševo da ruši spomenik pripadnicima OVPBM, ali i kao redovan gost ruskih kozaka na različitim tematskim skupovima.

Ako imamo u vidu ovakvu biografiju, fotografije srpskih boraca koje dolaze s Krima i niz čudesnih izjava četnika-humanitaraca i njihovih saboraca, zaista je teško razumeti nekolicinu analitičara koji ovih dana upozoravaju na mogućnost da ova epizoda izazove ozbiljan diplomatski skandal. Iako iz iskustva znamo da je za međunarodnu aferu dovoljno ne pet, nego samo jedna „patriotski“ orijentisana figura, bilo bi zaista neverovatno da Srbija na bilo koji način nastrada zbog događaja na Krimu.

Rusima odani četnici zaista dodatno urušavaju I inače urušen imidž Srbije, ali im domet nije ništa veći od toga: na Krim su došli u sopstvenom aranžmanu, očigledno nemaju predstavu šta se oko njih događa i očigledno su lica sumnjive prošlosti. Sve to neće abolirati Srbiju ukoliko zaista dođe do problema s međunarodnom zajednicom, ali bi ipak trebalo da bude olakšavajuća okolnost.

U međuvremenu, prosečan medijski konzument može da se nada da „brzodelujuća grupa“ neće imati dovoljno vremena za obraćanje medijima, ali i da će svoju misiju završiti pre Uskrsa. Da ne rizikujemo. Ko će ga znati kakvi su kad ne poste.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Janaf, naftovod

Janaf

13.mart 2026. Igor Lasić / DW

Igre oko Jadranskog naftovoda: Hrvatska protiv Mađarske i Slovačke

Hrvatska se našla u sukobu s Mađarskom i Slovačkom zbog spora oko Janafa, dok Brisel od toga, čini se, pere ruke

Bliski istok

13.mart 2026. B. B.

Najmanje četiri američka vojnika poginula u padu aviona u Iraku

U Iraku je pao američki avion za dopunu gorivu. Incident „nije bio uzrokovan neprijateljskom ili prijateljskom vatrom“, saopštile su vojne vlasti SAD

Auto-put u Crnoj Gori

Crna Gora

12.mart 2026. Nemanja Rujević

Auto-put od Bara do Boljara: „Kineska diplomatija dužničke klopke“

Auto-put koji su započeli da grade Kinezi zamalo je „uništio“ Crnu Goru, piše Frankfurter algemajne cajtung. I dalje ga grade Kinezi - ali evropskim parama

Ajatolah Modžtaba Hamnei

Iran

12.mart 2026. B. B.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei ne popušta: Ormuski moreuz će ostati zatvoren

Kroz Ormuski moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svetske ponude nafte. Novi iranski odlučio je da ga i nadalje blokira

BND

12.mart 2026. Florijan Flade (DW)

Nemačka obaveštajna služba: Traže se špijuni širom sveta

Šef nemačke obaveštajne službe najavio je reorganizaciju BND-a kako bi se prikupljale informacije brže i u većem obimu, uz povećanje broja ljudskih izvora i rizičnijih operacija u inostranstvu

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure