img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori u Rumuniji

Ko to tamo psuje

12. decembar 2012, 18:34 A. Ivanji
Copied

Parlamentarni izbori održani u nedelju neće ništa promeniti: sukob između predsednika države Trajana Baseskua i dosadašnjeg premijera Viktora Ponte i dalje će da paralizuje zemlju koja grca u socijalnoj bedi i korupciji

Ko iz Brisela baci pogled na Rumuniju, presedne mu svaka pomisao na proširenje Evropske unije. Ovako su proteklih godina govorili mnogi evropski činovnici, a po svoj prilici neće se ništa promeniti ni nakon u nedelju održanih parlamentarnih izbora. Prema očekivanjima sa oko 59 odsto osvojenih glasova glatko je pobedila Socijalno-liberalna unija (USL) dosadašnjeg premijera Viktora Ponte. Opoziciona desno-liberalna Alijansa za pravednu Rumuniju (ARD), bliska predsedniku države Trajanu Basesku, dobacila je do 17 odsto, a nova desno-populistička Narodna partija Dan Diakonesku (PP-DD) kontroverznog televizijskog magnata Dana Diakoneskua, osvojila je 14 odsto glasova. Sličan odnos snaga je i u senatu, gornjem domu parlamenta.

Posle „spektakularno prljave“ kampanje, zapadni mediji ne očekuju da će u Rumuniji posle parlamentarnih izbora u dogledno vreme išta suštinski da se promeni: nastaviće se žestok sukob između Ponte i Baseskua koji je tokom 2012. godine paralisao Rumuniju; zemlja koja je od 2004. godine članica NATO-a, a od 2007. članica EU, ostaće najsiromašnija članica Unije sa prosečnim ličnim dohotkom od oko 350 evra, urušenim zdravstvenim sistemom i sveprisutnom korupcijom; infrastruktura je veoma loša; srednja klasa gotovo i da ne postoji; trećina Rumuna živi ispod ili na granici siromaštva; zemlja „intelektualno krvari“, jer se visokoobrazovani ljudi iseljavaju zbog nedostatka ikakve perspektive; rumunskom politikom dominiraju populizam i demagogija; zbog opšteg osećanja institucionalne nesigurnosti i socijalne bede jača desno-populistička, antievropska opcija…

Bilans petogodišnjeg članstva u EU ocenjuje se kao katastrofalan. Rumunija u tom periodu nije uspela da povuče ni 10 odsto od 20 milijardi evra iz razvojnih fondova EU. Zbog isuviše glomazne birokratije i mnogobrojnih prevara sa evropskim parama EU je Rumuniji čak blokirala isplate iz strukturnih fondova.

PRLJAVI RAT: Na vrhu države besni pravi politički rat. Uprkos oštrim upozorenjima Brisela, premijer Ponta je na svaki mogući način pokušavao da smeni predsednika države Baseskua, pribegavajući različitim prinudnim uredbama, „javno kršeći zakon“ i „izigravajući demokratska pravila igre“. Natezanje je trajalo tri meseca. Na kraju mu to nije pošlo za rukom, jer na referendum koji je raspisan da bi se smenio Basesku nije izašlo dovoljno ljudi. Ponta vlada od početka maja, pošto je prethodnoj građanskoj vladi parlament izglasao nepoverenje. Prethodili su delom nasilni masovni protesti protiv vlade premijera Emila Boka i predsednika Baseskua.

Posle svega neizvesno je kako će Basesku da prihvati ubedljivu pobedu Ponteovog USL-a. Prema rumunskom ustavu, šef države ima izričito pravo da predlaže mandatara za sastav vlade. Ako parlament, međutim, odbije dva predsednikova kandidata, raspušta se parlament i raspisuju se vanredni izbori. Malo je, međutim, verovatno da iko osim Pontea može da računa na većinsku podršku parlamenta. A njega je predsednik države, koji je za vreme izborne kampanje trebalo da ostane politički neutralan, nazvao „bolesnim lažljivcem“. Na pitanje da li će Ponteu posle pobede USL-a morati da poveri mandat za sastavljanje vlade, Basesku je odgovorio: „U politici morate ponekad da progutate žabu, ali ne morate da se pomirite sa svinjama.“ Pitanje je da li će sada da proguta Pontea.

Po izboru takvog u politici nekonvencionalnog rečnika predsednik države nije bio usamljen. Rumunski mediji analizirali su rečnik kandidata za parlament, koji su često koristili izraze „glupak“, „senilan“, „kriminalan“, „baraba“, „razbojnik“, „zločinac“…

LJUBIČASTI REVOLUCIONAR: Najbizarnija pojava na proteklim izborima ipak je četrdesetpetogodišnji Dan Dikonesku sa svojom Narodnom partijom, koji se predstavlja kao „spasilac“ Rumunije. Šef treće po snazi političke partije, kojoj je dao svoje ime, na izborne skupove vozio se u belom „rols-rojsu“. Kampanju je pre svega vodio na svojoj tabloidnoj TV-stanici, gde ima sopstveni šou. Komentatori ga posprdno upoređuju sa Silviom Berluskonijem. Nosi ljubičaste kravate, jer veruje u „pozitivnu energetsku snagu“ lila boje.

Diakonesku obećava da će svaki punoletni Rumun koji osnuje firmu dobiti od države 20.000 evra na poklon, svaki seljak besplatan traktor i mnogobrojna druga dobročinstva. Obećava i brze vozove, ali sve to, naravno, kada se sprovede „ljubičasta revolucija“, posle koje će rumunskoj političkoj eliti, koja narodu „sisa krv“, suditi narodni sudovi. Zapadne novine pišu da se Diakonesku obraća gubitnicima tranzicije, protivnicima EU i naslednicima marginalizovanim desno-radikalnim „veliko-Rumunima“-

U izjavama za zapadne medije pojedini rumunski politolozi kažu da se politička borba pretvorila u „borbu za moć interesnih klanova“, čiji je jedini cilj da „pljačkaju državne resurse“: ko dođe na vlast može potom svojoj klijenteli do mile volje da deli društveni novac i javne funkcije, da im daje javne poslove. Nezavisna posmatračka organizacija Koalicija za čistu Rumuniju uzela je pod lupu 600 od 2500 kandidata za državni parlament, pre svega one sa izglednim šansama da dobiju poslanički mandat. Rezultat je bio da su mnogi kandidati vlasnici firmi koje profitiraju od poslova sa državom. Tu se kaže da lokalne gazde sa svojim klanovima kontrolišu čitave regije i dominiraju politikom preko neformalnih kanala.

Poznati politolog Alina Mongiu-Pipidi kaže: „Da je Unija zaista razumela situaciju u Rumuniji, nikada ne bismo postali članica EU.“ Možemo samo da se nadamo da briselske ćate ne razumeju baš najbolje ni situaciju u Srbiji.

POBEDNIK: Premijer Viktor Pontefoto: reuters
POBEDNIK: Premijer Viktor Pontefoto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z na ulicama je širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure