img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat na Bliskom Istoku

Ko je lider Hamasa koji je ubijen u Libanu

03. januar 2024, 10:07 B.G./Glas Amerike/BBC
Foto: Mohammad Austaz/Hamas Media Office via AP
Copied

Ubistvo jednog od vođa Hamasa Saleha al-Arurija u Bejrutu ponovo je rasplamsalo strahove da bi rat Izraela protiv ove organizacije u Pojasu Gaze mogao da preraste u regionalni sukob

Ubistvo zamenika šefa Hamasa Saleha al-Arurija u Bejrutu ponovo je probudilo strahove da bi rat u Pojasu Gaze mogao da preraste u širi regionalni sukob.

Hamas je potvrdio da je Saleh al-Arouri ubijen u eksploziji južno od glavnog grada Libana, a libanski Hezbolah najavljuje to „neće proći bez odgovara i kazne“, te da je Izrael izvršio napad na libanski suverenitet.

Izrael tvrdi da to nije bio napad na Liban, već na „legitimnu metu“, kakvom se smatraju vođe „terorističkih orgnizcija“, dok je izraelska vojska saopštila da je „spremna za svaki scenario“.

Čekao da postane mučenik

Aruri je najviši predstavnik Hamasa koja je ubijen otkako je Izrael ušao u rat sa ovom organizacijom 7. oktobra.

Dugo je bio na meti izraelskih dronova, za koje obaveštajni izvori tvrde da su ga u utorak ubili u Bejrutu, tri meseca posle napada Hamasa na Izrael.

„Čekam da postanem mučenik, mislim da sam predugo živeo“, rekao je al-Aruri u avgustu kada je apelovao na Palestince na Zapadnoj obali da se naoružaju.

Izrael je optuživao Arurija za napade na njihove državljane, dok je on tvrdio da je bio „u srcu pregovora“ o ishodu rata u Gazi i oslobađanju talaca u kojima su učestvovali i Katar i Egipat.

Iako manje uticajan od Hamasovih vođa u Gazi, Aruri je bio viđen kao ključni igrač u pokretu koji je upravljao operacijama na Zapadnoj obali iz egzila u Siriji, Turskoj, Kataru i Libanu, pošto je bio u izraelskim zatvorima.

Advokat za pomirenje Palestinaca

Unutar Hamasa, Aruri je opisivan kao glavni „advokat za pomirenje između palestinskih frakcija“. Bio je u dobrim odnosima sa Fatahom, strankom predsednika palestinske samouprave Mahmuda Abasa. Hamas i Fatah su godinama bili u neprijateljskim odnosima, a 2007. na kratko je bilo došlo i do oružanih obračuna, kada je Hamas preuzeo vlast u Gazi.

U kontekstu sukoba sa Izraelom, Aruri je vžio za predstavnika tvrde struje i Izrael ga je godinama optuživao za smrtonosne napade. Smatra se da je stajao iza kidnapovanja troje izraelskih tinejdžera na Zapadnoj obali 2014. što je pokrenulo sedmodnevni napad Izraela na Gazu u kojem je poginulo 2100 Palestinaca.

Kako se produžavala izraelska okupacija Zapadne obale, ideja o palestinskoj državnosti postajala je sve bleđa. Aruri je govorio da „nema druge opcije“ nego krenuti u „sveobuhvatni otpor“.

On je bio jedan od Hamasovih vođa koji su stjali iza oružanih napada na izraelske doseljenike u proteklih 18 meseci, a nekoliko pucnjava se dogodilo neposredno posle njegovog pojavljivanja na televiziji i upućivanja pretnji Izraelu.

Lideri Hamasa iz Gaze, Jahja Sinvar, Mohamed Deif i Marvan Isa se i dalje skrivaju, dok je Aruri učestvovao u pregovorima o okončanju sukoba, a u decembru je rekao da „ne treba oslobađati više talaca dok Izrael u potpunosti ne obustavi ratna dejstva“.

Čest pregovarač sa Izraelom

Aruri je često učestvovao u pregovorima sa Izraelcima. Nakon što je 2011. izašao iz zatvora, bio je jedan od Hamasovih pregovarača koji je učestvovao u razmeni zatvorenika sa Izraelom – što je model koji militanti i danas žele da primene.

Rođen je u Ramali na Zapadnoj obali 1966. i priključio se Hamasu 1987. godine kada su Palestinci počeli Prvu intifadu protiv izraelske okupacije.

Uhapšen je 1992, godinu dana pre nego što je Fatah sklopio sporazum sa Izraelom u Oslu da se prestane sa borbama i više radi na pregovorima o kreiranju palestinske države.

Hamas je takav pristup odbacio. Kada je Aruri 2007. izašao iz zatvora, brzo se priključio borbama. Ponovo je uhapšen 2010. godine kada je Izrael naredio njegovo proterivanje.

Tri godine je proveo u Sirij, pa onda u Turskoj, dok Izrael nije pritisnuo Ankaru da mu uskrati gostoprimstvo 2015. Od tada je živeo u Kataru i Libanu, radio je u Hamasovoj kancelariji u Bejrutu.

Izrael ne priznaje napad

Portparol izraelske vlade Mark Regev nije potvrdio da je Izrael izvršio atentat, što je uobičajeno ponašanje izraelskih zvaničnika.

„Ko god da je ovo uradio, mora svima da bude jasno da ovo nije bio napad na libansku državu. To nije bio napad čak ni na terorističku organizaciju Hezbolah“, nakveo je Regev. „Ko god da je ovo uradio, izvršio je hirurški precizan napad na vođstvo Hamasa. I ko god da je ovo uradio, verovatno se duboko ne slže sa Hamasom. To je kristalno jasno“.

Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra izraelske snage peridoično razmenjuju vatru sa Hezbolahom. Duž granice sa Libanom evakuisano je preko 100.000 Izraelaca. Strah celog sveta da bi Hezbolah mogao da se uključi u rat protiv oslabljenog Izraela u novembru je raspršio vođa ove šiitske militantne organizacije Nasan Nsralah kad je u novembru izjavio da je „napad na Izrael palestinska stvar“. Palestinci su suniti.

Tagovi:

Izrael Hezbolah Palestina Hamas Liban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure