

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Na prethodnim predsedničkim izborima 2018. godine bilo je osam kandidata, a sada će ih biti samo četiri
Centralna izborna komisija Rusije saopštila je danas da će na predsedničkim izborima, koji će biti održani od 15. do 17. marta, učestvovati četiri kandidata – Leonid Slucki iz Liberalno-demokratske partije, Vladislav Davankov iz Novih ljudi, Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije i aktuelni predsednik Vladimir Putin, koji je nezavisni kandidat.
Na prethodnim predsedničkim izborima 2018. godine na listiću je bilo osam kandidata. Poslednji put samo četiri kandidata bila su na izborima 2008. godine, kada je pobedio Dmitrij Medvedev, a najviše kandidata, 11, bilo je 2000. godine, prenosi Tass.
Centralna izborna komisija je 8. februara odbila da registruje kandidature Sergeja Malinkovića iz partije Komunisti Rusije i Borisa Nadeždina iz partije Građanska inicijativa, a kao razlog je navela visok procenat nevažećih potpisa.
Zakon predviđa da je dozvoljeno do pet odsto nevažećih potpisa, dok je kod Nadeždina to bilo 15,2, a kod Malinkoviča 14,9 odsto, navela je CIK.
Nakon što mu je odbijena kandidatura, Nadeždin je najavio da će uložiti žalvu Vrhovnom sudu Rusije.
Nisu prihvaćene ni kandidature blogera Rada Ruskih i Anatolija Bataševa, zbog toga što nisu dostavili potreban broj potpisa.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve