

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Od avgusta ove godine u središnjem delu SAD traju protesti Sijuksa protiv izgradnje 1900 kilometara dugog i blizu četiri milijarde dolara vrednog naftovoda. Hilari Klinton i Donald Tramp to ignorišu, zato što su oboje kauboji
Južna i Severna Dakota nalaze se na Srednjem zapadu SAD. Zovu se po istoimenom plemenu velikog indijanskog naroda Sijuksa, starosedelaca Velike ravnice koja se proteže između Stenovitih planina i reke Misisipi. Reč dakota, na jeziku Sijuksa, znači – saveznici ili prijatelji.
Obe Dakote na pola deli najveća pritoka Misisipija – Misuri. u Severnoj živi 750.000 ljudi, u Južnoj stotinak hiljada više. U obe države ima 15 indijanskih rezervata i na tim prostorima i dalje slobodno žive američki bizoni. Istočni deo Južne Dakote je poljoprivredni kraj i tu živi većina stanovništva. Na zapadu se uglavnom živi u siromaštvu, od slabog turizma, lova i ribolova. Severna Dakota, sa druge strane, najbrža je rastuća ekonomija Sjedinjenih Država. Tamo su sedišta firmi kao što su Majkrosoft i Amazon.
Početkom avgusta tu je došlo do sukoba stotinak lokalaca iz obe Dakote sa radnicima koji grade naftovod u njihovom komšiluku. Velika teksaska kompanija Enerdži transfer partners počela je u julu da gradi oko 1900 kilometara dug i 3,7 milijardi dolara vredan naftovod DAPL (Dakota Access Pipeline). Cev prečnika oko 70 centimetara trebalo bi da poveže bogata naftna polja Severne Dakote sa državom Ilinois, prolazila bi kroz četiri zemlje i dnevno transportovala 470.000 barela sirove nafte.
Problem je nastao kad su radovi na podzemnoj cevi stigle blizu indijanskog rezervata Stending rok (Stena koja stoji) koji obuhvata delove i Severne i Južne Dakote. Zbog bojazni da će tolika nafta uništiti prirodu, zagaditi Misuri i porušiti indijanska sveta mesta, potomci slavnih Sijuksa su počeli da upadaju na gradilišta naftovoda uzvikujući „Voda je život“ i „Ostajemo ovde“. Investitori su bezuspešno odgovarali da naftovod ne prolazi kroz rezervat, da imaju sve potrebne dozvole, da su do sada izgradili već osam sličnih naftovoda, da će tako smanjiti američki uvoz nafte, obezbediti hiljade novih radnih mesta…
Protesti su svakog dana rasli, a na društvenim mrežama kruže fotografije crvenih tetoviranih ljudi na šarenim konjima, sa perjanicama na glavama, kako stoje ispred jakih policijskih kordona. Šire se tvitovi kako policija koristi pendreke, suzavac, pse i gumene metke, a pogođena je i jedna novinarka. Uhapšeno je preko 200 osoba zbog nedozvoljenog upada na privatni posed.
Kako CNN prenosi, lokalnim demonstrantima se pridružuju i Japanci, Rusi, Nemci, Australijanci, Izraelci i Srbi. Podrška stiže iz čitave Amerike.
Protesti i solidarnost sa demonstrantima su porasli nakon odluke administracije odlazećeg predsednika Obame da se radovi na naftovodu privremeno zaustave dok se ne reše nesuglasice sa Indijancima. „To će uticati na sva indijanska plemena širom Majke Zemlje“, rekao je za Al Džaziru Leonard Kreštavi Pas, duhovni vođa plemena Lakota.
Hilari Klinton i Donald Tramp su ignorisali događaje kod Stending roka i tokom predsedničke kampanje, verovatno zato što su oboje kauboji. Bez obzira na to ko od njih postane novi predsednik SAD, neće se zamerati uticajnim naftnim kompanijama. I zbog toga Berni Sanders nije imao nikakve šanse.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve