
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin
Od avgusta ove godine u središnjem delu SAD traju protesti Sijuksa protiv izgradnje 1900 kilometara dugog i blizu četiri milijarde dolara vrednog naftovoda. Hilari Klinton i Donald Tramp to ignorišu, zato što su oboje kauboji
Južna i Severna Dakota nalaze se na Srednjem zapadu SAD. Zovu se po istoimenom plemenu velikog indijanskog naroda Sijuksa, starosedelaca Velike ravnice koja se proteže između Stenovitih planina i reke Misisipi. Reč dakota, na jeziku Sijuksa, znači – saveznici ili prijatelji.
Obe Dakote na pola deli najveća pritoka Misisipija – Misuri. u Severnoj živi 750.000 ljudi, u Južnoj stotinak hiljada više. U obe države ima 15 indijanskih rezervata i na tim prostorima i dalje slobodno žive američki bizoni. Istočni deo Južne Dakote je poljoprivredni kraj i tu živi većina stanovništva. Na zapadu se uglavnom živi u siromaštvu, od slabog turizma, lova i ribolova. Severna Dakota, sa druge strane, najbrža je rastuća ekonomija Sjedinjenih Država. Tamo su sedišta firmi kao što su Majkrosoft i Amazon.
Početkom avgusta tu je došlo do sukoba stotinak lokalaca iz obe Dakote sa radnicima koji grade naftovod u njihovom komšiluku. Velika teksaska kompanija Enerdži transfer partners počela je u julu da gradi oko 1900 kilometara dug i 3,7 milijardi dolara vredan naftovod DAPL (Dakota Access Pipeline). Cev prečnika oko 70 centimetara trebalo bi da poveže bogata naftna polja Severne Dakote sa državom Ilinois, prolazila bi kroz četiri zemlje i dnevno transportovala 470.000 barela sirove nafte.
Problem je nastao kad su radovi na podzemnoj cevi stigle blizu indijanskog rezervata Stending rok (Stena koja stoji) koji obuhvata delove i Severne i Južne Dakote. Zbog bojazni da će tolika nafta uništiti prirodu, zagaditi Misuri i porušiti indijanska sveta mesta, potomci slavnih Sijuksa su počeli da upadaju na gradilišta naftovoda uzvikujući „Voda je život“ i „Ostajemo ovde“. Investitori su bezuspešno odgovarali da naftovod ne prolazi kroz rezervat, da imaju sve potrebne dozvole, da su do sada izgradili već osam sličnih naftovoda, da će tako smanjiti američki uvoz nafte, obezbediti hiljade novih radnih mesta…
Protesti su svakog dana rasli, a na društvenim mrežama kruže fotografije crvenih tetoviranih ljudi na šarenim konjima, sa perjanicama na glavama, kako stoje ispred jakih policijskih kordona. Šire se tvitovi kako policija koristi pendreke, suzavac, pse i gumene metke, a pogođena je i jedna novinarka. Uhapšeno je preko 200 osoba zbog nedozvoljenog upada na privatni posed.
Kako CNN prenosi, lokalnim demonstrantima se pridružuju i Japanci, Rusi, Nemci, Australijanci, Izraelci i Srbi. Podrška stiže iz čitave Amerike.
Protesti i solidarnost sa demonstrantima su porasli nakon odluke administracije odlazećeg predsednika Obame da se radovi na naftovodu privremeno zaustave dok se ne reše nesuglasice sa Indijancima. „To će uticati na sva indijanska plemena širom Majke Zemlje“, rekao je za Al Džaziru Leonard Kreštavi Pas, duhovni vođa plemena Lakota.
Hilari Klinton i Donald Tramp su ignorisali događaje kod Stending roka i tokom predsedničke kampanje, verovatno zato što su oboje kauboji. Bez obzira na to ko od njih postane novi predsednik SAD, neće se zamerati uticajnim naftnim kompanijama. I zbog toga Berni Sanders nije imao nikakve šanse.

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve