

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Od avgusta ove godine u središnjem delu SAD traju protesti Sijuksa protiv izgradnje 1900 kilometara dugog i blizu četiri milijarde dolara vrednog naftovoda. Hilari Klinton i Donald Tramp to ignorišu, zato što su oboje kauboji
Južna i Severna Dakota nalaze se na Srednjem zapadu SAD. Zovu se po istoimenom plemenu velikog indijanskog naroda Sijuksa, starosedelaca Velike ravnice koja se proteže između Stenovitih planina i reke Misisipi. Reč dakota, na jeziku Sijuksa, znači – saveznici ili prijatelji.
Obe Dakote na pola deli najveća pritoka Misisipija – Misuri. u Severnoj živi 750.000 ljudi, u Južnoj stotinak hiljada više. U obe države ima 15 indijanskih rezervata i na tim prostorima i dalje slobodno žive američki bizoni. Istočni deo Južne Dakote je poljoprivredni kraj i tu živi većina stanovništva. Na zapadu se uglavnom živi u siromaštvu, od slabog turizma, lova i ribolova. Severna Dakota, sa druge strane, najbrža je rastuća ekonomija Sjedinjenih Država. Tamo su sedišta firmi kao što su Majkrosoft i Amazon.
Početkom avgusta tu je došlo do sukoba stotinak lokalaca iz obe Dakote sa radnicima koji grade naftovod u njihovom komšiluku. Velika teksaska kompanija Enerdži transfer partners počela je u julu da gradi oko 1900 kilometara dug i 3,7 milijardi dolara vredan naftovod DAPL (Dakota Access Pipeline). Cev prečnika oko 70 centimetara trebalo bi da poveže bogata naftna polja Severne Dakote sa državom Ilinois, prolazila bi kroz četiri zemlje i dnevno transportovala 470.000 barela sirove nafte.
Problem je nastao kad su radovi na podzemnoj cevi stigle blizu indijanskog rezervata Stending rok (Stena koja stoji) koji obuhvata delove i Severne i Južne Dakote. Zbog bojazni da će tolika nafta uništiti prirodu, zagaditi Misuri i porušiti indijanska sveta mesta, potomci slavnih Sijuksa su počeli da upadaju na gradilišta naftovoda uzvikujući „Voda je život“ i „Ostajemo ovde“. Investitori su bezuspešno odgovarali da naftovod ne prolazi kroz rezervat, da imaju sve potrebne dozvole, da su do sada izgradili već osam sličnih naftovoda, da će tako smanjiti američki uvoz nafte, obezbediti hiljade novih radnih mesta…
Protesti su svakog dana rasli, a na društvenim mrežama kruže fotografije crvenih tetoviranih ljudi na šarenim konjima, sa perjanicama na glavama, kako stoje ispred jakih policijskih kordona. Šire se tvitovi kako policija koristi pendreke, suzavac, pse i gumene metke, a pogođena je i jedna novinarka. Uhapšeno je preko 200 osoba zbog nedozvoljenog upada na privatni posed.
Kako CNN prenosi, lokalnim demonstrantima se pridružuju i Japanci, Rusi, Nemci, Australijanci, Izraelci i Srbi. Podrška stiže iz čitave Amerike.
Protesti i solidarnost sa demonstrantima su porasli nakon odluke administracije odlazećeg predsednika Obame da se radovi na naftovodu privremeno zaustave dok se ne reše nesuglasice sa Indijancima. „To će uticati na sva indijanska plemena širom Majke Zemlje“, rekao je za Al Džaziru Leonard Kreštavi Pas, duhovni vođa plemena Lakota.
Hilari Klinton i Donald Tramp su ignorisali događaje kod Stending roka i tokom predsedničke kampanje, verovatno zato što su oboje kauboji. Bez obzira na to ko od njih postane novi predsednik SAD, neće se zamerati uticajnim naftnim kompanijama. I zbog toga Berni Sanders nije imao nikakve šanse.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve