
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Od avgusta ove godine u središnjem delu SAD traju protesti Sijuksa protiv izgradnje 1900 kilometara dugog i blizu četiri milijarde dolara vrednog naftovoda. Hilari Klinton i Donald Tramp to ignorišu, zato što su oboje kauboji
Južna i Severna Dakota nalaze se na Srednjem zapadu SAD. Zovu se po istoimenom plemenu velikog indijanskog naroda Sijuksa, starosedelaca Velike ravnice koja se proteže između Stenovitih planina i reke Misisipi. Reč dakota, na jeziku Sijuksa, znači – saveznici ili prijatelji.
Obe Dakote na pola deli najveća pritoka Misisipija – Misuri. u Severnoj živi 750.000 ljudi, u Južnoj stotinak hiljada više. U obe države ima 15 indijanskih rezervata i na tim prostorima i dalje slobodno žive američki bizoni. Istočni deo Južne Dakote je poljoprivredni kraj i tu živi većina stanovništva. Na zapadu se uglavnom živi u siromaštvu, od slabog turizma, lova i ribolova. Severna Dakota, sa druge strane, najbrža je rastuća ekonomija Sjedinjenih Država. Tamo su sedišta firmi kao što su Majkrosoft i Amazon.
Početkom avgusta tu je došlo do sukoba stotinak lokalaca iz obe Dakote sa radnicima koji grade naftovod u njihovom komšiluku. Velika teksaska kompanija Enerdži transfer partners počela je u julu da gradi oko 1900 kilometara dug i 3,7 milijardi dolara vredan naftovod DAPL (Dakota Access Pipeline). Cev prečnika oko 70 centimetara trebalo bi da poveže bogata naftna polja Severne Dakote sa državom Ilinois, prolazila bi kroz četiri zemlje i dnevno transportovala 470.000 barela sirove nafte.
Problem je nastao kad su radovi na podzemnoj cevi stigle blizu indijanskog rezervata Stending rok (Stena koja stoji) koji obuhvata delove i Severne i Južne Dakote. Zbog bojazni da će tolika nafta uništiti prirodu, zagaditi Misuri i porušiti indijanska sveta mesta, potomci slavnih Sijuksa su počeli da upadaju na gradilišta naftovoda uzvikujući „Voda je život“ i „Ostajemo ovde“. Investitori su bezuspešno odgovarali da naftovod ne prolazi kroz rezervat, da imaju sve potrebne dozvole, da su do sada izgradili već osam sličnih naftovoda, da će tako smanjiti američki uvoz nafte, obezbediti hiljade novih radnih mesta…
Protesti su svakog dana rasli, a na društvenim mrežama kruže fotografije crvenih tetoviranih ljudi na šarenim konjima, sa perjanicama na glavama, kako stoje ispred jakih policijskih kordona. Šire se tvitovi kako policija koristi pendreke, suzavac, pse i gumene metke, a pogođena je i jedna novinarka. Uhapšeno je preko 200 osoba zbog nedozvoljenog upada na privatni posed.
Kako CNN prenosi, lokalnim demonstrantima se pridružuju i Japanci, Rusi, Nemci, Australijanci, Izraelci i Srbi. Podrška stiže iz čitave Amerike.
Protesti i solidarnost sa demonstrantima su porasli nakon odluke administracije odlazećeg predsednika Obame da se radovi na naftovodu privremeno zaustave dok se ne reše nesuglasice sa Indijancima. „To će uticati na sva indijanska plemena širom Majke Zemlje“, rekao je za Al Džaziru Leonard Kreštavi Pas, duhovni vođa plemena Lakota.
Hilari Klinton i Donald Tramp su ignorisali događaje kod Stending roka i tokom predsedničke kampanje, verovatno zato što su oboje kauboji. Bez obzira na to ko od njih postane novi predsednik SAD, neće se zamerati uticajnim naftnim kompanijama. I zbog toga Berni Sanders nije imao nikakve šanse.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve