img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Plašenje izbeglicama

Kancelarka na vetrometini

07. oktobar 2015, 13:14 N. Rujević
foto: ap photo
Copied

Ankete kažu – 53. Toliko u procentima iznosi podrška kancelarki Angeli Merkel među nemačkim građanima. Za njene standarde to je poražavajuće malo, a poslednji put je njena politika tako slabo cenjena 2011, kada je obznanjeno da će Nemačka finansirati kredite pomoći Grčkoj. Analitički žreci i bulevarska štampa javljali su tada o skorom kolapsu nemačke ekonomije, baš kao što sada javljaju o nadolazećem kolapsu pod izbegličkim talasom

Za „Vreme“ iz Bona

Tabloid „Bild“ citira iz jednog internog papira Vlade kako se navodno očekuje 1,5 miliona izbeglica u Nemačkoj ove godine. Bulevarski list dalje računa da ta brojka može da poraste na oko sedam miliona, kada došljaci budu uspeli da dovedu i svoje porodice. Vlada u Berlinu demantuje postojanje takve procene i drži se brojke od 800.000 tražilaca azila u ovoj godini. Pritom će verovatno oko trećine zahteva za azil doći od građana država takozvanog Zapadnog Balkana – koji azil neće dobiti.

No, bez obzira na činjenice, strahovi su opipljivi, a „zabrinuti građani“ – u sumnjivom procentu tetovirani i obrijanih glava – ponovo su svakog ponedeljka na ulicama Drezdena i drugih gradova, pre svega na istoku Nemačke. U proseku jednom dnevno bivaju napadnuti ili zapaljeni domovi u kojima treba da budu smešteni azilanti. U nekoliko slučajeva su požari podmetnuti iako su izbegličke porodice bile u zgradi.

Kriza prodire u svakodnevicu: škole, vrtiće, stambena naselja. Sve više Nemaca nema krov nad glavom (355.000), što je rezultat smanjenog broja socijalnih stanova, a dolazak izbeglica će samo pogoršati stvari. Dok je grad-pokrajina Hamburg uvela zakon prema kojem može da zapleni prazne poslovne zgrade za smeštaj izbeglica (uz obeštećenje vlasniku), manje opštine reaguju nespretno. Tako su rukovodstva gradića Nihajm i Ešbah iz opštinskih stanova izbacile stanare kako bi smestile izbeglice.

PRAVO NA AZIL: Političari koji pecaju glasove zdesna za sve krive lično Angelu Merkel. Ona je 4. septembra odlučila da se potpuno otvori granica ka Austriji i jasno rekla da „pravo na azil ne zna za gornje granice“, to jest da se ne sme staviti van snage samo zato što dolazi mnogo ljudi. „I danas bih isto odlučila“, rekla je Merkelova tokom vikenda za „Dojčlandfunk“. U jednom komentaru „Dojče vele“ potez Merkelove naziva spontanim i čak ga poredi sa klečanjem Vilija Branta u Varšavskom getu, za šta veliki socijaldemokratski kancelar tada nije dobio aplauz u Nemačkoj.

Najveći otpor velikodušnoj politici prema izbeglicama stiže iz Bavarske, od sestrinske Hrišćansko-socijalne unije. „Došli smo do granice kapaciteta, dalje ne može“, kaže bavarski premijer Horst Zehofer, čija je pokrajina podnela najveći teret dolaska izbeglica. Njegov sekundant, pokrajinski ministar finansija Markus Zeder, čak traži bodljikavu žicu na granici sa Austrijom. I u samoj hrišćansko-demokratskoj uniji budi se najkonzervativnije krilo. Partner u velikoj koaliciji SPD, lutajući u potrazi za svojom politikom, našao se takođe prvi put desno od Merkelove. Tako je vicekancelar Zigmar Gabrijel rekao da je Nemačka na limitu snaga.

foto: ap
PREGOVARATI ILI SVRGNUTI: Predsednik Sirije Bašar el Asad

TREBA RAZGOVARATI SA ASADOM: Kancelarka levičarka? Usamljena borkinja za izbeglice? Teško. Jer ne treba prevideti da Merkelova paralelno marljivo radi na smanjenju priliva ljudi. Prva je među zapadnim političarima jasno rekla da sa Asadom treba razgovarati – to je, doduše, bilo pre ruskog bombardovanja u Siriji pa je ostalo nedorečeno u kojem svojstvu treba pričati sa Asadom. Produžen je mandat osoblju Bundesvera u Avganistanu odakle stiže sve više izbeglica. Merkelova se snažno zalaže za raspodelu pridošlica u okviru EU. Takođe, bez njenog blagoslova ne bi ni bilo razgovora Brisela sa turskim predsednikom Erdoganom o otvaranju izbegličkih gradova za još dva miliona ljudi u Turskoj. Merkelova traži i oštru kontrolu spoljnih granica EU kao i brzo izbacivanje iz zemlje Balkanaca koji nisu dobili azil.

Iako deluje da nemačka kancelarka još nikada nije politički stajala slabija, berlinski „Tagescajtung“ primećuje da Merkelova ima dva moćna saveznika, i pritom ne misli na partijske vojnike koji su sasvim na liniji svoje šefice. Prvi saveznik je Ustav, koji garantuje zaštitu svim izbeglicama, bez obzira na njihov broj. A drugi adut je – nezamenjivost Angele Merkel. Naime, sva je prilika da će kancelarka 2017. pojuriti svoj četvrti mandat, a čak i unutarpartijski kritičari dobro znaju da Merkelova izbore ne gubi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure