
Bliski istok
Teheran uzvraća: Ispaljeno 30 raketa na Izrael, direktno pogođena bolnica
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
U Francuskoj se u nedelju, 30 juna, održava prvi krug vanrednih parlamentarnih izbora, na kojima se očekuje uspon desničarskog bloka
Vanredni izbori, koje je francuski predsednik Emanuel Makron raspisao nakon poraza njegove stranke na izborima za Evropski parlament mogli bi da imaju velike posledice po vodeću ulogu Francuske u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, piše AP.
Na izborima pravo glasa ima oko 49 miliona ljudi, a oni biraju 577 poslanika.
Prema istraživanju agencije Ipsos u prvom krugu će stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen i Republikanska stranka osvojiti oko 36 odsto glasova, preneo je Radio Slobodna Evropa.
Levičarski Novi narodni front bi prema projekciji trebalo da osvoji 29 odsto, a stranke okupljene oko Makronove centrističke partije Preporod oko 20 odsto.
Prema francuskom izbornom sistemu 577 poslanika donjeg doma parlamenta bira se u izbornim distriktima, a u drugi krug prolaze samo stranke koje u prvom krugu dobiju podršku više od 12,5 odsto upisanih birača.
Prognoze u korist Nacionalnog okupljanja
Stranka Nacionalno okupljanje, koje sada ima 88 posalnika, prema prognozama će dobiti više od 250 mesta u novom sazivu parlamenta.
Predsednik Nacionalnog olupljanja Žordan Bardela (28) mogao bi da zameni Gabrijela Atala koji je s 35 godina postao najmlađi premijer u istoriji Francuske.
Makronova koalicija bi, sa trenutnih 250 poslanika, mogla da padne na manje od 100.
„Napeta kohabitacija“
U zavisnosti od rezultata izbora, Makron, čiji madat ističe 2027. godine, mogao bi da završi s nestabilnom većinom u parlamentu ili u „napetoj kohabitaciji“ s premijerom iz opozicije.
U tom slučaju, vlada bi mogla da sprovodi politike koje se razlikuju od planova Makrona.
Stavovi krajnje desnice i levičarske koalicije se u spoljnoj i odbrambenoj politici radikalno razlikuju od Makronovih, što bi verovatno stvorilo tenzije u eventualnoj kohabitaciji.
Bardela je izjavio je da će se, ako postane premijer, protiviti slanju francuskih snaga u Ukrajinu i da neće isporučiti rakete dugog dometa i drugo oružje kojima Ukrajina može da gađa mete na ruskoj teritoriji.
Le Pen je ponovila da, ako njena stranka dobije mandat da sastavi novu vladu, Makron neće moći da šalje vojsku u Ukrajinu.
S druge strane, pobeda levičarskog saveza, koji okuplja socijaliste, komuniste, Zelene i partiju Nepokorena Francuska, mogla bi da poremeti diplomatske napore Pariza na Bliskom istoku.
Makron je ranije rekao da priznanje palestinske države mora da dođe „korisnom trenutku“, dok bi je Novi narodni front odmah priznao i prekinuo da podržava premijera Izraela Benjamina Netanjahua.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Nakon što je Izrael napao područje oko iranskog nuklearnog reaktora na granici gradova Arak i Kondab, Iran uzvratio balističkim raketama
Analitičari su bili zabrinuti zbog izveštaja da Iran obogaćuje uranijum do 60 odsto, a i čitav niz drugih izveštaja povećavao je zebnju na Zapadu. I onda je 13. juna ujutru Izrael sistematski krenuo u napad na sve nuklearne kapacitete Irana, od ljudskih, preko tehnoloških, do vojnih
Mafijaški šef Đovani Bruska (na slici gore) oslobođen je na osnovu zakona na čijem donošenju je insistirala upravo njegova najpoznatija žrtva: sudija Falkone (na slici dole). Iz zatvora je izašao posle 29 godina. Kako se i zašto to dogodilo?
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
I dok Vladimir Putin izražava saučešće Iranu i osuđuje izraelske napade, ruski tenkovi ostaju u garažama. U pozadini – diplomatski manevri, strateški interesi i pažljivo vaganje koristi u trenutku kada Kremlj traži novu ofanzivnu priliku u Ukrajini.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve