

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U Francuskoj se u nedelju, 30 juna, održava prvi krug vanrednih parlamentarnih izbora, na kojima se očekuje uspon desničarskog bloka
Vanredni izbori, koje je francuski predsednik Emanuel Makron raspisao nakon poraza njegove stranke na izborima za Evropski parlament mogli bi da imaju velike posledice po vodeću ulogu Francuske u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, piše AP.
Na izborima pravo glasa ima oko 49 miliona ljudi, a oni biraju 577 poslanika.
Prema istraživanju agencije Ipsos u prvom krugu će stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen i Republikanska stranka osvojiti oko 36 odsto glasova, preneo je Radio Slobodna Evropa.
Levičarski Novi narodni front bi prema projekciji trebalo da osvoji 29 odsto, a stranke okupljene oko Makronove centrističke partije Preporod oko 20 odsto.
Prema francuskom izbornom sistemu 577 poslanika donjeg doma parlamenta bira se u izbornim distriktima, a u drugi krug prolaze samo stranke koje u prvom krugu dobiju podršku više od 12,5 odsto upisanih birača.
Prognoze u korist Nacionalnog okupljanja
Stranka Nacionalno okupljanje, koje sada ima 88 posalnika, prema prognozama će dobiti više od 250 mesta u novom sazivu parlamenta.
Predsednik Nacionalnog olupljanja Žordan Bardela (28) mogao bi da zameni Gabrijela Atala koji je s 35 godina postao najmlađi premijer u istoriji Francuske.
Makronova koalicija bi, sa trenutnih 250 poslanika, mogla da padne na manje od 100.
„Napeta kohabitacija“
U zavisnosti od rezultata izbora, Makron, čiji madat ističe 2027. godine, mogao bi da završi s nestabilnom većinom u parlamentu ili u „napetoj kohabitaciji“ s premijerom iz opozicije.
U tom slučaju, vlada bi mogla da sprovodi politike koje se razlikuju od planova Makrona.
Stavovi krajnje desnice i levičarske koalicije se u spoljnoj i odbrambenoj politici radikalno razlikuju od Makronovih, što bi verovatno stvorilo tenzije u eventualnoj kohabitaciji.
Bardela je izjavio je da će se, ako postane premijer, protiviti slanju francuskih snaga u Ukrajinu i da neće isporučiti rakete dugog dometa i drugo oružje kojima Ukrajina može da gađa mete na ruskoj teritoriji.
Le Pen je ponovila da, ako njena stranka dobije mandat da sastavi novu vladu, Makron neće moći da šalje vojsku u Ukrajinu.
S druge strane, pobeda levičarskog saveza, koji okuplja socijaliste, komuniste, Zelene i partiju Nepokorena Francuska, mogla bi da poremeti diplomatske napore Pariza na Bliskom istoku.
Makron je ranije rekao da priznanje palestinske države mora da dođe „korisnom trenutku“, dok bi je Novi narodni front odmah priznao i prekinuo da podržava premijera Izraela Benjamina Netanjahua.
Izvor: Radio Slobodna Evropa


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve