

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Novi predsednik Tajvana Laj Čing Te položio je zakletvu. Za Peking je on „opasni separatista“. Napetosti oko Tajvanskog moreuza rastu, a Laj mora da se suoči i sa podelama u sopstvenom parlamentu gde se poslanici tuku
Predsednik Tajvana, Laj Čing Te (64), preuzeo je dužnost usred sve jačih napetosti sa Kinom.
Laj i njegova potpredsednica, Sjao Bi Kim, položili su zakletvu u Predsedničkom kabinetu u Tajpeju.
Događaju su prisustvovale međunarodne delegacije iz SAD, Japana, Kanade i drugih zemalja.
U inauguracionom govoru, Laj je govorio o „mnogim pretnjama i pokušajima infiltracije“ od strane Kine. „Moramo pokazati odlučnost da branimo našu naciju“, dodao je on.
On je pozvao Peking da prekine sa „političkim i vojnim zastrašivanjem“ kao i da sa Tajvanom podeli odgovornost za bezbednost u Tajvanskom moreuzu.
Kina vidi Laja, 64, kao „opasnog separatistu“ koji će doneti „rat i propast“ regionu.
Suočavanje sa ratobornim Pekingom
Laj je služio kao potpredsednik pod predsednicom Tsaj Ing Ven, tokom čije osmogodišnje vladavine je ostrvo doživelo značajan ekonomski i društveni napredak, ali i sve lošije odnose sa Kinom.
Laj, koji je nekada sebe nazivao „pragmatičnim radnikom za nezavisnost Tajvana“, od tada je ublažio retoriku, obećavajući da će održavati status kvo, što znači očuvanje suvereniteta Tajvana bez formalnog proglašenja nezavisnosti.
Peking je odbacio Lajeve pokušaje dijaloga i pojačao vojne aktivnosti u blizini Tajvana od njegove izborne pobede.
Kina vidi demokratski Tajvan kao svoju teritoriju i navodi da upotreba sile za stavljanje ostrva pod svoju kontrolu nije isključena.
Uoči Lajeve inauguracije, Kancelarija za tajvanska pitanja u Pekingu opisala je „nezavisnost Tajvana i mir u moreuzu“ nespojivim poput „vode i vatre“.
Izazovi za novo rukovodstvo
Laj i Sjao su oboje članovi Demokratske progresivne partije (DPP), koja se zalaže za suverenitet Tajvana.
Prema novom predsedniku, Tajvan će nastaviti sa politikom povećanja izdvajanja za odbranu i jačanjem veza sa demokratskim zemljama, posebno sa SAD, svojim ključnim partnerom i dobavljačem oružja.
Na domaćem planu, partija se suočava sa izazovima nakon gubitka parlamentarne većine u januaru.
U petak je došlo do tuče među poslanicima zbog parlamentarnih reformi koje opozicija forsira.
Kina sankcioniše američke odbrambene firme
U međuvremenu, Kina je uvela sankcije za tri američke odbrambene kompanije zbog prodaje oružja Tajvanu, izvestila je državna novinska agencija Sinhua u ponedeljak.
Kompanije General Atomics Aeronautical Systems, General Dynamics Land Systems i Boeing Defense sada više ne mogu da obavljaju uvozno i izvozno poslovanje sa Kinom.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve