

Rat na Bliskom istoku
Amerika blokira moreuz: Kada će Kinezima prekipeti?
Nakon američke odluke o blokadi iranskih luka, Kina je upozorila da bi potez mogao dodatno eskalirati tenzije na Bliskom istoku i ugroziti globalne energetske tokove




Novi predsednik Tajvana Laj Čing Te položio je zakletvu. Za Peking je on „opasni separatista“. Napetosti oko Tajvanskog moreuza rastu, a Laj mora da se suoči i sa podelama u sopstvenom parlamentu gde se poslanici tuku
Predsednik Tajvana, Laj Čing Te (64), preuzeo je dužnost usred sve jačih napetosti sa Kinom.
Laj i njegova potpredsednica, Sjao Bi Kim, položili su zakletvu u Predsedničkom kabinetu u Tajpeju.
Događaju su prisustvovale međunarodne delegacije iz SAD, Japana, Kanade i drugih zemalja.
U inauguracionom govoru, Laj je govorio o „mnogim pretnjama i pokušajima infiltracije“ od strane Kine. „Moramo pokazati odlučnost da branimo našu naciju“, dodao je on.
On je pozvao Peking da prekine sa „političkim i vojnim zastrašivanjem“ kao i da sa Tajvanom podeli odgovornost za bezbednost u Tajvanskom moreuzu.
Kina vidi Laja, 64, kao „opasnog separatistu“ koji će doneti „rat i propast“ regionu.
Suočavanje sa ratobornim Pekingom
Laj je služio kao potpredsednik pod predsednicom Tsaj Ing Ven, tokom čije osmogodišnje vladavine je ostrvo doživelo značajan ekonomski i društveni napredak, ali i sve lošije odnose sa Kinom.
Laj, koji je nekada sebe nazivao „pragmatičnim radnikom za nezavisnost Tajvana“, od tada je ublažio retoriku, obećavajući da će održavati status kvo, što znači očuvanje suvereniteta Tajvana bez formalnog proglašenja nezavisnosti.
Peking je odbacio Lajeve pokušaje dijaloga i pojačao vojne aktivnosti u blizini Tajvana od njegove izborne pobede.
Kina vidi demokratski Tajvan kao svoju teritoriju i navodi da upotreba sile za stavljanje ostrva pod svoju kontrolu nije isključena.
Uoči Lajeve inauguracije, Kancelarija za tajvanska pitanja u Pekingu opisala je „nezavisnost Tajvana i mir u moreuzu“ nespojivim poput „vode i vatre“.
Izazovi za novo rukovodstvo
Laj i Sjao su oboje članovi Demokratske progresivne partije (DPP), koja se zalaže za suverenitet Tajvana.
Prema novom predsedniku, Tajvan će nastaviti sa politikom povećanja izdvajanja za odbranu i jačanjem veza sa demokratskim zemljama, posebno sa SAD, svojim ključnim partnerom i dobavljačem oružja.
Na domaćem planu, partija se suočava sa izazovima nakon gubitka parlamentarne većine u januaru.
U petak je došlo do tuče među poslanicima zbog parlamentarnih reformi koje opozicija forsira.
Kina sankcioniše američke odbrambene firme
U međuvremenu, Kina je uvela sankcije za tri američke odbrambene kompanije zbog prodaje oružja Tajvanu, izvestila je državna novinska agencija Sinhua u ponedeljak.
Kompanije General Atomics Aeronautical Systems, General Dynamics Land Systems i Boeing Defense sada više ne mogu da obavljaju uvozno i izvozno poslovanje sa Kinom.


Nakon američke odluke o blokadi iranskih luka, Kina je upozorila da bi potez mogao dodatno eskalirati tenzije na Bliskom istoku i ugroziti globalne energetske tokove


Nakon promene političke vlasti u Mađarskoj, Peter Mađar najavljuje povratak evropskim integracijama, jačanje pravne države i obračun sa korupcijom iz prethodnog perioda. Kako Mađar to namerava da uradi?


Bivši učenik pucao je nasumično i ranio 16 ljudi, a zatim je izvršio samoubistvo


Evropske avio-kompanije upozorile su da bi avio kompanije širom Evrope za nekoliko nedelja mogle da se suoče sa ozbiljnim nedostatkom avionskog goriva, kerozina. Od Brisela traže hitne mere kako bi se ublažile posledice krize izazvane tenzijama oko Ormuskog moreuza


Dok je šestosedmični sukob između SAD-a i Irana pauziran zbog trenutnog primirja, paralelna bitka se nastavlja na internetu. Upravo se tamo, pomoću veštačke inteligencije i prepoznatljive Lego estetike, odvija proiranska propaganda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve