img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

Crna Gora i Albanija na vratima EU, Srbija „neverodostojan“ kandidat

29. novembar 2025, 08:47 Aleksander Rac/Rojters/DW
Evropska unija Foto: Pixabay
Evropska unija
Copied

Crna Gora bi trebalo da završi pregovore sa Evropskom unijom već naredne godine, Albanija 2027. Srbija, međutim, slovi kao neverodostojan kandidat koji će propustiti još jednu istorijsku šansu

Decenijama se zemlje Zapadnog Balkana pripremaju za pristupanje EU. Crna Gora i Albanija najdalje su odmakle u svojim naporima da ispune uslove za članstvo, slažu se i stručnjaci, a u Evropskoj uniji.

Međutim, u Srbiji, najvećoj i ekonomski najjačoj od šest zemalja kandidata, došlo je do zastoja u procesu reformi. Zato se postavlja se pitanje da li bi EU trebalo da uskoro primi Crnu Goru i Albaniju, čak i uz rizik da Srbija, sa svojim saveznikom Rusijom, dodatno destabilizuje region?

Stručnjaci i političari koje je intervjuisala agencija Rojters, kažu – da, trebalo bi. Jer bi to ujedno povećalo pritisak na Srbiju, piše Dojče vele.

Kraj pregovora – Crna Gora 2026, Albanija 2027.

Nakon užasa ratova devedesetih godina, Evropska unija je sebi 2003. godine postavila cilj da u zajednicu država dugoročno integriše zemlje Zapadnog Balkana – Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Albaniju.

U svom najnovijem izveštaju o napretku objavljenom početkom novembra, Evropska komisija je potvrdila da Crna Gora može da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine. Za Albaniju su briselske vlasti projektovale 2027. godinu.

Međutim, u vezi sa Srbijom je navedeno da je tempo reformi „značajno usporen“. Nemačka vlada se trudi da zadrži sve zemlje kandidate, što je pokazalo i to što je ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nedavno obišao svih šest zemalja.

Apel nemačkih političara za brzi prijem

„Crna Gora i Albanija su trenutno svojevrsni favoriti. One ispunjavaju svoj domaći zadatak i stoga bi trebalo da im se pruži konkretna prilika za pristupanje“, insistira Adis Ahmetović, portparol za spoljnu politiku poslaničke grupe vladajućih nemačkih socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu.

„Ako se mi ne pobrinemo za te zemlje, drugi će se pobrinuti – kao što su to već učinile Kina i Rusija“, kaže 32-godišnji Ahmetović, koji i sam ima porodične korene u Bosni i Hercegovini.

Političarka nemačkih opozicionih Zelenih, Šantal Kopf, koja je, zajedno sa Ahmetovićem, pratila Vadefula na njegovom putovanju po Zapadnom Balkanu, podjednako je jasna: „Crna Gora i Albanija ne bi trebalo da pate pod politikom srpskog režima, već bi trebalo da budu primljene u EU čim ispune sve kriterijume.“

Srbija „samo pucne prstima“ i destabilizuje Crnu Goru

Srbija, međutim, očekuje da bude u prvom krugu pristupanja EU. Ako bi, dakle, Crna Gora bila primljena, a Srbija ne – kako bi reagovala vlada u Beogradu?

Od približno 600.000 stanovnika Crne Gore, 33 odsto su etnički Srbi – najnoviji su podaci tamošnjeg državnog zavoda za statistiku. Zbog toga postoji bojazan da bi predsednik Srbije Aleksandar Vučić mogao da pokuša da podstakne nemire u Crnoj Gori nakon njenog pristupanja EU.

„S obzirom na demografski sastav zemlje, Srbija bi trebalo samo da pucne prstima i Crna Gora bi bila destabilizovana“, kaže Markus Kajzer, rukovodilac projekta za Zapadni Balkan u beogradskoj kancelariji Fondacije Fridrih Nauman, koja je blisko povezana s opozicionom nemačkom Slobodnom demokratskom partijom (FDP).

Takva zabrinutost postoji i unutar nemačke vlade.

Kakva je Putinova strategija?

Srbija je jedan od najbližih saveznika Rusije u Evropi i do sada je odbijala da podrži sankcije Evropske unije protiv Moskve zbog njenog napada na Ukrajinu. Politikolog Vedran Džihić u izjavi za austrijski dnevni list „Prese“ kaže, međutim, da ne veruje da ruski predsednik Vladimir Putin ima neku vrstu master-strategije za Zapadni Balkan.

„On jednostavno želi da zadaje udarce Zapadu. Želi da po svaku cenu spreči proširenje EU i pre svega proširenje NATO“, smatra Džihić i dodaje: „On želi da poremeti stvari. Želi da veže zapadne resurse.“

Putin to, kaže Džihić, radi uz pomoć dezinformacija i sa saveznicima poput Vučića ili lidera bosanskih Srba Milorada Dodika.

„Srbija trenutno nije verodostojan kandidat“

Evropska unija ne bi trebalo da dozvoli Srbiji, a samim tim indirektno i Rusiji, da diktira njen kurs u vezi s prijemom novih članica, kaže nemački socijaldemokrata Ahmetović. Ujedno naglašava: „U vremenima rastućeg autoritarizma i protekcionizma, EU mora da pokaže da ima snagu da nastavi da raste.“

Tina Boriz, šefica istraživanja Zapadnog Balkana i proširenja EU u berlinskom trustu mozgova Aspen-institut, smatra da Srbija trenutno nije verodostojan kandidat za članstvo u EU: „Ograničenja slobode medija, snažno dominiran politički pejzaž i slaba podela vlasti opterećuju institucionalne strukture“, ukazuje Boriz.

Štaviše, Srbija odbija da uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa politikom EU, kaže Boriz i zaključuje da sve to „komplikuje ulogu Srbije u regionu i negativno utiče na njen put ka članstvu u EU“.

Srbija da odgovori – da li želi ka EU ili ka Rusiji

Nakon sastanka sa svojim srpskim kolegom Markom Đurićem, nemački ministar spoljnih poslova Vadeful zahtevao je od Beograda „jasnu posvećenost“ stavu EU o spoljnoj i bezbednosnoj politici: Srbija mora da osudi rusku agresiju protiv Ukrajine, rekao je.

Đurić je na toj zajedničkoj konferenciji za novinare naglasio: „Srbija želi da što pre postane članica EU“.

Ali, zapravo je predsednik Vučić taj koji mora da se obaveže na posvećenost, kaže političar nemačkog SPD-a Ahmetović. Evropska unija, kako dodaje, mora „da zahteva jasan odgovor na pitanje u kom pravcu Srbija želi da ide – ka EU ili ka Rusiji. Taj odgovor prvenstveno mora da dâ predsednik“.

Prijem Crne Gore bio bi pritisak na Srbiju

Markus Kajzer iz predstavništva Fondacije Fridrih Nauman u Beogradu navodi još jedan razlog za brzo pristupanje Crne Gore i Albanije Evropskoj uniji – to bi, smatra, izvršilo pritisak na Srbiju. Jer, ako bi došlo do toga „da Srbi u Crnoj Gori uživaju više prednosti zbog članstva u EU nego Srbi u Srbiji, onda bi oni mogli da počnu da preispituju svoj stav“.

Prema Kajzerovom mišljenju, EU bi trebalo da učini mnogo više da podrži reformističke snage u Srbiji – kao što su tekući protesti studenata i velikih delova stanovništva protiv vlade u Beogradu.

Što se tiče pristupanja Evropskoj uniji dva vodeća kandidata, Crne Gore i Albanije, on naglašava: „Nekako se mora postići napredak – a to bi bio korak koji bi definitivno imao posledice.“

Tagovi:

Albanija Crna Gora Evropska unija EU
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure