img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Goli protesti ponovo u modi

Izađi i skini se

30. новембар 2011, 22:42 Biljana Vasić
GOLI PROTIV VLASTI: Protest protiv diskriminacije žena u Italiji… / fotografije: reuters
Copied

Jedno je boriti se protiv tiranina na vlasti, dok je borba protiv tiranije u kući nešto sasvim drugo. Gola egipatska blogerka bacila je rukavicu u lice muslimanskim ekstremistima i dobila pola miliona uvreda i pretnji smrću

Posle četrdeset godina, protestno skidanje odeće vratilo se u modu. Bilo da su politički ili društveno motivisani, ljudi skidaju odeću da bi izrazili stav i građansku neposlušnost. Takozvani „goli protesti“ mogu da budu zabavni – u Nemačkoj su održani zbog poskupljenja goriva, biciklisti u Peruu organizovali su vožnju bez odeće da bi ukazali na manjak staza, goli studenti u Sao Paulu podržali su koleginicu koja je izbačena sa fakulteta zbog mini suknje. U drugim slučajevima, ovakvi protesti gotovo da ulaze u opis posla organizacija koje se bave zaštitom životinja – u Španiji se već godinama organizuju goli protesti zbog ubijanja bikova na koridi, uobičajeni su i protesti „bez krzna“.

U protestima žena koje se bore za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava – da ne budu pokretni crni šatori ili da ne završe kao roblje u industriji seksa, nema ničeg zabavnog. Mlada egipatska blogerka pokazala je mnogo više hrabrosti nego što je to ikad trebalo Džonu Lenonu i Joko Ono, čija se nagost tada činila gotovo bezopasnom. Egipćanka je bacila rukavicu u lice muslimanskim ekstremistima i dobila pola miliona uvreda i pretnji smrću.

SESTRINSKO RAZUMEVANJE: Simbolika ogoljenih protesta protiv naoružanih pripadnika reda i zakona, više je nego očigledna. Ali, u slučaju blogerke iz Egipta reč je o gromu iz vedrog neba – od mladih fejsbukovaca, koji su dobrim delom izneli arapsko proleće niko nije očekivao takav vid političke borbe. Jedno je boriti se protiv tiranina na vlasti, dok je borba protiv tiranije u kući nešto sasvim drugo. Dvadesetogodišnja Alija Magda Elmahdi pokušava da promeni svet, da demontira sistem torture nad ženama islama. Poruku da „ne želi da bude samo seksualni objekat“ postavila je na društvenoj mreži Tviter uz fotografiju sa crvenim cvetom u kosi, cipelama i čarapama. Da je to učinila uživo, verovatno bi bila kamenovana. Fotografiju je videlo i njen stav pročitalo više od milion korisnika. Ona poručuje da ne želi da bude „objekat za kućnu upotrebu“, izjašnjava se kao ateista i podržava prava homoseksualaca. Smatra da je društvu u kojem živi potrebna još jedna revolucija. Priznala je da je nevinost izgubila sa 18 i to sa čovekom koji je bio stariji 40 godina od nje. Roditelji su je se odrekli zato što su ubeđeni da ju je izmanipulisao sadašnji dečko. Izjednačava decu iz vanbračne zajednice sa decom iz braka i kaže da neće odustati. Proklamuje isto što i Džon Lenon: „All you need is love„.

Odgovor na pitanje da li je pored silne pornografije na internetu ogoljavanje iz političkih razloga prepoznatljivo, dalo je 40 žena iz Izraela koje su Egipćanku nazvale „sestrom“. One kojima se obraća shvatile su poentu. „Pokaži da se ne plašiš“, „Omaž Aliji Elmahdi“, znak „peace“ uokviren srcem – poslale su joj Izraelke sa banerom kojim su prekrile intimne delove tela. „Devojke, hajde da damo svetu dobar razlog da vidi jedinstvenu lepotu izraelskih žena. Bez obzira na to da li su one Jevrejke, Arapkinje, strejt ili gej, jer ovde od sada to nije važno. Hajde da pokažemo onima koji sumnjaju da naš međunarodni diskurs ne zavisi od vlada“, rekla je organizatorka protesta koja je preko Fejsbuka pozvala žene Izraela da joj se pridruže. Pokušale su da stupe u kontakt sa Egipćankom, ali bez uspeha – njeni nalozi Tviteru i Fejsbuku su ugašeni.

TOPLES PROTESTI: „Upoznajte istočnoevropsku vrelu ženu koja će biti vaša na jedan dan“, tako se reklamira prodaja žena iz istočne Ukrajine na Novom Zelandu. Srećni dobitnik nekakvog takmičenja osvaja putovanje u Ukrajinu, plaćen mu je boravak, dobija oko hiljadu evra džeparca, a u paketu ide i izblajhana plavuša. Na plakatu takmičenja prikazana je mlada žena upakovana vrpcom, kao poklon. Nagradu je osvojio bucmasti čovek srednjih godina, koji se unapred raduje „intimnostima“ i koji usput otkriva da se redovno tušira. U turističkim agencija u Evropi prodaju se „romantična putovanja“ u Ukrajinu, gde ih čeka lokalni makro sa ponudom. Prema nekim istraživanjima, 70 odsto studentkinja iz Kijeva potvrdilo je da im je najmanje jednom prišao neki stranac i ponudio im novac za seks. U maju ove godine, ukrajinska organizaciju za zaštitu prava žena „Feman“ organizovala je toples protest zbog trgovine ženama i seks-turizma. Država je odgovorila pretnjom i blokadom njihovog internet sajta.

Koliko god da su skrenule na sebe pažnju celog sveta, Ukrajinke nisu ostvarile svoj naum na domaćem terenu. U komentarima na toples demonstrantkinje preovlađuje mišljenje da je grupa lepih plavuša iz Ukrajine više skrenula pažnju na svoja tela i seksualnost nego na ciljeve protesta. Protest je, prema mišljenju analitičara, zapravo bio kontraproduktivan. Šokiranje javnosti kao legitiman vid protesta u njihovom slučaju nije delovalo, iz prostog razloga što društvo zatvara oči pred činjenicom da u istočnim delovima Ukrajine cvetaju prostitucija i trgovina ženama, jer ne cveta ništa drugo. Postale su globalni predmet podsmeha muškaraca širom sveta. Bloger iz Indije je napisao: „Voleo bih kada bi one došle u Indiju, vaauu!!“

Ipak, Ukrajinke imaju razlog da budu zadovoljne. Iako možda nisu direktno inicirale seriju protesta bez odeće u drugim zemljama, zaslužne su za povratak šok terapije u politici. Kineski umetnik Aj Vejvej suprotstavio se režimu objavljivanjem nagih fotografija na internetu. Kad je optužen za pornografiju, njegovi sledbenici su pozirali bez odeće u pozi Rodenovog „Mislioca“. Par meseci kasnije, Egipćanka je takođe na internetu objavila fotografiju koja je obišla svet.

Da li će muslimanski ekstremisti ili kineska vlada dozvoliti sebi da ih nasamare žene, pritom nage? U izvesnom smislu, Elmahdijeva je već poražena. Njena misija protiv nasilja, rasizma, seksizma, seksualnog zlostavaljanja i licemerja društva trajaće koliko i njena slava na internetu. Kratko.

Komuna 1

Članovi ruske hrišćanske organizacije „Sinovi slobode“, nastanjeni u Kanadi tridesetih godina prošlog veka, masovno su protestovali bez odeće zbog politike te zemlje. Među njima je bilo mnogo žena, hapšeni su i zatvarani. Berlinska Komuna 1 šokirala je javnost šezdesetih godina, kada je magazin „Štern“ objavio fotografiju na kojoj je nekoliko nagih osoba. Komuna 1 je tada zaradila 20.000 nemačkih maraka od magazina i bila optužena za komercijalizaciju nagih protesta.

…i predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča
...i predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča
ŠOK-ART OPASAN PO ŽIVOT: Egipćanka Alija Magda al Mahdi…
ŠOK-ART OPASAN PO ŽIVOT: Egipćanka Alija Magda al Mahdi...
…i kineski umetnik Ai Veivei
...i kineski umetnik Ai Veivei
PROTIV POSKUPLJENJA I KRESANJA PLATA: Aktivistkinja organizacije »Femen« u Kijevu
PROTIV POSKUPLJENJA I KRESANJA PLATA: Aktivistkinja organizacije »Femen« u Kijevu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure