img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat Izraela i Hamasa

Igra sa taocima

25. oktobar 2023, 23:42 Andrej Ivanji
foto: ap photo
NOĆNA MORA IZRAELA: Civili i vojnici u rukama Hamasa
Copied

Puštanjem na slobodu otetih kojima ni dlaka s glave ne fali i koji pripovedaju da su u zarobljeništvu imali dobar tretman, Hamas svetu posle pokolja počinjenog na jugu Izraela 7. oktobra hoće da pokaže svoje humano lice. I da dođe do predaha u izraelskom lovu iz vazduha na njegove pripadnike i odloži upad izraelske vojske u Pojas Gaze

Terorističko lice palestinskog Hamasa svet od 7. oktobra gleda na televizijama na svim meridijanima i na društvenim mrežama: likvidacije civila u kibucima na jugu Izraela, lov na učesnike muzičkog festivala, kidnapovanje unezverenih devojaka, starica i staraca, odvođenje dece pred čijim su očima ubijeni roditelji u pravcu Gaze. Izraelska vojska tvrdi da Hamas drži oko 220 talaca koji imaju državljanstvo tridesetak zemalja. Većina su Izraelci.

Veoma brzo se ispostavlja da su masovne otmice bile deo vrlo dobro razrađenog i izvedenog plana militantnog rukovodstva Hamasa, da su taoci vredan ulog u ratnoj igri koja je usledila. Nekadašnja amaterska gerila transformisala se u efikasnu vojnu organizaciju.

Ranjena izraelska nacija se nakon napada Hamasa diže i zahteva od svoje države da počinioce izbriše sa lica zemlje ili, preciznije, da ih sravni sa zemljom. Odmah dolazi do objave rata, počinje besomučno bombardovanje, raketiranje i granatiranje Pojasa Gaze, koje nije stalo do odlaska ovog broja “Vremena” u štampu. Gađa se po nekoliko stotina ciljeva dnevno. Na površini od samo 360 kvadratnih kilometara oko 2, 2 miliona Palestinaca nema gde da se sakrije. Broj žrtava raste iz sata u sat: hiljadu, dve hiljade, četiri hiljade, pet hiljada…

Izrael vrši najbržu i najveću mobilizaciju u svojoj istoriji, vi[e od 300.000 vojnika se pozicionira duž granice sa Gazom. Dovoze se tenkovi, oklopni transporteri, naoružani džipovi. Premijer Benjamin Netanjahu obećava uništenje Hamasa. Ministar odbrane Joav Galant svakih nekoliko dana izjavljuje da kopnena ofanziva na palestinsku teritoriju tek što nije počela. Vojnici su u stanju borbene gotovosti, krv im ključa u žilama, čekaju trenutak odmazde. Svetski mediji svakog dana najavljuju upad izraelske vojske u Gazu.

I ništa.

Počinju spekulacije belosvetskih eksperata vojnih fela zašto izraelska vojna komanda okleva. Jeste, nema zahtevnijeg zadatka za vojsku od rata u urbanoj sredini. I dakako, pretpostavlja se da se borci Hamasa kriju u kompleksu tunela iskopanih duž čitavog Pojasa Gaze. I da, oslobađanje talaca je uz demoliranje Hamasa glavni cilj akcije, ali zna se od samog početka koliko je to teško i neizvesno, teroristi su pokazali da ne prezaju ni od čega, da su spremni na zverska ubistva, taoci su, zapravo, poluotpisani, spasavanje makar malog broja njih smatralo bi se uspehom.

Dok se čeka naređenje za pokret, borbena strast vojnika u silnom iščekivanju počinje da opada, a sa svakim ubijenim palestinskim detetom Izrael gubi delić prvobitne neupitne podrške zapadnih demokratija da učini ono što misli da se učiniti mora. Palestinci na Zapadnoj obali se dižu, stradanje i humanitarna katastrofa koja se obrušila na palestinsku braću razgoreva želju neprijatelja u susedstvu da se obruše na jevrejsku državu.

Bolji je užasan kraj, nego užas bez kraja. Na šta onda Izrael čeka?

I onda, najednom, dobijamo odgovor na ovo pitanje i dolazi do promene marketinške dimenzije ovog rata.

HUMANO LICE TERORISTA

Desetak dana nakon krvožednog upada Hamasa na izraelsku teritoriju palestinski teroristi puštaju na slobodu dve Amerikanke, Džudit Taj i njenu ćerku Natali Šošana Ranan. To je udarna vest u svetskim medijima. Žrtvama otmice ne fali dlaka s glave, kažu da su čuvari prema njima dobro postupali.

Samo nekoliko dana kasnije, ponovo udarna vest: CNN javlja da je Hamas Crvenom krstu predao dve starije Izraelke iz, kažu otmičari na društvenim mrežama, “zdravstvenih i humanitarnih” razloga. Saznaje se da se radi o Jočevade Lifšice (85) i Nurize Kuper (79). Na snimku primopredaje se vidi kako se jedna od žena okreće i rukuje sa maskiranim, naoružanim hamasovcem. To rukovanje je kasnije isečeno sa većine snimaka na zapadnim televizijama.

Njihove porodice su srećne. Porodice ostalih kidnapovanih crpu nadu u srećan ishod povratka svojih voljenih. Žene pripovedaju pred kamerama da su imale dobar tretman, da ih je svakih nekoliko dana pregledao lekar, da su jele istu hranu kao i otmičari, da su im davali lekove koji su im potrebni. Svedoče da su kilometre prelazile kroz podzemne prolaze u kojima su videle i neke druge taoce. Jedna od njih je bila razdvojena od muža koji je i dalje zarobljen. Ali to ne menja ništa u poruci Hamasa: mi ne želimo da ubijamo taoce, a vi vidite šta ćete.

Teroristički krvoloci najednom dobijaju humano lice. Upozoravaju da Izrael bombardovanjem Gaze ugrožava živote talaca koje su oni, shodno trenutnim okolnostima, lepo “ugostili” i koji imaju bolje uslove od većine Palestinaca u Gazi.

AMERIČKA DIPLOMATIJA

Saznaje se da je oslobađanje ove četiri žene rezultat diplomatske inicijative američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da preko saveznika SAD Katara i Egipta ubedi rukovodstvo Hamasa da počne da pušta na slobodu makar najranjivije taoce. Direktnih pregovara, makar javnih, ne može biti, jer je Hamas na listi američkih terorističkih organizacija, a Vašington sa teroristima ne pregovara. CNN izveštava da su, navodno, u toku pregovori da Hamas pusti nekoliko desetina zarobljenih žena i dece. Potvrde za to nije bilo.

Palestinskoj militantnoj organizaciji hitno je potreban predah od neprestanog lova iz vazduha na njene pripadnike, prilikom koga dolazi do masovnih civilnih žrtava. Postepenim oslobađanjem talaca Hamas hoće da kupi vreme.

Američki analitičari objašnjavaju kako administracija predsednika Bajdena vrši pritisak na Netanjahua da odlaže upad izrelske vojske u Gazu dok god postoji šansa da Hamas pušta taoce, među kojima ima i desetak Amerikanaca. Sledeće godine su predsednički izbori u SAD, Bajden bi ispao junak nacije ako bi uspeo da izvuče žive i zdrave sve sunarodnike iz izraelsko-palestinskog pakla.

Iskusni američki general marinaca Džejms Glin, koji je rukovodio operacijama protiv Islamske države, pridružio se kao savetnik izraelskoj vojnoj komandi.

TAOCI KAO ŽETONI

Igra nerava i odnosa sa javnošću se nastavlja. Arapski mediji iz dana u dan prenose pakao Gaze, prikazuju se ljudi kojima je u jednom vazdušnom udaru ubijeno po deset, dvanaest, četrnaest članova porodice, majke i očevi koji ukopavaju svoju decu zavijenu u bele tkanine ili ih nose kroz razrušene ulice. Dozirano te slike puštaju i zapadni mediji.

Na oko 200 otetih Izraelaca, država Izrael praktično kao taoce drži više od dva miliona Palestinaca koji nemaju kuda da odu. Samo što Hamas za to ne haje.

Noćna mora za izraelsku ratnu vladu je mogućnost da Hamas predloži razmenu talaca za Palestince koji se pod optužbama za terorizam, podsticanje na nasilje i vršenje nasilja, za ubistva i pokušaje ubistva nalaze u izraelskim zatvorima. Da rizikuju da kidnapovana deca budu ubijena? Jednom prilikom je iz zatvora pušteno hiljadu Palestinaca za jednog izraelskog vojnika.

Rukovodstvo Hamasa je veoma dobro znalo šta radi kada je naredilo kidnapovanja u Izraelu, sada taoce kao žetone može da ulaže u ratnom pokeru sa Izraelcima. Igri se kraj ne nazire.

Tagovi:

teroristi Izrael Rat Hamas Pojas Gaze Taoci talačka kriza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure