img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Švedska – Eksplozija nasilja

Hladno oružje i usijane glave

29. maj 2013, 22:25 Sanja Zrnić
IZVAN KONTROLE: Izliv besa u predgrađu Stokholma / foto: reuters
Copied

Zapaljeno je stotinak automobila. Napadnute su policijske stanice, demolirane škole. Demonstranti su gađali policiju kamenicama. U požaru je stradao i čitav jedan stambeni kvart. Bes imigranata izazvala je policijska brutalnost, ubistvo jednog starijeg čoveka, a iza toga se kriju očaj, beznađe i siromaštvo dela stanovništva u državi poznatoj po socijalnoj pravdi i blagostanju

Uzrok nereda u Švedskoj je incident koji se desio 19. maja, kada je policija, prema zvaničnom saopštenju, u samoodbrani ubila čoveka koji je imao 69 godina. On se prvo zaključao u stanu sa jednom ženom, a potom navodno mačetom napao policajca. Veza između žene, koja je nepovređena uspela da napusti stan, i čoveka koji je stradao ostala je nepoznata javnosti. Policija nije želela da otkrije ni nacionalnost žrtve. Nakon ovog događaja stanovnici kvartova pretežno naseljenih imigrantima u medijima su opisali ubistvo muškarca kao primer policijske okrutnosti.

„Razumem zašto ljudi ovako reaguju“, rekao je Rami al Hamisi iz organizacije Megafonen, koja predstavlja stanovnike stokholmskog predgrađa Husbi. Ova organizacija optužuje policiju da je u vezi sa incidentom koji je bio inicijalna kapisla nereda u Stokholmu najpre izdala lažno saopštenje da je muškarac prenet u bolnicu, iako su stanovnici videli njegovo beživotno telo posle pucnjave nekoliko sati pre nego što je odneto s mesta na kom je ubijen. Reza al Bazi (14) i njegov prijatelj Sebastijan Hornijak (15) dva dana kasnije posvedočili su za švedske medije da su bili svedoci policijskog nasilja tokom noći. Hornijak je rekao kako je video policajce da pucaju u vazduh u znak upozorenja i da nazivaju jednu ženu „majmunom“ dok je tuku pendrekom. Urednica lokalnog lista „Severna strana“ Rouzb Đalai rekla je da je razgovarala sa liderima protesta koji su joj potvrdili rasističke uvrede. „Ako ne želi da sarađuje, policija bi trebalo to da kaže, a ne da vređa ljude i tuče ih pendrecima“, rekla je Đalai.

U protestima koji su usledili policija je očigledno upotrebila prekomernu silu protiv učesnika protesta, slučajne prolaznike je napadala pendrecima i na njih puštala pse. Grupe mladih besne na policiju, u nekoliko predgrađa Stokholma iz noći u noć su palili automobile, kontejnere, gađali policiju i vozila hitne pomoći kamenicama. Požar je zahvatio i čitav jedan stambeni kvart, koji je morao da bude evakuisan. Neredi su sedmog dana počeli da jenjavaju. Prema švedskim medijima, tome su doprineli napori policije, kiša koja je ometala izgrednike, ali i mreža dobrovoljaca, takozvana „noćna patrola“, koju su pre oko trideset godina oformili građani Švedske. Međutim, slika Švedske kao mirne zemlje blagostanja i jednakosti je promenjena.

VEĆ VIĐENO: Ova „pobuna“ je svetske medije podsetila na događaje koji su zadesili Pariz 2005. i London 2011. godine, kada su na površinu isplivali segregacija i zapostavljanje beznadežno siromašnih imigranata.

U oba slučaja su mladi i ogorčeni, prevashodno tamnoputi imigranti, u sličnom raspoloženju kakvo je zahvatilo Švedsku, pljačkali i palili ostavljajući za sobom brojne žrtve. U stokholmskim neredima, međutim, skoro niko nije povređen, a nijedna institucija ili objekat nisu opljačkani. Ono što ipak dovodi u vezu sedmodnevne proteste u Švedskoj sa Parizom i Londonom jeste pozadina priče iz koje je potekao bes mladih koji su demolirali Stokholm.

U Londonu je policija 2011. godine, prema zvaničnom saopštenju, u razmeni vatre usmrtila 29-godišnjeg Majka Dugana. Umesto da obavesti porodicu ubijenog mladića, oni su ovu vest čuli iz medija. Nakon što su se roditelji i prijatelji okupili na mirnom protestu ispred policijske stanice opštine Totenhem, policija je odlučila da ih na silu rastera. Nekoliko dana kasnije policija je priznala da mladić, iako je imao oružje, nije pucao na policiju, a da je metak koji je završio u policijskom radiju bio ispaljen iz policijskog pištolja, te da je Dugan verovatno usmrćen kada je već ležao na betonu. To je bio neposredan povod za nerede koji su se proširili na čitav London, a veče posle toga na čitavu Englesku.

Varnica u Parizu je planula u severoistočnom pariskom predgrađu Kliši, posle pogibije dvojice adolescenata.

Oni su navodno u begu pred policijom preskočili visoku ogradu trafo-stanice gde ih je usmrtio visoki napon koji napaja ceo taj kraj električnom energijom. Preko mobilnih telefona i interneta pročula se vest da je policija naterala dvojicu „klinaca iz kraja“ da se sklone u trafo-stanicu, gde su i poginuli. Policija je proglašena glavnim krivcem, a u izlivu besa i mržnje iz osvete su organizovani protesti u toj imigrantskoj četvrti. Okupljanje je izmaklo kontroli, zapaljeni su automobili i kontejneri, došlo je do sukoba sa policijom.

NA MARGINI: Pojedinačni slučajevi policijske nepravde i nasilja izazvali su lavinu besa kod mladih ljudi u pomenuta tri grada kod kojih je eskaliralo akumulirano nezadovoljstvo. Uzorni švedski socijalni model, koji, između ostalog, predviđa 480 dana porodiljskog za svako dete, ima i svoju mračnu stranu. Kako izveštava Rojters, u razgovoru sa stanovnicima imigrantskog naselja otkrilo se da su oni kivni na švedsku reputaciju otvorenosti i tolerancije, jer se zapravo osećaju kao da žive na margini društva. Neuspešna potraga za poslom, rasna diskriminacija i policijsko uznemiravanje predstavljaju njihovu svakodnevicu. Tome u prilog ide i to što su tokom sedam godina vladavine političara desnog centra i premijera Fredrika Rajnfelta beneficije presušile, a smanjena je i državna pomoć.

Imigranti čine oko 15 odsto stanovništva Švedske. Iako su mnogi od njih iz susednih skandinavskih zemalja, veliki je broj azilanata iz Iraka, Somalije, Avganistana i Latinske Amerike koje je u tu zemlju privukla švedska politika prihvatanja azilanata. Rezultati istraživanja koje je švedska vlada nedavno sprovela pokazuju da trećina mladih od 16 do 29 godina iz najsiromašnijih delova velikih gradova u Švedskoj ne studira i ne radi. Nezaposlenost među rođenim Šveđanima iznosi šest odsto. Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, jaz između bogatih i siromašnih u Švedskoj se povećava brže nego u bilo kojoj drugoj razvijenoj zemlji, mada je potpuno siromaštvo za tu zemlju i dalje neuobičajeno. Švedskim „gostima“, koji su trenutno bez perspektive, očigledno je postalo jasno da su teret za socijalnu državu.

Iza dimne zavese zapaljenih automobila i zgrada ostalo je nerazjašnjeno da li policija zaista nije mogla da savlada čoveka od 69 godina, te je bila primorana da ga usmrti.

Mačetom na policiju

Dva muškarca su 22. maja u Londonu napala i mačetom ubila jednog britanskog vojnika. Potom su njegovo telo odvukli na saobraćajnicu te su, mašući oružjem, od šokiranih prolaznika tražili da ih fotografišu. Policija je ustrelila napadače, za koje se pretpostavlja da su azilanti. Na snimcima koje su prikazali svetski mediji, njih dvojica mašu mačetom i krvavim rukama dok objašnjavaju prolaznicima da je to bilo ubistvo iz osvete. Na snimku prete i narednim ubistvima jer, kako kažu, zbog britanskih vojnika muslimani ginu svakog dana. „Oko za oko, zub za zub. Izvinjavam se ženama koje su svedočile napadu, ali u našoj zemlji žene su takođe svedoci napada. Vaš narod nikada neće biti siguran. Uklonite vašu vladu – njoj nije stalo do vas“, rekao je jedan od napadača na amaterskom video snimku napravljenom mobilnim telefonom.

Pripadnici antiterorističkih jedinica nedavno su istakli da pojedini radikalni islamisti predstavljaju veliku opasnost po sigurnost Britanije.

Samo tri dana nakon ovog incidenta, 25. maja, u Parizu je nožem napadnut vojnik. Povređen je dok je bio u patroli u Defansu. Anititerorističko tužilaštvo u Parizu otvorilo je istragu o nasilju, a predsednik Francuske Fransoa Oland izjavio je da za sada ne postoji veza sa ubistvom u Londonu, „ali da bi trebalo da se razmotre sve pretpostavke“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Ruske obaveštajne službe

16.mart 2026. A.I.

Otkrivena supertajna ruska obaveštajna Jedinica 75127: Špijun pao zbog kontakta sa Srbinom

Supertajna ruska Jedinica 75127 zadužena je, pored ostalog, za likvidacije Putinovih protivnika u inostranstvu. Njen špijun pao je u Kolumbiji kada je pokušao da ostvari kontakt sa jednim državljaninom Srbije, piše nemački “Špigel”

Rođaci Kenijaca poginulih boreći se na strani Rusije u Ukrajini

Rat u Ukrajini

16.mart 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Rusija regrutuje Afrikance da ginu u Ukrajini

Rusija širom Afrike regrutuje muškarce za rat – po pravilu na prevaru. Stopa smrtnosti je velika – oni su topovsko meso. Porodice pokušavaju da dopreme tela poginulih kako bi ih sahranili

Klimatske promene

15.mart 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Sve manje mesta na planeti pošteđeno surove toplote

Nova globalna studija potvrđuje da ekstremna toplota parališe ljude čak i pri jednostavnim dnevnim zadacima poput hodanja

Rat u Ukrajini

14.mart 2026. Oleksandra Indjučkova/DW

Džojstik-rat u Ukrajini

Da li već roboti i dronovi ratuju za ljude? Ovih naprava se sada plaše u ratu više nego nego tenkova i puški

Američki ministar odbrane

Rat na Bliskom istoku

13.mart 2026. I.M.

Hegset: Iranski vrhovni vođa ranjen i verovatno unakažen

Ministar odbrane SAD Pit Hegset tvrdi da je iranska vojska borbeno neefikasna i da je Modžtaba Hamnei „ranjen“, dok SAD planiraju najveći talas udara u istoriji sukoba s Iranom

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure