Palestinska militantna grupa Hamas oslobodila je tri izraelska taoca u okviru sporazuma o primirju sa Izraelom. Tel Aviv će, sa druge strane, osloboditi 183 palestinska zatvorenika, ali tek kada se uvere da su tri taoca na bezbednom
Sva tri taoca biće ispraćena iz Gaze do vojnog objekta u blizini Reima, gde će proći početnu zdravstvenu proveru i sresti se sa porodicama. Nakon toga, biće odvedeni u bolnice Ihilov i Šeba u centralnom Izraelu.
Za to vreme, Izraelska zatvorska služba sprema se da oslobodi palestinske zatvorenike iz zatvora Keziot u Negevu, prenose izraelski mediji. Tek nakon što bude potvrđeno oslobađanje tri izraelska taoca, zatvorenike će sa te lokacije prevesti jedinica zatvorske službe. Druga grupa zatvorenika biće puštena iz zatvora Ofer na Zapadnoj obali.
Izrael danas planira da oslobodi 183 zatvorenika, uključujući 18 koji služe doživotne kazne.
Foto: Jehad AlshrafiHamas oslobađa tri taoca
Ostali i bez šatora
Dok je hiljade ljudi u Pojasu Gaze ostalo bez krova nad glavom, teške uslove života dodatno je pogoršalo to što je oluja uništila veliki broj šatora, koji su bili privremeni smeštaj.
Egipat i Jordan saopštili su da neće biti deo nijednog predloga koji bi raseljavao Palestince iz Pojasa Gaze, kao odgovor na planove Donalda Trampa. Kairo upozorava da bi takav plan potkopao mirovni sporazum s Izraelom. Palestinci u Gazi kažu da je raseljavanje – neostvarivo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja
Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...
Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Iako Balkan nije na listi prioriteta američkog predsednika Donalda Trampa, njegova pobeda na izborima 2024. godine u Srbiji je dočekana sa neskrivenim oduševljenjem. Zašto?
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!