
Crna Gora i EU
Omiljeni kandidat EU: Posle Brisela, premijer Crne Gore u Berlinu
Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Palestinska militantna grupa Hamas oslobodila je tri izraelska taoca u okviru sporazuma o primirju sa Izraelom. Tel Aviv će, sa druge strane, osloboditi 183 palestinska zatvorenika, ali tek kada se uvere da su tri taoca na bezbednom
Sva tri taoca biće ispraćena iz Gaze do vojnog objekta u blizini Reima, gde će proći početnu zdravstvenu proveru i sresti se sa porodicama. Nakon toga, biće odvedeni u bolnice Ihilov i Šeba u centralnom Izraelu.
Za to vreme, Izraelska zatvorska služba sprema se da oslobodi palestinske zatvorenike iz zatvora Keziot u Negevu, prenose izraelski mediji. Tek nakon što bude potvrđeno oslobađanje tri izraelska taoca, zatvorenike će sa te lokacije prevesti jedinica zatvorske službe. Druga grupa zatvorenika biće puštena iz zatvora Ofer na Zapadnoj obali.
Izrael danas planira da oslobodi 183 zatvorenika, uključujući 18 koji služe doživotne kazne.

Ostali i bez šatora
Dok je hiljade ljudi u Pojasu Gaze ostalo bez krova nad glavom, teške uslove života dodatno je pogoršalo to što je oluja uništila veliki broj šatora, koji su bili privremeni smeštaj.
Egipat i Jordan saopštili su da neće biti deo nijednog predloga koji bi raseljavao Palestince iz Pojasa Gaze, kao odgovor na planove Donalda Trampa. Kairo upozorava da bi takav plan potkopao mirovni sporazum s Izraelom. Palestinci u Gazi kažu da je raseljavanje – neostvarivo.
Izvor: Times of Israel/RTS

Dok se Srbija nasukala na grebenu bezakonja, Crna Gora hrli ka članstvu u Evropskoj uniji. Posle Brisela, premijer Milojko Spajić otišao je u Berlin

Neko će morati da plati štetu nastalu ratom u Ukrajini. Rusija to sigurno neće učiniti. Zbog toga će se na samitu Evropske unije diskutovati da se za to koristi zamrznuta ruska imovina u EU. To, međutim, povlači sa sobom razne probleme

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”

Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve