Teško je proceniti kako će se ovaj uspešni biznismen snaći u teškim poslovima koji su pred njim, i da li će uspeti da zaseni svog prethodnika
PRIMOPREDAJA: Đulijani i Blumberg
Kada je prošle nedelje izabran za gradonačelnika Njujorka, Majkl Blumberg nije mogao ni da sanja da će mu se tako brzo pružiti prilika da ima generalnu probu činodejstvovanja u gradu koji je tragedija od 11. septembra potresla iz korena. Pad aviona prepunog putnika, na njujorško naselje Kvins, prizemljio je i novopečenog gradonačelnika i otkrivši mu dubinu problema s kojima će morati da se nosi kad u januaru 2002. preuzme dužnost od Rudija Đulijanija, čija popularnost među Njujorčanima i šire sada već može da se meri s onom koju u SAD uživaju holivudske zvezde. Upravo je način na koji se Đulijani nosio sa tragičnim događajima u Njujorku učinio da poslednjih meseci na ovoj dužnosti postane jedan od najomiljenijih gradonačelnika u istoriji Velike jabuke. Zato su pred novim gradonačelnikom ne samo veliki izazovi, koji su preveliko breme čak i da se nemili događaji i katastrofe više nikad ne ponove, već i Đulijanijev uspeh koji ostavlja težak zadatak njegovom politici nevičnom nasledniku. U Đulijaniju je Blumberg imao velikog učitelja, što će mu biti od koristi u budućnosti, ali mu je za pobedu nad demokratskim rivalom Markom Grinom neposredna Đulijanijeva podrška bila još važnija. Iako je u predizbornu kampanju uložio ogromno lično bogatstvo, što reče jedan strateg iz Blumbergove kampanje, „kad Rudi potapše Majka po ramenu pred TV kamerama, to je prava kampanja“. I zaista, predizborna utakmica bila je neizvesna do poslednjeg trenutka, sve dok Đulijani nije počeo neštedimice da pokazuje naklonost Blumbergu. Prema procenama mnogih analitičara, to je presudilo.
REPUBLIKANCI – DRUGIPUT: I tako se dogodilo da prvi put u istoriji Njujorka republikanci osvoje dva uzastopna mandata u trci za poziciju čelnog čoveka grada u kome živi više od osam miliona ljudi. Doduše, veliko je pitanje u kojoj je meri Blumberg republikanac. On nije samo novajlija u politici, već je i novopečeni republikanac. Napustio je Demokratsku stranku i republikancima se pridružio neposredno uoči predizborne kampanje, a mnogi koji ga poznaju kažu da nimalo neće odstupiti od svojih demokratskih ubeđenja.
Teško je razumeti šta danas čoveku treba da se lati ove nezahvalne funkcije, a još teže šta je Blumberga privuklo da se kandiduje, ako se ima u vidu njegova biografija. I to samo za platu od jednog jedinog dolara godišnje (umesto $195.000, koliko iznosi godišnja plata gradonačelnika Njujorka). Zbunjenost je još veća ako se zna da je u predizbornu kampanju uložio više od 50 miliona dolara sopstvenog novca.
Majkl Blumberg (59) jednako je poznat čitaocima listova kao što su WallStreetJournal i FinancialTimes s jedne, i glamuroznih časopisa kao što su Playboy ili VanityFair, s druge strane, jer je reč o multimilijarderu koji je još sredinom šezdesetih naslutio gde leže pare: u svetu (tele)komunikacija. Čim je završio prestižni Harvard sredinom šezdesetih, preselio se u Njujork i počeo da radi za jednu brokersku kuću za platu od 9000 dolara godišnje. Ubrzo je osnovao sopstvenu kompaniju i počeo da razvija poslove iz oblasti kompjutera i telekomunikacija. Blumberg je danas na čelu istoimene kompanije koja zapošljava više od 8000 ljudi i posluje u 126 zemalja, a na listi 400 najbogatijih Amerikanaca časopisa Forbes Blumberg se nalazi na „solidnom“ 61. mestu. Njegovo lično bogatstvo procenjuje se na oko pet milijardi dolara. Doskora je Blumberg Njujorčanima bio najviše poznat iz njujorških tablioda jer, od kad se razveo (ima dve ćerke), često ga viđaju u pratnji glamuroznih lepotica i njujorških zvezda, koje, kao i on, žive na gornjoj, istočnoj strani Menhetna (UpperEastSide).
KAOSVIOSTALI: Pa ipak, Blumberg se u Njujorku ponaša kao i svi ostali (doduše imućniji Njujorčani). „Kad svrati u bar, naruči i popije kafu iz papirne čaše i prelista novine kao i ostale mušterije“, kaže vlasnik bara iz Blumbergovog susedstva koji ga tu često viđa. Pošto je najavio da će kancelariju voditi iz svog stana u Istočnoj 56. ulici, njegovi susedi nisu se ni najmanje uznemirili da će im saobraćaj biti blokiran, ili mesta za parkiranje oduzeta zbog povećanih mera bezbednosti.
To da prelazak u suparnički tabor nije promenio Blumbergova demokratska uverenja dokazuje i činjenica da je osvojio više glasova Njujorčana pripadnika manjina, naročito njujorških Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca. Nakon pada aviona na Kvins, zajedno sa Đulijanijem pojavio se na konferenciji za štampu, i njegove prve reči sućuti bile su na španskom, zato što najviše žrtava nesreće i ožalošćenih čine Njujorčani čiji je maternji jezik španski.
Teško je proceniti kako će se ovaj uspešni biznismen snaći u teškim poslovima koji su pred njim, i da li će uspeti da zaseni svog prethodnika, zato što je još rano proceniti koliko se Njujork zapravo promenio od 11. septembra. Svima je jasno da to više nije isti grad, a strah da će se budući ratovi voditi u velikim gradovima preveliki je i za najiskusnijeg političara, a kamoli za novajliju poput Blumbrega. Uz to, već se zna da Njujork u prvu godinu Blumbergovog gradonačelnikovanja ulazi sa deficitom od oko četiri milijarde dolara, što je suma ravna Blumbergovom ličnom bogatstvu. Biće to, dakle, težak period za Njujork i njegove građane, koji se plaše da će recesija povećati stopu kriminala i broj beskućnika, drugim rečima da će se Njujork vratiti u dane pre Đulijanija, kada je bio jedan od najnebezbednijih gradova na svetu. Blumbreg, dakle, nema privilegiju ni da počne od nule, a kamoli da od Đulijanija nasledi sređen, bezbedan i čist Njujork, kao što se verovatno nadao kad se juna meseca uključio u predizbornu utakmicu. Pred njim je robovski rad.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze
Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?
Intervju: Valur Ingimundarson, profesor savremene istorije na Univerzitetu Islanda
“Pokušavajući da ublaže krizu, Danci i Amerikanci su, uz učešće Grenlanđana, ušli u pregovore. Danci su izjavili da je suverenitet Kraljevine Danske crvena linija, ali da su spremni da razmotre pojačano vojno prisustvo SAD na Grenlandu”
Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode
Da li je moguće da u svetu od skoro osam milijardi ljudi možete da stignete do bilo koje osobe – Dalaj Lame, Šakire, Nikole Jokića, mongolskog šampiona u jahanju konja ili Mis Kambodže – u samo šest skokova? I kakav to uticaj ima na naše živote, na način kako se šire (dez)informacije, epidemije, svetske krize
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!