img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

10. mart 2026, 15:10 K. S.
Folksvagen znak, vozila u pozadini Foto: AP Photo/Martin Meissner
Folksvagen je najavio otpuštanje 50.000 radnika u Nemačkoj do 2030.
Copied

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Nemački automobilski gigant Folksvagen planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, pošto je neto profit kompanije u 2025. pao za 44 odsto na 6,9 milijardi evra. To je najslabiji rezultat od izbijanja afere sa dizel motorima 2015. godine.

Generalni direktor kompanije Oliver Blume saopštio je da će program rezanja troškova biti proširen. Time je planirano smanjenje broja zaposlenih povećano u odnosu na ranije sa sindikatima dogovoreno ukidanje 35.000 radnih mesta krajem 2024. godine.

„Ukupno će do 2030. godine u okviru Folksvagen grupe u Nemačkoj biti ukinuto oko 50.000 radnih mesta. Kao rezultat kolektivnih ugovora i mera smanjenja broja zaposlenih, uspeli smo da ostvarimo uštede od oko milijardu evra u fiskalnoj 2025. godini, kako je i planirano. Na dobrom smo putu da ostvarimo naš cilj – neto godišnje uštede troškova od više od šest milijardi evra na nivou Grupe do 2030. godine”, saopšteno je.

Audi, Porše i njegova softverska podružnica CARIAD sprovešće mere smanjenja troškova kao deo strateškog plana kompanije za optimizaciju poslovanja i prilagođavanje promenama na tržištu automobilske industrije, saopšteno je.

Izuzetno zahtevno okruženje

Pad profita dolazi nakon stagnacije prihoda koji su u 2025. iznosili oko 322 milijarde evra. Operativni profit kompanije gotovo je prepolovljen i pao je na oko 8,9 milijardi evra.

Finansijski direktor Arno Antlic ocenio je da se kompanija suočava sa „izuzetno zahtevnim okruženjem”, koje obeležavaju geopolitičke tenzije, nove trgovinske barijere i sve jača konkurencija, pre svega iz Kine.

Ranija otpuštanja u Folksvagenu

Folksvagen je i ranije sprovodio velike programe smanjenja broja zaposlenih. Nakon dizel afere 2015. kompanija je pokrenula višegodišnji plan racionalizacije troškova, koji je podrazumevao desetine hiljada radnih mesta širom sveta, uglavnom kroz prirodni odlazak zaposlenih i dobrovoljne otpremnine.

Krajem 2024. godine uprava i sindikati postigli su dogovor o ukidanju oko 35.000 radnih mesta u Nemačkoj, ali novi plan predviđa još dublje rezove kako bi se kompanija prilagodila promenama na globalnom tržištu.

Globalni talas otpuštanja u autoindustriji

Planirano smanjenje broja zaposlenih u Folksvagenu uklapa se u slagalicu restrukturiranja u globalnoj automobilskoj industriji. Poslednjih nekoliko godina sektor prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u poslednjim decenijama. Na delu je prelazak na električna vozila, digitalizacija proizvodnje i oštra konkurencija kineskih proizvođača.

Prema podacima evropskog udruženja dobavljača autoindustrije CLEPA, u ovom sektoru poslednjih godina najavljeno je ukidanje više od 100.000 radnih mesta.

Velike programe restrukturiranja sprovele su ili najavile i druge kompanije poput Forda, Dženeral motorsa, Nisana i Stelantisa.

Tagovi:

Otpuštanja Otkazi Autoindustrija Nemačka Folksvagen Nemačka autoindustrija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure