

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Palestinske grupe, među njima Hamas i Fatah, potpisale su u Kini zajedničku deklaraciju o prevazilaženju višegodišnjeg spora. A izraleski premijer Benjamin Netanjahu boravi u Vašingtonu, prenosi Dojče vele (DW).
Četrnaest palestinskih grupa je u Pekingu potpisalo zajedničku (Pekinšku) deklaraciju o okončanju njihovog višegodišnjeg spora. Među njima su bile suparničke grupe Fatah i Hamas, javljaju kineski državni mediji. Osim „okončanja podela“, deklaracija takođe poziva na „jačanje palestinskog jedinstva“, kako je izvestila televizija CCTV. Više detalja nije objavljeno.
Prema pisanju novinske agencije AFP, visoki zvaničnik Hamasa Musa Abu Marsuk potvrdio je da je njegova organizacija potpisala izjavu. „Mi smo posvećeni nacionalnom jedinstvu i zahtevamo to,“ izjavio je Abu Marsuk.
Umereni Fatah kontroliše Palestinske autonomne vlasti na Zapadnoj obali. Militantski islamistički Hamas preuzeo je vlast u Pojasu Gaze 2007. godine i proterao predstavnike Autonomnih vlasti. Hamas i Fatah su prvi put obećali da će prekinuti svoje rivalstvo 2011. godine. No, pokušaji da se formira „vlada jedinstva“ su već više puta propali.
Kina: pomirenje unutrašnja stvar Palestinaca
Šef kineske diplomatije Vang je, kako prenosi AFP, rekao je da je pomirenje „unutrašnja stvar palestinskih grupa“. Istovremeno, to se, rekao je dalje, ne može postići bez podrške međunarodne zajednice. Njegova zemlja, rekao je Vang, želi da ima konstruktivnu ulogu u obezbeđivanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku.
Kina je kroz istoriju pokazala solidarnost s palestinskim pitanjem i podržava rešenje izraelsko-palestinskog sukoba u vidu „dve države“. Ono predviđa nezavisnu palestinsku državu koja koegzistira s Izraelom. Peking je već primio dve suparničke palestinske organizacije Hamas i Fatah u aprilu na razgovore o „unutrašnjem palestinskom pomirenju“.
Izrael proglasio mrtvim dvojicu talaca
Više od devet meseci od masakra Hamasa u južnom Izraelu i otmice brojnih talaca, izraelska vojska je dvojicu otetih proglasila mrtvim. Veruje se da je 120 talaca još uvek zatočeno u Pojasu Gaze.
Aleks Dancig i Jagev Buhstab oteti su u Pojasu Gaze7. oktobra 2023. Prema informacijama obaveštajnih službi, obojica više nisu živi i njihova tela, kako se saznaje, teroristička organizacija Hamas neće predati Izraelu. Vojni predstavnici Izraela obavestili su porodice o tome. Okolnosti njihove smrti u rukama Hamasa se istražuju.
Sin preživelih Holokausta
Dancig, izraelski istoričar, u nedelju bi napunio 76 godina. Radio je u Memorijalnom centru Jad Vašem u Jerusalimu. Dancig je rođen u Varšavi 1948. kao sin preživelih Holokausta, a 1957. godine je s porodicom emigrirao u Izrael. Nedavno je živeo u kibucu Nir Oz, gde ga je Hamas oteo i odveo u Pojas Gaze.
Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova u Varšavi pohvalilo je Danciga kao „čoveka mira i prijateljstva koji je dao veliki doprinos poljsko-jevrejskom dijalogu“. Poljska vlada, saopštilo je ministarstvo u Varšavi, nastaviće da radi na bezuslovnom oslobađanju svih talaca u Gazi.
Muzičar Buhstab otet je sa suprugom
35-godišnji Buhstab takođe je proglašen mrtvim. Ovaj muzičar po profesiji je otet sa suprugom, koja je izraelska i nemačka državljanka, napisao je nemački ambasador u Izraelu Štefen Zajbert na društvenoj mreži X. Zajbert je naveo da je supruga kasnije puštena. „Naša srca su uz nju i celu porodicu,“ napisao je Zajbert.
Pregovori bi trebalo da budu nastavljeni u Kataru
Prema podacima izraelske vojske, 44 od 120 talaca u Pojasu Gaze više nisu živi. Indirektni pregovori o njihovom oslobađanju i prekidu vatre u Pojasu Gaze mesecima se sporo odvijaju. No, u raspravama je barem bilo pomaka. Izraelska delegacija nameravala je u četvrtak da krene za Katar. Osim Katara, u pregovorima posreduju i Egipat i SAD.
Dogovor između izraelske vlade i radikalnog islamističkog Hamasa o oslobađanju izraelskih talaca sve je bliži, saopštio je ured izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. „Uslovi nesumnjivo sazrevaju. To je dobar znak,“ rekao je Netanjahu.
Netanjahu će se ovog četvrtka, kasnije nego što je bilo planirano, sastati u Vašingtonu sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom. Kako se saznaje, razlog pomeranja sastanka je Bajdenova infekcija virusom korone. Takođe je saopšteno da će se Netanjahu, tokom posete Vašingtonu, odvojeno sastati i sa zamenicom predsednika Bajdena, Kamalom Haris.
Za sredu je planirano da Netanjahu održi govor pred američkim Kongresom.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve