

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Palestinske grupe, među njima Hamas i Fatah, potpisale su u Kini zajedničku deklaraciju o prevazilaženju višegodišnjeg spora. A izraleski premijer Benjamin Netanjahu boravi u Vašingtonu, prenosi Dojče vele (DW).
Četrnaest palestinskih grupa je u Pekingu potpisalo zajedničku (Pekinšku) deklaraciju o okončanju njihovog višegodišnjeg spora. Među njima su bile suparničke grupe Fatah i Hamas, javljaju kineski državni mediji. Osim „okončanja podela“, deklaracija takođe poziva na „jačanje palestinskog jedinstva“, kako je izvestila televizija CCTV. Više detalja nije objavljeno.
Prema pisanju novinske agencije AFP, visoki zvaničnik Hamasa Musa Abu Marsuk potvrdio je da je njegova organizacija potpisala izjavu. „Mi smo posvećeni nacionalnom jedinstvu i zahtevamo to,“ izjavio je Abu Marsuk.
Umereni Fatah kontroliše Palestinske autonomne vlasti na Zapadnoj obali. Militantski islamistički Hamas preuzeo je vlast u Pojasu Gaze 2007. godine i proterao predstavnike Autonomnih vlasti. Hamas i Fatah su prvi put obećali da će prekinuti svoje rivalstvo 2011. godine. No, pokušaji da se formira „vlada jedinstva“ su već više puta propali.
Kina: pomirenje unutrašnja stvar Palestinaca
Šef kineske diplomatije Vang je, kako prenosi AFP, rekao je da je pomirenje „unutrašnja stvar palestinskih grupa“. Istovremeno, to se, rekao je dalje, ne može postići bez podrške međunarodne zajednice. Njegova zemlja, rekao je Vang, želi da ima konstruktivnu ulogu u obezbeđivanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku.
Kina je kroz istoriju pokazala solidarnost s palestinskim pitanjem i podržava rešenje izraelsko-palestinskog sukoba u vidu „dve države“. Ono predviđa nezavisnu palestinsku državu koja koegzistira s Izraelom. Peking je već primio dve suparničke palestinske organizacije Hamas i Fatah u aprilu na razgovore o „unutrašnjem palestinskom pomirenju“.
Izrael proglasio mrtvim dvojicu talaca
Više od devet meseci od masakra Hamasa u južnom Izraelu i otmice brojnih talaca, izraelska vojska je dvojicu otetih proglasila mrtvim. Veruje se da je 120 talaca još uvek zatočeno u Pojasu Gaze.
Aleks Dancig i Jagev Buhstab oteti su u Pojasu Gaze7. oktobra 2023. Prema informacijama obaveštajnih službi, obojica više nisu živi i njihova tela, kako se saznaje, teroristička organizacija Hamas neće predati Izraelu. Vojni predstavnici Izraela obavestili su porodice o tome. Okolnosti njihove smrti u rukama Hamasa se istražuju.
Sin preživelih Holokausta
Dancig, izraelski istoričar, u nedelju bi napunio 76 godina. Radio je u Memorijalnom centru Jad Vašem u Jerusalimu. Dancig je rođen u Varšavi 1948. kao sin preživelih Holokausta, a 1957. godine je s porodicom emigrirao u Izrael. Nedavno je živeo u kibucu Nir Oz, gde ga je Hamas oteo i odveo u Pojas Gaze.
Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova u Varšavi pohvalilo je Danciga kao „čoveka mira i prijateljstva koji je dao veliki doprinos poljsko-jevrejskom dijalogu“. Poljska vlada, saopštilo je ministarstvo u Varšavi, nastaviće da radi na bezuslovnom oslobađanju svih talaca u Gazi.
Muzičar Buhstab otet je sa suprugom
35-godišnji Buhstab takođe je proglašen mrtvim. Ovaj muzičar po profesiji je otet sa suprugom, koja je izraelska i nemačka državljanka, napisao je nemački ambasador u Izraelu Štefen Zajbert na društvenoj mreži X. Zajbert je naveo da je supruga kasnije puštena. „Naša srca su uz nju i celu porodicu,“ napisao je Zajbert.
Pregovori bi trebalo da budu nastavljeni u Kataru
Prema podacima izraelske vojske, 44 od 120 talaca u Pojasu Gaze više nisu živi. Indirektni pregovori o njihovom oslobađanju i prekidu vatre u Pojasu Gaze mesecima se sporo odvijaju. No, u raspravama je barem bilo pomaka. Izraelska delegacija nameravala je u četvrtak da krene za Katar. Osim Katara, u pregovorima posreduju i Egipat i SAD.
Dogovor između izraelske vlade i radikalnog islamističkog Hamasa o oslobađanju izraelskih talaca sve je bliži, saopštio je ured izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. „Uslovi nesumnjivo sazrevaju. To je dobar znak,“ rekao je Netanjahu.
Netanjahu će se ovog četvrtka, kasnije nego što je bilo planirano, sastati u Vašingtonu sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom. Kako se saznaje, razlog pomeranja sastanka je Bajdenova infekcija virusom korone. Takođe je saopšteno da će se Netanjahu, tokom posete Vašingtonu, odvojeno sastati i sa zamenicom predsednika Bajdena, Kamalom Haris.
Za sredu je planirano da Netanjahu održi govor pred američkim Kongresom.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve