
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Skupština u Indoneziji ozvaničila je namere da se glavni grad izmesti iz Džakarte u Nusantaru koji se gradi za 32 milijarde dolara. Jer, Džakarta rapidno tone pod more
Parlament Indonezije ozvaničio je nameru te zemlje da prestonicu preseli u Nusantaru, na ostrvu Borneo.
Kako javlja Rojters, poslanici su u četvrtak dodelili poseban status prestonici Džakarti, tako da ostane ekonomski centar zemlje.
Indonezija već neko vreme najavljuje da će izmestiti glavni grad države iz prenaseljene Džakarte, čija je nadmorska visina sve niža i prete joj stalne poplave, a u najgorem scenariju čak i nestanak.
Ta metropola je jedan od svetskih gradova koji najbrže „tonu“ i predviđa se da će, ako se ne sprovedu neophodne i opsežne mere, biti potpuno pod vodom do 2050. godine.
Zato u džunglama istočnog Kalimantana, indonežanskog dela ostrva Borneo, niče veštački grad Nusantaru, vredan 32 milijarde dolara.
Preseljenje službenika do kraja godine
Ova izgradnja je vodeći projekat odlazećeg predsednika Džoka Vidoda, koji je obećao bolju raspodelu bogatstva i razvoja širom arhipelaga, a ne samo na ostrvu Javi.
Prema sadašnjim propisima, Džakarta će ostati glavni grad Indonezije dok predsednik ne izda dekret kojim se Nusantara službeno imenuje novim glavnim gradom, što se planira ove godine.
Očekuje se da će vlada 17. avgusta održati zvaničnu proslavu Dana nezavisnosti u Nusantari, a preseljenje hiljade državnih službenika planirano je do kraja godine.
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve