img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

DW: Kad će Ukrajinci konačno birati predsednika?

07. април 2025, 13:44 DW/Igor Burdiga/Ana Pšemijska
Foto: Tetiana Dzhafarova/Pool Photo via AP
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski
Copied

Još besni rat u Ukrajini, mada bi uskoro moglo da usledi primirje. Predsednik Volodimir Zelenski je već šest godina na čelu zemlje jer su izbori do sada bili nemogući. Kada će se glasati?

Već u julu ove godine bi u Ukrajini mogli da se održe izbori – ubrzo nakon ukidanja ratnog stanja, što Vašington želi da postigne do 20. aprila.

Tako je krajem marta preneo nedeljnik Ekonomist. Prema navodima lista, predsednik Volodimir Zelenski, koji je prvi put izabran na petogodišnji mandat u leto 2019. godine, planira da se kandiduje za drugi mandat. On je navodno nedavno naložio svom timu da organizuje izbore nakon početka sveobuhvatnog prekida vatre.

Još uvek nema priprema za izbore

U Ukrajini trenutno nisu u toku pripreme za izbore, izjavio je potom šef poslaničkog kluba vladajuće partije „Sluga naroda“ David Arahamija, prenosi Dojče vele.

„Sve stranke i poslanički klubovi u parlamentu bili su saglasni da bi izbori trebalo da se održe šest meseci nakon ukidanja ratnog stanja“, rekao je Arahamija.

Krajem februara, ukrajinski parlament usvojio je deklaraciju „O podršci demokratiji pod uslovima ruske agresije“.

U toj deklaraciji podržava se Zelenski i odbacuju optužbe ruskog predsednika Vladimira Putina da Zelenski više nije legitimni šef države. U deklaraciji se potvrđuje da će predsednički izbori biti održani „čim bude obezbeđen sveobuhvatan, pravedan i održiv mir“.

Sjedinjene Države i Rusija su više puta zahtevale da se u Ukrajini održe novi izbori. Američki predsednik Donald Tramp nazvao je Zelenskog u februaru čak „diktatorom bez izbora“. Međutim, u Ukrajini su po Ustavu izbori zabranjeni tokom ratnog stanja.

Koji bezbednosni rizici postoje?

Mnogi Ukrajinci navikli su na svakodnevno granatiranje, ali ipak bi velike predizborne manifestacije, debate ili susreti kandidata i birača u sadašnjim uslovima bili izuzetno rizični. Stoga Kijev u svim razgovorima zahteva bezbednosne garancije.

Tako bi primirje trebalo da važi ne samo na frontu, već bi trebalo da se obezbedi da biračka mesta ne postanu mete vazdušnih ili terorističkih napada.

I nije isključeno da se tako nešto može dogoditi, upozorava Olga Ajvasovska, direktorka mreže Opora, koja nadgleda održavanje izbora u Ukrajini.

„S obzirom na napade na regrutne centre i sabotaže železnice, treba računati s tim da će Rusija nešto slično učiniti i sa biračkim mestima. Stoga bi izborni zakon za period nakon rata trebalo da reguliše kako postupiti u takvom slučaju tokom izbora ili prebrojavanja glasova, čak i kod simuliranih terorističkih napada“, kaže Ajvasovska.

Da li se svi birači mogu evidentirati?

Prvog dana sveobuhvatne ruske invazije, Centralna izborna komisija je blokirala pristup biračkim spiskovima, kako bi zaštitila i njega i podatke građana. U tom trenutku bilo je registrovano oko 34,7 miliona birača.

Tek u decembru 2023. godine, komisija je delimično nastavila rad na bazi podataka. Trenutno je fokusirana na ažuriranje adresa biračkih mesta, jer je Ukrajina tokom procesa „dekomunizacije“ i „derusifikacije“ promenila imena mnogih mesta i ulica.

Takođe, komisija evidentira ratnu štetu. Do 2024. godine, samo na teritoriji Kijeva, 7.500 biračkih mesta je bilo pogođeno borbenim dejstvima.

U biračkom spisku građani su upisani prema mestu boravka. Međutim, od početka invazije broj interno raseljenih osoba je višestruko porastao – u decembru 2024. ih je, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), bilo više od 3,6 miliona.

Mnogi od njih se ne prijavljuju na novoj adresi ili to čine sa zakašnjenjem, primećuju stručnjaci iz kijevskog instituta Razumkov. „Kao rezultat toga, adrese birača nisu ni ažurirane ni pouzdane“, navodi se u studiji istraživača.

Šta je sa Ukrajincima u inostranstvu?

Pored interno raseljenih, tu su i ukrajinske izbeglice u inostranstvu – prema podacima IOM, krajem prošle godine bilo ih je oko šest miliona.

Da bi učestvovali na izborima, oni se moraju registrovati u ukrajinskim konzulatima u zemljama u koje su izbegli. Međutim, kako navode u ukrajinskom Ministarstvu spoljnih poslova, većina to ne čini.

Čak bi i glasanje registrovanih izbeglica u inostranstvu bilo komplikovano. Do sada su biračka mesta uglavnom bila organizovana u prostorijama konzulata – koji pak ne mogu da prime desetine hiljada građana u jednom danu. Stoga bi trebalo iznajmiti dodatne prostorije, barem u velikim gradovima u kojima danas živi najveći broj Ukrajinaca.

Još uvek, međutim, nije jasno kako postupiti sa Rusijom i Belorusijom, gde se, prema podacima UN, do kraja 2024. godine nastanilo 1,3 miliona Ukrajinaca.

Prema anketi centra Razumkov, oko 47 procenata Ukrajinaca smatra da bi izbeglice u inostranstvu trebalo da imaju pravo glasa na izborima u svojoj domovini, dok je oko 36 procenata protiv toga.

Međutim, čini se da mnogi Ukrajinci u inostranstvu postepeno gube interesovanje za politički život u svojoj zemlji.

Anton Hruščetski iz Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) izjavio je za DW da je želju da učestvuje na izborima izrazila samo trećina od 801 ispitanog izbeglice, koje je KIIS anketirao u maju prošle godine u Poljskoj, Nemačkoj i Češkoj.

Glasanje putem aplikacije?

Možda se čini da bi mnogi logistički problemi mogli biti rešeni glasanjem na daljinu – putem pošte, kao u Nemačkoj, ili pomoću elektronskih sistema poput ukrajinske aplikacije „Dija“, koju koristi više od 21 milion Ukrajinaca u zemlji i inostranstvu.

Preko nje je, na primer, u februaru izabran ukrajinski predstavnik za ovogodišnju Pesmu Evrovizije. „Ali tada je sistem pao, zbog čega se aplikacija još ne može smatrati pouzdanom“, kritikuje poslanica Alina Zahorujko iz vladajuće partije „Sluga naroda“.

„Rusija ne može uticati na izbore samo fizički ili hakerskim napadima, već i putem informacija preko medija i društvenih mreža“, naglašava Olha Ajvasovska.

S njom se slaže predsednik Odbora za slobodu mišljenja u ukrajinskom parlamentu, Jaroslav Jurčišin iz stranke Holos (Glas). Ipak, ukrajinski mediji i država razvili su metode za borbu protiv ruskih dezinformacija tokom poslednje tri ratne godine.

Jurčišin ističe da će učesnici mirovnih pregovora verovatno odrediti datum izbora. Takođe, Ukrajina mora koordinisati izbore sa partnerima, jer joj jednostavno nedostaju sredstva za njihovo sprovođenje.

„Mnogi aspekti budućeg primirja, a time i izbora, danas se ne mogu predvideti. Međutim, postoje očigledni izazovi, i parlament bi već sada trebalo da reformiše izborni zakon kako bi na njih odgovorio“, smatra poslanik.

U tom kontekstu, predsednik Centralne izborne komisije Oleh Didenko izjavio je za list Ukrajinska pravda da će pripreme za izbore nakon završetka rata trajati duže nego što trenutni zakon predviđa.

Tagovi:

Izbori Rat u Ukrajini Volodimir Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

15.јул 2025. B. B.

Nemački poreznici se nameračili na bogate influensere

Poreznici sumnjaju da su influenseri u Nemačkoj izbegli poreske obaveze u milionskim iznosima

Gaza

15.јул 2025. Bjern Dake (DW)

U Gazu i dalje stiže premalo pomoći

Video-snimak jednog dečaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pesak

Finska

15.јул 2025. Jovana Kentić

Putinov prvi komšija: Aleksander Stub – predsednik čelične discipline

Trčanje, plivanje, bicikl pa na posao. Predsednik Finske Akeksander Stub ličnim primerom  propagira devizu da je u zdravom telu zdrav duh

Pobeda Bele kuće

15.јул 2025. I.M.

Vrhovni sud SAD dozvolio Trampu masovna otpuštanja u Ministarstvu prosvete

Američki Vrhovni sud privremeno je ukinuo zabranu Trampovog plana o otpuštanju hiljada zaposlenih u Ministarstvu prosvete, čime je Bela kuća zabeležila novu pobedu pred pravosuđem. Liberalne sudije upozorile su da odluka narušava ustavnu podelu vlasti

Evropska unija

Trampove carine

14.јул 2025. K. S.

EU spremila odgovor na najavljene Trampove carine

Evropska komisija pripremila je set mogućih protivmera vrednih oko 72 milijarde evra američkog izvoza kao odgovor ako SAD uvedu carine od 30 odsto na uvoz iz EU

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na