img
Loader
Beograd, -5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriminal

Droga kaptagon pokorila je tržište i donela astronomske zarade dilerima

11. oktobar 2024, 14:52 DW
Foto: SANA via AP
Klan sirijskog predsednika Asada prema procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom
Copied

Osnovni sastojci kaptagona, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu, pa proizvodnja 100 kilograma košta oko 50.000 evra, a na ulici ta količina vredi više od osam miliona

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do pre nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.

Kaptagon – omiljen među Arapima

Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 evra, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona evra, piše DW.

Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Nemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više nemačkih redakcija dve godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Nemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Nemačku i Evropu.

Mnogo toga je nepoznato

Luc Prajsler jedan je od onih koji se u nemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge. Pritom je samo „deset odsto onoga što mi znamo ’svetlo polje’, ostatak je ’tamno polje’“, slikovito kaže policajac. Drugim rečima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dve godine zaplenili oko 1,2 tone kaptagona u Nemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.

Pritom Nemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Nemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.

Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Nemačkoj za to „zaduženi“ pre svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.

Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Nemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.

Konzumacija u Nemačkoj velika nepoznanica

Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Nemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“

Habard je uveren da kriminalci deo droge koja prolazi kroz Nemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To nemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Nemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“

Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Nemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.

Stručnjaci u međuvremenu procenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Nemačkoj. Njihove procene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsednika Asada.

Milijarde vredni profiti za Asada i Hezbolah

Asadov režim, prema tim procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Nemačke.

U međuvremenu su nemačke bezbednosne vlasti uvidele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je pre nekoliko meseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da deluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vreme zaokupljati.“

Tagovi:

Droga Kaptagon Trgovina drogom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure