img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriminal

Droga kaptagon pokorila je tržište i donela astronomske zarade dilerima

11. oktobar 2024, 14:52 DW
Foto: SANA via AP
Klan sirijskog predsednika Asada prema procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom
Copied

Osnovni sastojci kaptagona, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu, pa proizvodnja 100 kilograma košta oko 50.000 evra, a na ulici ta količina vredi više od osam miliona

Za psihostimulativnu drogu kaptagon su do pre nekoliko godina znali samo insajderi u policiji, tajnim službama ili međunarodnim istraživačkim institutima. Mala tableta s upečatljivo utisnutim duplim slovom „C“ u međuvremenu je postala sinonim za jedan od najprofitabilnijih poslova u međunarodnoj trgovini drogom: jeftina u proizvodnji, skupa na ulici. Jer, osnovni sastojci, amfetamin i kofein, koštaju samo nekoliko centi za jednu pilulu.

Kaptagon – omiljen među Arapima

Ta tableta posebno je tražena u arapskom podneblju. Na ulicama Rijada, Džede ili Dubaija ona danas košta između 15 i 20 dolara po komadu. Te pilule se u tonama dopremaju u taj region, a profit od njih je ogroman. Proizvodnja stotinu kilograma kaptagona košta oko 50.000 evra, a njihova prodaja na ulici donosi više od osam miliona evra, piše DW.

Trgovina tom drogom u međuvremenu se odvija i preko Nemačke i zato se ona pojavljuje kao tema u sve više policijskih stanica. Istraživački tim novinara iz više nemačkih redakcija dve godine je istraživao na temu kaptagona i dilerske uloge u Nemačkoj. U svojim istraživanjima došli su do zaključka da će trgovina kaptagonom i njegova proizvodnja narednih godina postati ozbiljan problem za Nemačku i Evropu.

Mnogo toga je nepoznato

Luc Prajsler jedan je od onih koji se u nemačkom Saveznom uredu za kriminal (BKA) bavi istragama o krijumčarenju te droge. Pritom je samo „deset odsto onoga što mi znamo ’svetlo polje’, ostatak je ’tamno polje’“, slikovito kaže policajac. Drugim rečima, 90 odsto trgovine tom drogom policija ne uspeva da otkrije. To bi mogla da bude ogromna količina, s obzirom na to da su carinici i policija u protekle dve godine zaplenili oko 1,2 tone kaptagona u Nemačkoj. A to je onih tih deset odsto o kojima govori Prajsler.

Pritom Nemačka nije više samo tranzitna zemlja za tu drogu, već se ona u Nemačkoj i proizvodi. Proteklog leta BKA je otkrio jednu proizvodnju kaptagona u Regenzburgu. Sastojci su bili iz Holandije, kao i mašina za pravljenje tableta.

Biznis sa tom drogom odvija se na međunarodnom nivou i, kako su pokazala novinarska istraživanja, kompleksno je umrežen. Pritom su u Nemačkoj za to „zaduženi“ pre svega sirijski dileri, koji se međusobno poznaju, navodi istraživački tim.

Novinarima je pritom upalo u oko da, iako se širom Nemačke zaplenjuju ogromne količine kaptagona, policijske istrage i sudski procesi fokusirani su na regionalne nivoe, tako da gotovo uopšte nema istraga o mreži ili mrežama koje se iza toga kriju.

Konzumacija u Nemačkoj velika nepoznanica

Antonio Habard je bivši agent američke Agencije za suzbijanje droga, DEA i 25 godina je radio na terenu, između ostalog u Kolumbiji, Avganistanu i u afričkim zemljama. O Nemačkoj kaže: „Nijedna tranzitna zemlja neće ostati samo tranzitna.“

Habard je uveren da kriminalci deo droge koja prolazi kroz Nemačku zadržavaju u toj zemlji i prodaju je na tržištu. To nemački Ured za kriminal nije potvrdio. Do sada nije uočeno takvo tržište u Nemačkoj, navodi službenik BKS Prajsler. Habard je, međutim, pesimista: „Sve zemlje bi trebalo da zabrine uspon kaptagona.“

Novinarskom istraživačkom timu pošlo je za rukom da razgovara s jednim krijumčarem kaptagona u Nemačkoj. On tvrdi da su mu njegovi ljudi iz sirijskih i libanskih kaptagon-kartela rekli da bi iz tog područja ubuduće trebalo da u Evropu bude transportovan samo prah, a da bi zatim tablete trebalo da se proizvode i prodaju u Evropi.

Stručnjaci u međuvremenu procenjuju da prah za proizvodnju kaptagona ne stiže više samo iz Sirije i Libona, već i iz laboratorija u Holandiji i Nemačkoj. Njihove procene su da karteli tako nastoje da postanu nezavisni od vladajućih sistema u tim državama, recimo od klana sirijskog predsednika Asada.

Milijarde vredni profiti za Asada i Hezbolah

Asadov režim, prema tim procenama, godišnje zaradi i do 50 milijardi dolara na trgovini kaptagonom. I libanski Hezbolah uključen je u biznis s tom drogom. To je novac koji karteli ne bi morali da plaćaju ukoliko bi proizvodnju prebacili u zemlje poput Nemačke.

U međuvremenu su nemačke bezbednosne vlasti uvidele da svoje istrage moraju da umreže na nivou čitave države. BKA je potvrdio da je pre nekoliko meseci održan radni sastanak istražitelja BKA, pokrajinskih policijskih uprava i tužilaštava kako bi se raspravljalo o problemu kaptagona. Službenik BKA Prajsler ističe da bi vlasti morale da deluju: „Mislim da će nas tema kaptagona duže vreme zaokupljati.“

Tagovi:

Droga Kaptagon Trgovina drogom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Laponija

05.novembar 2025. Natali Bertrams, Ingrid Gerkama, Tristen Tejlor

Irvasi ili pare

Autohtoni narod Sami na severu Švedske pokušava da živi u ritmu svojih irvasa. Ali, pod tundrom leže retki zemni metali koji Evropi trebaju za električne automobile i tenkove. Tu nema mesta za sve

Medicinska sestra s pacijentom

Industrija migracija

05.novembar 2025. Andrea Grunau / DW

Nemačka masovno „uvozi“ medicinske sestre, ali manjka „kulture dobrodošlice“

Nemačka zapošljava medicinske sestre iz inostranstva, dolazi ih na stotine hiljada. Ali ostaće u Nemačkoj samo ako se tu osećaju ugodno. A za to je potrebno mnogo više od ugovora o radu

Bičevanje

Singapur

05.novembar 2025. K. S.

Batina je iz zakona izašla: Najmanje šest udaraca prutom za sitne prevare

Šibanje je široko rasprostranjena kazna za krivična dela u Singapuru, a sada se uvodi i za prevarante

Lice nove američke levice

05.novembar 2025. I.M.

Izbori za gradonačelnika Njujorka: Pobeda Trampove noćne more

Kandidat levice Zohran Mamdani trijumfovao je na izborima u Njujorku, izazvavši bes Donalda Trampa koji ga je tokom kampanje opisivao kao „komunistu“ i „mrzitelja Jevreja“

Hrvatska

04.novembar 2025. Zoran Arbutina (DW)

Ustaški pokliči na „Danima srpske kulture“: Hrvatska se nije suočila s prošlošću

Proces relativizacije prošlosti i ustaškog znamenja u Hrvatskoj već duže traje, a institucije nisu u stanju, a pitam se i da li su voljne, da garantuju prostor slobode, slobodu izražavanja, kaže Vesna Teršelić, voditeljka Dokumente – centra za suočavanje s prošlošću

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure