img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Imitacija" Menhetna u Milanu

„Dobrovoljni“ sudar

25. april 2002, 09:45 Zoran Jevtović
Copied

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video

IZBEGNUTA VEĆA KATASTROFA: Kula Pireli

Menhetn u Milanu? Sedam dana nakon obrušavanja malog sportskog aviona na milanski neboder Pireli nije sa sigurnošću utvrđeno da li je reč o ponavljanju (tj. imitaciji) septembarske tragedije u Njujorku, kako je ceo svet u prvi mah pomislio, ili o slučajnosti… Ipak, da se udes desio pre 11. septembra prošle godine, možda bi opšta kvalifikacija „tragični incident“, koju uporno zastupaju policajci, bila najprikladnija; ali, prema svim nagoveštajima reč je o spektakularnom samoubistvu jednog očajnog čičice.

Inače, šokiranost stanovništva događajem i sveopšti strah od atentata (Crvene brigade, mafija, islamski teroristi) pokazali su svu ranjivost italijanskog društva.

Srećom, veoma brzo je odbačena teza da je reč o atentatu islamskih terorista na simbol finansijske moći Milana, i to na žalost CNN-a i Al Džazire koji su nekoliko minuta pre RAI-ja emitovali prve snimke oštećenog nebodera (i to tako što su se s različitih strana planete putem interneta „linkovali“ na fiksiranu web-kameru koja pokriva milansku panoramu). Mogućnost da je reč o terorizmu, uopšte, isključena je čim je preslušan poslednji dijalog između 68-godišnjeg pilota Đina Fazula i milanske kontrole letenja: skretanje ka centru grada sa uobičajene (dozvoljene) maršrute objašnjavao je kvarom, iako svedoci tvrde da je po manevrisanju aviona bilo očigledno da je namerno ciljao u zgradu. Uostalom, koja je verovatnoća da avion slučajno pogodi jedan od najviših nebodera u Evropi, po sredini i to u punoj brzini? Za predsednika pokrajine Lombardije Roberta Formigonija, čije se prostorije nalaze u neboderu, nema nejasnoća: „Nije samoubistvo? Zovimo ga onda dobrovoljni sudar, jer ako govorimo o preciznosti udara, nedoumice ne postoje – Fazulo je bio precizniji od Muhameda Ate“ (pilota boinga koji je pogodio drugu zgradu Tvin tauersa).

ŽRTVA PREVARE: Dok se očekuju rezultati tehničkog uviđaja i obdukcije posmrtnih ostataka Đina Fazula, što će jedino moći definitivno da objasni scenario incidenta ili samoubistva, slika je postala nešto jasnija kada se zavirilo u privatni život ovog Švajcarca italijanskog porekla. Ukratko, Fazulo je nekoliko dana uoči svog poslednjeg leta potpuno finansijski ojađen, a na dan udesa je sa sinom uzaludno objašnjavao policajcima u Komu da je žrtva velike prevare. Brzo je utvrđeno da je ova priča verodostojna i poklapa se sa saznanjima u vezi s međunarodnom kriminalnom organizacijom koja je pomoću falsifikovanih čekova i komplikovanih transfera novca varala one lakoverne, željne brze zarade poput Đina Fazula. Praktično, nesrećnom dekici, koji je hteo da završi poslednji „posao“ pre penzije, prevaranti su umetnine i antikvarske vrednosti (kojima je on povremeno trgovao) platili lažnim čekovima zbog čega nije uspeo da zatvori poslovni krug i tako je zapao u dug od gotovo dva miliona eura. Akteri prevare, koji su verovatno time naveli Fazula na samoubistvo, uhapšeni su nakon nekoliko sati u Nici i očekuje se da inspektorima pojasne još neke detalje.

I sam Fazulo se, međutim, bavio sumnjivim poslovima: svojim sportskim avionom decenijama je taksirao tim delom Evrope prevozeći svakoga i svašta. Hapšen je 1982. godine zbog šverca lakih droga, 1985. zbog trgovine draguljima, a prošle godine zbog zelenaštva. Bio je inače poznat kao izuzetno vešt i iskusan pilot sa više od 5000 sati letenja, a o njegovim „nemogućim“ ateriranjima ispredale su se legende.

Pored Fazula u udesu su poginule i dve službenice zaposlene u pravnoj službi regije Lombardije a, srećom, povređeno je samo šezdesetak ljudi od tri stotine koliko ih se u zgradi nalazilo pola sata nakon kraja radnog vremena (od ukupno 1500). Struktura zgrade, koja je zajedno sa katedralom Duomo i stadionom San Siro simbol lepotama inače škrtog Milana, dobro je izdržala udar i eksploziju aviona: stručnjaci veruju da bi se neboder srušio da je bio od čelika, a ne od armiranog betona. Gradnja Pirelijevog tornja završena je 1960. godine i on je postao najviša zgrada u Evropi. Potom je izazvana kriza u odnosima s Katoličkom crkvom jer je toranj čak za 21 metar viši od milanske katedrale Duomo (178 prema 157 metara). Neboder je simbolizovao milansko ekonomsko čudo ranih šezdesetih, a sagrađen je na istom mestu gde se nalazila i prva predratna fabrika auto-guma familije Pireli (koju su savezničke bombe sravnile sa zemljom) i odmah pored glavne železničke stanice koju je Musolini 1931. sagradio u svom asiro-vavilonskom stilu. U prošlonedeljnu tragediju u Milanu indirektno je umešana i Srbija, odnosno njen Telekom, i to na dva načina. Vest o udaru aviona prostrujala je parlamentom u Rimu u trenutku kada se raspravljalo o osnivanju komisije koja bi konačno trebalo da objasni skandal Telekom Srbije („netransparentna“ kupovina dela kapitala srpskog Telekoma od strane italijanskog partnera). Tada je Marčelo Pera, predsednik parlamentarnog doma, prekinuo raspravu i pomalo brzopleto poslanike obavestio da se u Milanu dogodio teroristički akt. Dalje, firma Pireli čije je sedište do 1977. bilo u neboderu, a čiji glavni biznis više nisu gume, kao većinski vlasnik italijanskog Telekoma (u ortakluku s familijom Beneton), indirektno je i deoničar Telekoma Srbije.

TRAUME I POUKE: Ova tragedija, osim jasnih trauma, učinila je da Italijani otkriju da mnogi sportski piloti iz Švajcarske (donedavno među njima i jedan dobrostojeći penzioner) redovno dolaze u Milano da bi napunili rezervoar i tako uštedeli koji euro. Shvatili su da je stari milanski aerodrom Linate prvi u Evropi po prometu privatnih aviona, iako za to nema nikakve bezbednosne uslove. Istovremeno, uplašeni su saznanjem da bilo koja letelica može da dođe do centra metropole i (da li zbog namere pilota da izvrši samoubistvo, da li zbog kvara) izazove tragediju. Takođe, Italijani su šokirani činjenicom da neko može da bude hapšen više puta zbog šverca droge, zlata i umetničkih dela, a da pri tom slobodno nastavi da leti istim avionom u kojem je pronađena švercovana roba.

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, koje je zatrpala lava iz Vezuva, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rolerkoster X2

Opasna zabava

31.avgust 2026. B. B.

X2 – najopasniji rolerkoster na svetu: Od zabave do smrti

Pregled medicinskih kartona, iskaza i pravnih podnesaka pokazuje da je rolerkoster X2 kompanije Siks Flegs povezan sa više od desetak prijava ozbiljnih povreda i hospitalizacija tokom skoro dve decenije

Evropska unija

Evropska unija

31.avgust 2026. M. L. J.

„Ne daju svoju vodu strancima“: Zašto Island neće u EU

Dok Balkan „čami“ na klupi i moli za ulazak, Island je odbio da uopšte počne da pregovara o ulasku u EU. Zašto im se ne da da se priključe?

Potraga za preživelima

Bujične poplave

31.avgust 2026. I.M.

Više od 900 mrtvih u poplavama u Nepalu i na Tibetu, hiljade ljudi nestale

Katastrofalne bujice koje su se obrušile niz doline Himalaja ostavile su za sobom više od 900 mrtvih i hiljade nestalih u Nepalu i na Tibetu. Spasioci i dalje tragaju za ljudima zarobljenim u naseljima, planinskim predelima i tunelima hidroelektrana

Izbori u SAD

Politika

31.avgust 2026. M. L. J.

Izbori u SAD: Den Salivan podržao Dena Salivana protiv trećeg Dena Salivana

Den Salivan podržao je Dena Salivana koji se kandiduje protiv Dena Salivana u trci za Senat

Čikago

SAD

31.avgust 2026. I.M.

Masovna pucnjava u Čikagu: Jedna osoba ubijena, najmanje 14 ranjenih

Veliko okupljanje u južnom delu Čikaga pretvorilo se u mesto masovne pucnjave, u kojoj je jedna osoba izgubila život, a najmanje 14 je ranjeno. Policija je prethodno pokušavala da rastera okupljene kada je iznenada odjeknula pucnjava

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure