img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Imitacija" Menhetna u Milanu

„Dobrovoljni“ sudar

25. april 2002, 09:45 Zoran Jevtović
Copied

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video

IZBEGNUTA VEĆA KATASTROFA: Kula Pireli

Menhetn u Milanu? Sedam dana nakon obrušavanja malog sportskog aviona na milanski neboder Pireli nije sa sigurnošću utvrđeno da li je reč o ponavljanju (tj. imitaciji) septembarske tragedije u Njujorku, kako je ceo svet u prvi mah pomislio, ili o slučajnosti… Ipak, da se udes desio pre 11. septembra prošle godine, možda bi opšta kvalifikacija „tragični incident“, koju uporno zastupaju policajci, bila najprikladnija; ali, prema svim nagoveštajima reč je o spektakularnom samoubistvu jednog očajnog čičice.

Inače, šokiranost stanovništva događajem i sveopšti strah od atentata (Crvene brigade, mafija, islamski teroristi) pokazali su svu ranjivost italijanskog društva.

Srećom, veoma brzo je odbačena teza da je reč o atentatu islamskih terorista na simbol finansijske moći Milana, i to na žalost CNN-a i Al Džazire koji su nekoliko minuta pre RAI-ja emitovali prve snimke oštećenog nebodera (i to tako što su se s različitih strana planete putem interneta „linkovali“ na fiksiranu web-kameru koja pokriva milansku panoramu). Mogućnost da je reč o terorizmu, uopšte, isključena je čim je preslušan poslednji dijalog između 68-godišnjeg pilota Đina Fazula i milanske kontrole letenja: skretanje ka centru grada sa uobičajene (dozvoljene) maršrute objašnjavao je kvarom, iako svedoci tvrde da je po manevrisanju aviona bilo očigledno da je namerno ciljao u zgradu. Uostalom, koja je verovatnoća da avion slučajno pogodi jedan od najviših nebodera u Evropi, po sredini i to u punoj brzini? Za predsednika pokrajine Lombardije Roberta Formigonija, čije se prostorije nalaze u neboderu, nema nejasnoća: „Nije samoubistvo? Zovimo ga onda dobrovoljni sudar, jer ako govorimo o preciznosti udara, nedoumice ne postoje – Fazulo je bio precizniji od Muhameda Ate“ (pilota boinga koji je pogodio drugu zgradu Tvin tauersa).

ŽRTVA PREVARE: Dok se očekuju rezultati tehničkog uviđaja i obdukcije posmrtnih ostataka Đina Fazula, što će jedino moći definitivno da objasni scenario incidenta ili samoubistva, slika je postala nešto jasnija kada se zavirilo u privatni život ovog Švajcarca italijanskog porekla. Ukratko, Fazulo je nekoliko dana uoči svog poslednjeg leta potpuno finansijski ojađen, a na dan udesa je sa sinom uzaludno objašnjavao policajcima u Komu da je žrtva velike prevare. Brzo je utvrđeno da je ova priča verodostojna i poklapa se sa saznanjima u vezi s međunarodnom kriminalnom organizacijom koja je pomoću falsifikovanih čekova i komplikovanih transfera novca varala one lakoverne, željne brze zarade poput Đina Fazula. Praktično, nesrećnom dekici, koji je hteo da završi poslednji „posao“ pre penzije, prevaranti su umetnine i antikvarske vrednosti (kojima je on povremeno trgovao) platili lažnim čekovima zbog čega nije uspeo da zatvori poslovni krug i tako je zapao u dug od gotovo dva miliona eura. Akteri prevare, koji su verovatno time naveli Fazula na samoubistvo, uhapšeni su nakon nekoliko sati u Nici i očekuje se da inspektorima pojasne još neke detalje.

I sam Fazulo se, međutim, bavio sumnjivim poslovima: svojim sportskim avionom decenijama je taksirao tim delom Evrope prevozeći svakoga i svašta. Hapšen je 1982. godine zbog šverca lakih droga, 1985. zbog trgovine draguljima, a prošle godine zbog zelenaštva. Bio je inače poznat kao izuzetno vešt i iskusan pilot sa više od 5000 sati letenja, a o njegovim „nemogućim“ ateriranjima ispredale su se legende.

Pored Fazula u udesu su poginule i dve službenice zaposlene u pravnoj službi regije Lombardije a, srećom, povređeno je samo šezdesetak ljudi od tri stotine koliko ih se u zgradi nalazilo pola sata nakon kraja radnog vremena (od ukupno 1500). Struktura zgrade, koja je zajedno sa katedralom Duomo i stadionom San Siro simbol lepotama inače škrtog Milana, dobro je izdržala udar i eksploziju aviona: stručnjaci veruju da bi se neboder srušio da je bio od čelika, a ne od armiranog betona. Gradnja Pirelijevog tornja završena je 1960. godine i on je postao najviša zgrada u Evropi. Potom je izazvana kriza u odnosima s Katoličkom crkvom jer je toranj čak za 21 metar viši od milanske katedrale Duomo (178 prema 157 metara). Neboder je simbolizovao milansko ekonomsko čudo ranih šezdesetih, a sagrađen je na istom mestu gde se nalazila i prva predratna fabrika auto-guma familije Pireli (koju su savezničke bombe sravnile sa zemljom) i odmah pored glavne železničke stanice koju je Musolini 1931. sagradio u svom asiro-vavilonskom stilu. U prošlonedeljnu tragediju u Milanu indirektno je umešana i Srbija, odnosno njen Telekom, i to na dva načina. Vest o udaru aviona prostrujala je parlamentom u Rimu u trenutku kada se raspravljalo o osnivanju komisije koja bi konačno trebalo da objasni skandal Telekom Srbije („netransparentna“ kupovina dela kapitala srpskog Telekoma od strane italijanskog partnera). Tada je Marčelo Pera, predsednik parlamentarnog doma, prekinuo raspravu i pomalo brzopleto poslanike obavestio da se u Milanu dogodio teroristički akt. Dalje, firma Pireli čije je sedište do 1977. bilo u neboderu, a čiji glavni biznis više nisu gume, kao većinski vlasnik italijanskog Telekoma (u ortakluku s familijom Beneton), indirektno je i deoničar Telekoma Srbije.

TRAUME I POUKE: Ova tragedija, osim jasnih trauma, učinila je da Italijani otkriju da mnogi sportski piloti iz Švajcarske (donedavno među njima i jedan dobrostojeći penzioner) redovno dolaze u Milano da bi napunili rezervoar i tako uštedeli koji euro. Shvatili su da je stari milanski aerodrom Linate prvi u Evropi po prometu privatnih aviona, iako za to nema nikakve bezbednosne uslove. Istovremeno, uplašeni su saznanjem da bilo koja letelica može da dođe do centra metropole i (da li zbog namere pilota da izvrši samoubistvo, da li zbog kvara) izazove tragediju. Takođe, Italijani su šokirani činjenicom da neko može da bude hapšen više puta zbog šverca droge, zlata i umetničkih dela, a da pri tom slobodno nastavi da leti istim avionom u kojem je pronađena švercovana roba.

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, koje je zatrpala lava iz Vezuva, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Modžtaba Hamnei sa prosedom bradom i turbanom u gomili ljudi

Rat na Bliskom istoku

28.april 2026. Šabnam fon Hajn / DW

Šestorica moćnika: Ko su ljudi koji kroje sudbinu Islamske Republike

Dok pregovori između Sjedinjene Američke Države i Iran tapkaju u mestu, sve je više znakova da unutrašnje podele u Teheranu određuju njihov tok i domet

Sudan

Sudan

28.april 2026. Simone Šlindvajn / DW

Desetine hiljada ubijenih u El-Faširu: Masakr sa „jasnim obeležjima genocida“

U sudanskom gradu El Fašir, gde je prošlog oktobra ubijeno desetine hiljada civila, istražitelj Ujedinjenih nacija upozorava da zločini imaju sve odlike genocida

sirotiste u nigeriji

Nigerija

28.april 2026. A.M.

Naoružani napadači ubili najmanje 29 ljudi u Nigeriji

Dva napada su se dogodila u Nigeriji. U jednom su ljudi ubijeni, a u drugom deca kidnapovana

Državni sekretar SAD Marko Rubio ispred američke zastave u tamnoplavopm odelu sa svetloplavom kravatom

Mirovni pregovori između SAD i Irana

28.april 2026. A.I.

Rubio: Iran Ormuski moreuz koristi kao „ekonomsko nuklearno oružje”

Državni sekretar SAD Marko Rubio optužio je Teheran da Ormuski moreuz koristi kao „ekonomnsko nuklearno oružje”, a Iran je američku blokadu iranskih brodova nazvao “povratkom piraterije”

Mađarska

27.april 2026. B. B.

Panika među Orbanovim tajkunima: Pakuj avione, spasavaj šta se spasiti može

Od kako je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban izgubio izbore, među njegovim bliskim saradnicama vlada panika. Oni koji su se obogatili krenuli su u bežaniju, piše "Gardijan", prebacuju ubrzano svoju imovinu u inostranstvo

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure