img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Prva predsednička debata

Do poslednje uvrede

28. septembar 2016, 22:04 Denis Kolundžija
foto: ap
Copied

U svoje prvo odmeravanje snaga pred gledaocima Hilari Klinton i Donald Tramp ušli su s bremenom najvećeg političko-medijskog spektakla u istoriji, kako su ga najavljivali, s procenom gledanosti koja se opasno približila neprikosnovenom Superboulu

U anketi Si-En-Ena nakon prve predsedničke debate između Hilari Klinton i Donalda Trampa u minuli ponedeljak na Univerzitetu Hofstra (država Njujork), 62 odsto ispitanih proglasilo je bivšu državnu sekretarku za pobednicu sučeljavanja, dok je 27 odsto to reklo za predsedničkog kandidata Republikanske stranke.

U takođe prvom duelu predsedničkih kandidata pre četiri godine, 67 odsto ispitanika za pobednika je proglasilo ondašnjeg takmaca republikanaca Mita Romnija, dok je verovatno najgori javni nastup budućeg predsednika Baraka Obame pozitivno ocenila tek jedna četvrtina. Obama je u naredne dve debate ipak uspeo da popravi utisak u javnosti, te je na kraju stigao do drugog mandata u Beloj kući.

Bez obzira na veoma sličan utisak koji su u prvom TV sučeljavanju ostavili kod gledalaca, Obama i Tramp se razlikuju u jednoj bitnoj stvari: Obama je u prvoj debati imao loš dan, što mu je ostavilo prostora da svoj nastup kasnije popravi, dok je za Trampa prvi duel sa Klintonovom predstavljao njegov maksimum. Bolje od nastupa u ponedeljak, dakle, Tramp ne može. Zapravo, mogao bi, ali to bi značilo da naredne dve predsedničke debate tokom oktobra počne da doživljava makar upola ozbiljno koliko njegova protivkandidatkinja. A za tako nešto, govorili su to ljudi iz njegovog tima, a i pokazao je to tokom debate, prosto nema strpljenja.

Ali, ako već ne može bolje, to ne znači da ne može drugačije. Upravo to je ono što mnoge brine. Naime, na samom kraju prve debate Tramp je i svojoj rivalki i gledaocima stavio do znanja da je razmišljao o upućivanju veoma niskih udaraca, ali da je od toga ipak odustao; u izjavi novinarima nakon debate precizirao je da je vodio računa o tome da u publici sedi Čelzi Klinton, ćerka Hilari i Bila Klintona. Posle ovoga, čini se da se rapidno tope nade da bi jasno i konkretno predstavljanje sopstvenih politika, sa konkretnim rešenjima za probleme o kojima govori više od godinu dana, moglo da bude Trampovo tajno oružje u naredne dve debate.

Prva predsednička debata ove godine održana je, inače, na 56. godišnjicu istorijskog sučeljavanja Džona Kenedija i Ričarda Niksona – prve predsedničke debate uopšte, ali i prve održane pred TV auditorijumom. A samo za predsedničke debate održane te 1960. godine, te one u jesen 2000. između Džordža Buša mlađeg, kandidata Republikanske stranke, i Ala Gora, kandidata Demokratske stranke, analitičari tvrde da su značajno uticale na dalji tok kampanja te, posledično, i na krajnji ishod izbora.

REKORDNA GLEDANOST: U svoje prvo odmeravanje snaga pred gledaocima Hilari Klinton i Donald Tramp ušli su s bremenom najvećeg političko-medijskog spektakla u istoriji, kako su ga najavljivali, s procenom gledanosti koja se opasno približila neprikosnovenom Superboulu: procene su išle i do 100 miliona gledalaca (gledalo je ipak nešto više od 80 miliona, što je čini najgledanijom u istoriji). Čitav taj hajp koji je najavljivao debatu zvučao je još fantastičnije kada se ima u vidu da su u tu astronomsku cifru procenjene gledanosti bili uključeni samo gledaoci koji bi debatu pratili u svojim domovima – dakle, bez onih u barovima, aerodromima i ostalim javnim mestima. I bez onih koji bi radije uključili lajvstrim na nekom od sajtova ili na Fejsbuku ili Tviteru, nego TV prijemnik.

Čak i da su se procene o gledanosti obistinile, i uprkos tome što su se u isto vreme igrali mečevi NFL-a, debata u ponedeljak bila je sve samo ne spektakl. U tom putovanju, kao i u onom geslu, mnogo se više polagalo u sam put do debata, nego u samu debatu. Tako su obe kampanje vodile pravi specijalni rat puštajući u javnost detalje o pripremama za debatu, ili o nonšalantnom odnosu prema događaju, pozivajući kao specijalne goste na debatu, ili samo preteći tim potezom, pojedince koji bi drugoj strani podigli pritisak (Klintonova je pozvala biznismena i velikog antitrampovca Marka Kjubana, Tramp je na to odgovorio najavom da će pozvati ljubavnicu Bila Klintona iz vremena dok je ovaj bio guverner Arkanzasa), dok je Tramp čak doveo u pitanje nepristrasnost Lestera Holta, novinara En-Bi-Sija i moderatora debate.

Ciljano puštanje u javnost detalja o (ne)pripremama za debatu imalo je za cilj da se, koliko-toliko, pod kontrolu stave očekivanja javnosti. Tramp je u tome bio daleko motivisaniji: pre minulog sučeljavanja nikada nije iskusio debatu jedan-na-jedan, dok Hilari Klinton u tome ima zavidnu kilometražu, ali i pored toga smatra da je priprema majka svakog uspešnog nastupa. Pred kamerama je, otuda, sekretarka Klinton izgledala kao student koji je čitavo leto učio za septembarski ispitni rok, dok je Tramp bio kao jedan od onih studenata koji se knjige latio noć uoči ispita, a na ispitu se oslanjao na svoju snalažljivost i inteligenciju.

Sve drugo, čak i da Tramp ne kuburi s manjkom strpljenja i koncentracijom, kandidata republikanaca dovelo bi u milje protiv kojeg već petnaest meseci temelji svoju kampanju: vašingtonskih političkih elita. Formom i sadržajem koji su neodoljivo podsećali na njegove nastupe na skupovima tokom kampanje, Tramp je sve vreme debate nastojao da održava liniju razdvajanja od okruženja kojem pripada Hilari Klinton, tj. sistema. On je svestan da je razlog njegovog trenutnog skora u svim istraživanjima javnog mnenja, gde vodi „mrtvu trku“ s rivalkom, upravo u insistiranju na korenitim promenama, koje neminovno povlače i reformatiranje višedecenijske moći američkih političkih elita. Trampovi najjači momenti u prvoj debati bili su upravo kada je prozivao političare za mršave rezultate i loše poteze.

EFEKAT DEBATE: Američki politikolozi već godinama tvrde da je precenjen efekat koji se pripisuje predsedničkim debatama na televiziji. U tom smislu, često se navodi primer iz jedne od debata pre četrdeset godina između Džimija Kartera i Džona Forda, kada je Ford, tadašnji predsednik SAD, ustvrdio da Sovjeti nemaju uticaj na Istočnu Evropu. Taj gaf, možda i najveći u istoriji debata i zbog kojeg je Ford i izgubio izbore, tek je mali broj gledaoca, zapravo, odmah uočio – svi su ga se setili tek kada ga je počeo rabiti Karterov štab.

Imajući u vidu da sezona predsedničkih debata počinje u jesen, svega nekoliko nedelja uoči izbora, većina onih koji odluče da je gledaju zapravo već znaju za koga će da glasaju. Predsednički kandidati svojim nastupima u debatama žele da tu podršku učvrste, ponavljajući dobropoznate poruke iz kampanje, ali, što je ipak prevashodni cilj, nastoje da te poruke učine prijemčljivim za one koji ni na kraju septembra, dakle, ni posle toliko meseci predizbornih aktivnosti, još nisu odlučili kome će dati glas.

Proglašavanje pobednika prve debate i efekat toga na prva naredna istraživanja javnog mnenja, neopredeljene, naročito one sklone uskakanju u „poslednji vagon“, vrlo lako može da baci u zagrljaj kandidata s (trenutnim) oreolom favorita. Ali, da bi takav dar favorizovani kandidat za predsednika i očuvao do izbornog „prvog utorka posle prvog ponedeljka u novembru“, od ključne važnosti su i nastupi u narednim debatama – ono u čemu Mit Romni nije uspeo – ali i uspešno hendlovanje nepredvidivih i ne uvek prijatnih događaja tokom kampanje. Kakav je bio dosadašnji tok predsedničke kampanje, takvi obrti uopšte nisu nemogući.

Od eventualnog umerenog skoka u nacionalnim anketama nakon prve debate, za sekretarku Klinton su u narednim nedeljama mnogo važnije ankete u pojedinim saveznim državama. One će pokazati da li su poruke upućene s debate, kao i njen nastup, počele da stabilizuju teren u državama koje su joj neophodne za pobedu u novembru. Ona u minuloj debati jeste dokazala svoje kvalitete – iskustvo i znanje, pre svega u spoljnoj politici, ali je pitanje da li je svojim nastupom uspela da zaseni mane koje povlače njenu rekordnu nepopularnost i nepoverenje, što, uostalom, važi i za Trampa. Zbog tih stvari, a usled agresivnijeg nastupa njenog rivala, sekretarka Klinton je poslednjih nedelja počela da gubi tlo pod nogama upravo u za nju ključnim državama. Ukoliko njene poruke ne počnu da dobijaju na potrebnoj uverljivosti, Trampovi eventualno ponovno loši nastupi u naredne dve debate, neće nužno značiti da će na kraju biti gubitnik.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure