img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posete papi

»Dan otvorenih vrata« – Tadić, Mesić i Thompson

18. novembar 2009, 17:59 Tatjana Tagirov
foto: reuters
Copied

Jasno je zašto je papa Benedikt XVI primio predsednike Srbije i Hrvatske. Ali, kako se kod poglavara Rimokatoličke crkve našao notorni desničar i promoter ustaštva

Papa Benedikt XVI imao je prošloga tjedna priličnu gužvu s posjetiteljima „sa naših prostora“: u svega dva dana razlike kod njega su se ukazali odlazeći hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i aktualni srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Hrvatski predsjednik, kako su nas izvijestili, s papom je zborio – prije no što mu prođe drugi mandat (izbori su zakazani za 27. decembar) – o nekim presudnim katoličkim i regionalnim temema, što su neki hrvatski mediji pretočili u navodnu Mesićevu poruku papi: „Sveti Oče, obuzdaj hrvatske biskupe.“ Usput je ponovio svoju tezu da nitko iz Srbije nije bosanskim Srbima poručio da im je domovina Bosna i Hercegovina, a ne Srbija, iako će i njegovi sunarodnici iz BiH uskoro u Hrvatskoj birati i vrlo utjecati na izbor njegovog nasljednika.

NEPOŽELJNI PAPA: Srbijanski predsjednik, također po izvještajima medija, bio je pun zahvale zato što Vatikan dosad nije priznao neovisnost Kosova, a naglasio je i potrebu ekumenske suradnje; za posjet Vatikanu, uostalom, dobijen je i blagoslov Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, iako nije jasno što će mu za međudržavni politički posjet blagoslov bilo koje crkve, ako je država već sekularna po vlastitom Ustavu. Ipak, nije uslijedio poziv za povratni posjet pape Beogradu, usprkos tome što je Tadić podsjetio da će 2013. godine biti održana godišnjica Milanskog edikta i da će ta međunarodna proslava biti održana upravo u našoj zemlji.

Čuli smo i da je ambasador Srbije pri svetoj Stolici Vladeta Janković uoči Tadićevog posjeta Vatikanu izjavio da je poziv papi da posjeti Srbiju upućen još prije nekoliko godina i da papa Srbiju može posjetiti kao državnik, ali da praksa Svete stolice nalaže da on u posjete odlazi kao vjerski poglavar, a ne kao šef države i da je za njegovu posjetu nekoj zemlji presudno važna odluka većinke vjerske zajednice u toj zemlji. A u Srbiji, zna se, prevladavaju deklarirani pripadnici pravoslavne vjere.

Mesić je, dakle, odlučio da i ovog papu upozna prije no što mu istekne mandat, nakon što se s prethodnim papom vidio u nekoliko navrata; Tadić je papu posjetio u okviru službenog posjeta Italiji, ostavivši papi otvorena vrata da u nekom manje ili više skorom vremenu dođe i u Srbiju, koja je jedina zemlja regije koju još nije posjetio.

AUDIJENCIJA: Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić,…

MAKSOVI MESARI: Neupućeni bi rekli da je sve to diplomacija, upućeni kažu: zašto je prije Mesića, u prvom redu, a potom i Tadića, Vatikan i papu vidio notorni desničar i slavitelj ustaških ideja Marko Perković Thompson? Taj se, pak, sa sve trudnom ženom i troje već rođenih nasljednika samo dan prije Mesića pojavio kod pape u okviru redovnog prijema vjernika srijedom. Tome su, prema tvrdnjama njegovog menadžera Zdravka Barišića, posredovali „hrvatski crkveni krugovi“. „Markova je velika želja uslišana, i on i njegova obitelj su bili presretni zbog časti koja im je ukazana vatikanskom audijencijom. Marko je Papi na dar dao izdanja svojih CD-ova i DVD-ova u luksuznom kožnom uvezu, te prijevode pjesama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku“, veli Barišić.

„Što je ovom papi, je li promijenio politiku prethodnika ili Boga? Vjernik ne može biti istovremeno i rasist“, kaže saborski zastupnik iz Istre Damir Kajin i dodaje: „A i papa svakog prima. I to prije predsjednika Mesića. To je još jedna odmetačina hrvatskog klera. Samo ne znam kako je došao do Vatikana, ako mu je zabranjen ulazak u zemlje Šengena, osim ako je to prizemna igra naših biskupa jer Sveta stolica nije u tom režimu. Bilo bi dobro pitati papu Nijemca bi li on primio nekog njemačkog deklariranog fašistu koji javno izjavljuje ‘Sieg Heil’ i pjeva u Aušvicu. Pitanje je prihvaća li ovaj papa politiku svog prethodnika, pape Ivana Pavla Drugog, koji je kazao kako je fašizam ideologija protiv Boga, ili jedan i drugi nemaju istog Boga.“

…Marko Perković Thompson

Ostali hrvatski političari uglavnom nisu komentirali činjenicu da je papa primio Thompsona, a nema niti odgovora na pitanje koji mu je to CD i prijevode svojih uradaka poklonio, da li onih video-snimaka koncerata na kojima diže desnicu ruku na ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i onih tzv. stihova „Jasenovac i Gradiška stara, Jasenovac i Gradiška stara, to je kuća Maksovih mesara“ i „Sjajna zvijezdo iznad Metkovića, sjajna zvijezdo iznad Metkovića, pozdravi nam Antu Pavelića“.

NEUPUĆENI: Mesić, kažu, nije znao da će neposredno dan prije njega papi u posjet stići Thompson: njegov je posjet dogovoren državnim protokolom između Hrvatske i Vatikana, a na opću audijenciju, koja se održava srijedom, na Trgu svetog Petra i u Dvorani Pavla VI, može doći tko hoće. Nema tu namještaljke ili tajnog plana, suglasni su većinski hrvatski glasovi tim povodom.

Iz svega ispada da je papa ispao neobaviješten od svojih hrvatskih svećeničkih podanika o tome tko mu stiže na rukoljub, a da je Thompsona taj rukoljub ipak, makar i verbalno, prosvijetlio. Dva dana po povratku ugostio ga je u svojoj „VIP“ muzičkoj emisiji državni HRT, kojem je objasnio da je njegova karijera posljednjih godina „kantautorska s pjesmama u kojima se obraća Bogu, obitelji i domovini“, kao i da ne isključuje nastup u Srbiji, jer on kao potpuno apolitičan tip nema „žešćeg problema s drugom nacionalnošću“, pa valjda ima i publike u susjedstvu, iako nastupa „isključivo u mjestima gdje ima Hrvata i ljudi dobre volje“. Pa makar bili i Srbi ili ostali nehrvati!

Fašista Thompson, dakle, može u Vatikan, iako mu je Italija kao šengenska zona zabranjen teritorij, nakon što su ga već odbili u Holandiji i Švicarskoj (zbog čega su hrvatske vlasti napravile „žešći diplomatski problem“). Osim te zemlje, problem mu je jedino još Pula u vlastitoj, gdje ga uporno ne žele, jer se diče antifašizmom i neće nikoga tko slavi „Maksove mesare“ i Pavelića.

Hrvatski predsjednik očito je otišao objasniti papi svoju inicijativu da se krstovi skinu sa zidova javnih prostora i škola, jer je Hrvatska sekularna država. Kao i predsjednik Tadić, koji je dobio crkveno odobrenje da ode kod pape, ali ne i da papu napokon pozove u Srbiju, u kojoj ipak ne žive samo pravoslavci.

U svemu, jedino papa ne može birati: k njemu može tko hoće, ali on u Srbiju i dalje ne može.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, rat, vojnik

Rusija i Ukrajina

11.april 2026. K. S.

Uskršnje primirje na ukrajinskom frontu

Primirje će trajati 32 sata i počinje u subotu, 11. aprila, dan pred pravoslavni Uskrs

Nacrt plana novog simbola u Vašingtonu

Donald Tramp

11.april 2026. K. S.

Arc de Trump: Kakav spomenik Donald Tramp pravi sebi u Vašingtonu

Američki predsednik Donald Tramp ima novu ideju - gradi sebi trijumfalnu kapiju u Vašingtonu

Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure