img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posete papi

»Dan otvorenih vrata« – Tadić, Mesić i Thompson

18. novembar 2009, 17:59 Tatjana Tagirov
foto: reuters
Copied

Jasno je zašto je papa Benedikt XVI primio predsednike Srbije i Hrvatske. Ali, kako se kod poglavara Rimokatoličke crkve našao notorni desničar i promoter ustaštva

Papa Benedikt XVI imao je prošloga tjedna priličnu gužvu s posjetiteljima „sa naših prostora“: u svega dva dana razlike kod njega su se ukazali odlazeći hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i aktualni srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Hrvatski predsjednik, kako su nas izvijestili, s papom je zborio – prije no što mu prođe drugi mandat (izbori su zakazani za 27. decembar) – o nekim presudnim katoličkim i regionalnim temema, što su neki hrvatski mediji pretočili u navodnu Mesićevu poruku papi: „Sveti Oče, obuzdaj hrvatske biskupe.“ Usput je ponovio svoju tezu da nitko iz Srbije nije bosanskim Srbima poručio da im je domovina Bosna i Hercegovina, a ne Srbija, iako će i njegovi sunarodnici iz BiH uskoro u Hrvatskoj birati i vrlo utjecati na izbor njegovog nasljednika.

NEPOŽELJNI PAPA: Srbijanski predsjednik, također po izvještajima medija, bio je pun zahvale zato što Vatikan dosad nije priznao neovisnost Kosova, a naglasio je i potrebu ekumenske suradnje; za posjet Vatikanu, uostalom, dobijen je i blagoslov Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, iako nije jasno što će mu za međudržavni politički posjet blagoslov bilo koje crkve, ako je država već sekularna po vlastitom Ustavu. Ipak, nije uslijedio poziv za povratni posjet pape Beogradu, usprkos tome što je Tadić podsjetio da će 2013. godine biti održana godišnjica Milanskog edikta i da će ta međunarodna proslava biti održana upravo u našoj zemlji.

Čuli smo i da je ambasador Srbije pri svetoj Stolici Vladeta Janković uoči Tadićevog posjeta Vatikanu izjavio da je poziv papi da posjeti Srbiju upućen još prije nekoliko godina i da papa Srbiju može posjetiti kao državnik, ali da praksa Svete stolice nalaže da on u posjete odlazi kao vjerski poglavar, a ne kao šef države i da je za njegovu posjetu nekoj zemlji presudno važna odluka većinke vjerske zajednice u toj zemlji. A u Srbiji, zna se, prevladavaju deklarirani pripadnici pravoslavne vjere.

Mesić je, dakle, odlučio da i ovog papu upozna prije no što mu istekne mandat, nakon što se s prethodnim papom vidio u nekoliko navrata; Tadić je papu posjetio u okviru službenog posjeta Italiji, ostavivši papi otvorena vrata da u nekom manje ili više skorom vremenu dođe i u Srbiju, koja je jedina zemlja regije koju još nije posjetio.

AUDIJENCIJA: Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić,…

MAKSOVI MESARI: Neupućeni bi rekli da je sve to diplomacija, upućeni kažu: zašto je prije Mesića, u prvom redu, a potom i Tadića, Vatikan i papu vidio notorni desničar i slavitelj ustaških ideja Marko Perković Thompson? Taj se, pak, sa sve trudnom ženom i troje već rođenih nasljednika samo dan prije Mesića pojavio kod pape u okviru redovnog prijema vjernika srijedom. Tome su, prema tvrdnjama njegovog menadžera Zdravka Barišića, posredovali „hrvatski crkveni krugovi“. „Markova je velika želja uslišana, i on i njegova obitelj su bili presretni zbog časti koja im je ukazana vatikanskom audijencijom. Marko je Papi na dar dao izdanja svojih CD-ova i DVD-ova u luksuznom kožnom uvezu, te prijevode pjesama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku“, veli Barišić.

„Što je ovom papi, je li promijenio politiku prethodnika ili Boga? Vjernik ne može biti istovremeno i rasist“, kaže saborski zastupnik iz Istre Damir Kajin i dodaje: „A i papa svakog prima. I to prije predsjednika Mesića. To je još jedna odmetačina hrvatskog klera. Samo ne znam kako je došao do Vatikana, ako mu je zabranjen ulazak u zemlje Šengena, osim ako je to prizemna igra naših biskupa jer Sveta stolica nije u tom režimu. Bilo bi dobro pitati papu Nijemca bi li on primio nekog njemačkog deklariranog fašistu koji javno izjavljuje ‘Sieg Heil’ i pjeva u Aušvicu. Pitanje je prihvaća li ovaj papa politiku svog prethodnika, pape Ivana Pavla Drugog, koji je kazao kako je fašizam ideologija protiv Boga, ili jedan i drugi nemaju istog Boga.“

…Marko Perković Thompson

Ostali hrvatski političari uglavnom nisu komentirali činjenicu da je papa primio Thompsona, a nema niti odgovora na pitanje koji mu je to CD i prijevode svojih uradaka poklonio, da li onih video-snimaka koncerata na kojima diže desnicu ruku na ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i onih tzv. stihova „Jasenovac i Gradiška stara, Jasenovac i Gradiška stara, to je kuća Maksovih mesara“ i „Sjajna zvijezdo iznad Metkovića, sjajna zvijezdo iznad Metkovića, pozdravi nam Antu Pavelića“.

NEUPUĆENI: Mesić, kažu, nije znao da će neposredno dan prije njega papi u posjet stići Thompson: njegov je posjet dogovoren državnim protokolom između Hrvatske i Vatikana, a na opću audijenciju, koja se održava srijedom, na Trgu svetog Petra i u Dvorani Pavla VI, može doći tko hoće. Nema tu namještaljke ili tajnog plana, suglasni su većinski hrvatski glasovi tim povodom.

Iz svega ispada da je papa ispao neobaviješten od svojih hrvatskih svećeničkih podanika o tome tko mu stiže na rukoljub, a da je Thompsona taj rukoljub ipak, makar i verbalno, prosvijetlio. Dva dana po povratku ugostio ga je u svojoj „VIP“ muzičkoj emisiji državni HRT, kojem je objasnio da je njegova karijera posljednjih godina „kantautorska s pjesmama u kojima se obraća Bogu, obitelji i domovini“, kao i da ne isključuje nastup u Srbiji, jer on kao potpuno apolitičan tip nema „žešćeg problema s drugom nacionalnošću“, pa valjda ima i publike u susjedstvu, iako nastupa „isključivo u mjestima gdje ima Hrvata i ljudi dobre volje“. Pa makar bili i Srbi ili ostali nehrvati!

Fašista Thompson, dakle, može u Vatikan, iako mu je Italija kao šengenska zona zabranjen teritorij, nakon što su ga već odbili u Holandiji i Švicarskoj (zbog čega su hrvatske vlasti napravile „žešći diplomatski problem“). Osim te zemlje, problem mu je jedino još Pula u vlastitoj, gdje ga uporno ne žele, jer se diče antifašizmom i neće nikoga tko slavi „Maksove mesare“ i Pavelića.

Hrvatski predsjednik očito je otišao objasniti papi svoju inicijativu da se krstovi skinu sa zidova javnih prostora i škola, jer je Hrvatska sekularna država. Kao i predsjednik Tadić, koji je dobio crkveno odobrenje da ode kod pape, ali ne i da papu napokon pozove u Srbiju, u kojoj ipak ne žive samo pravoslavci.

U svemu, jedino papa ne može birati: k njemu može tko hoće, ali on u Srbiju i dalje ne može.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

17.mart 2026. B. B.

Ostavka šefa američke službe za borbu protiv terorizma zbog rata sa Iranom

„Iran nije predstavljao neposrednu opasnost za našu zemlju i jasno je da smo rat počeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija”, naveo je sada već bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džo Kent

Nafta

17.mart 2026. Martina Švikovski (DW)

Naftna kriza: Može li Afrika da nadomesti snabdevanja sa Bliskog istoka

Mogu li afričke zemlje izvoznice nafte kratkoročno da povećaju proizvodnju i tako stabilizuju cene na svetskom tržištu koju je poremetilo zatvaranje Ormuskog moreuza

Silpb na bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. I.M.

Izrael tvrdi da je ubio iranskog zvaničnika Laridžanija, Iran objavio njegovo pismo

Izraelske snage tvrde da je sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani ubijen u vazdušnom napadu, dok se na njegovom zvaničnom nalogu na Iksu pojavilo rukom napisano pismo

Masa ljudi sa uzdignutim pesniciama, piuškama fotografijama ajatolaha Alija Hamneija

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. A.I.

Taktičko uzdržavanje ili nešto drugo: Da li su Huti adut Irana?

Jemenski Huti su do sada bili verni saveznik Teherana. Otkako su SAD i Izrael napali Iran oni su uzdržani. Zašto oklevaju i šta će biti ako se i oni uključe u rat?

Bolesno dete

Agresivna infekcija

17.mart 2026. I.M.

Meningitis u Britaniji: Dvoje mrtvih, redovi za antibiotike i veliki strah među studentima

Nakon izbijanja meningitisa među mladima u Kentu, britanske zdravstvene vlasti suočavaju se sa kritikama zbog brzine reakcije. U međuvremenu, studenti i građani pokušavaju da se zaštite u atmosferi koja podseća na početak pandemije korona virusa

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure