img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posete papi

»Dan otvorenih vrata« – Tadić, Mesić i Thompson

18. novembar 2009, 17:59 Tatjana Tagirov
foto: reuters
Copied

Jasno je zašto je papa Benedikt XVI primio predsednike Srbije i Hrvatske. Ali, kako se kod poglavara Rimokatoličke crkve našao notorni desničar i promoter ustaštva

Papa Benedikt XVI imao je prošloga tjedna priličnu gužvu s posjetiteljima „sa naših prostora“: u svega dva dana razlike kod njega su se ukazali odlazeći hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i aktualni srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Hrvatski predsjednik, kako su nas izvijestili, s papom je zborio – prije no što mu prođe drugi mandat (izbori su zakazani za 27. decembar) – o nekim presudnim katoličkim i regionalnim temema, što su neki hrvatski mediji pretočili u navodnu Mesićevu poruku papi: „Sveti Oče, obuzdaj hrvatske biskupe.“ Usput je ponovio svoju tezu da nitko iz Srbije nije bosanskim Srbima poručio da im je domovina Bosna i Hercegovina, a ne Srbija, iako će i njegovi sunarodnici iz BiH uskoro u Hrvatskoj birati i vrlo utjecati na izbor njegovog nasljednika.

NEPOŽELJNI PAPA: Srbijanski predsjednik, također po izvještajima medija, bio je pun zahvale zato što Vatikan dosad nije priznao neovisnost Kosova, a naglasio je i potrebu ekumenske suradnje; za posjet Vatikanu, uostalom, dobijen je i blagoslov Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, iako nije jasno što će mu za međudržavni politički posjet blagoslov bilo koje crkve, ako je država već sekularna po vlastitom Ustavu. Ipak, nije uslijedio poziv za povratni posjet pape Beogradu, usprkos tome što je Tadić podsjetio da će 2013. godine biti održana godišnjica Milanskog edikta i da će ta međunarodna proslava biti održana upravo u našoj zemlji.

Čuli smo i da je ambasador Srbije pri svetoj Stolici Vladeta Janković uoči Tadićevog posjeta Vatikanu izjavio da je poziv papi da posjeti Srbiju upućen još prije nekoliko godina i da papa Srbiju može posjetiti kao državnik, ali da praksa Svete stolice nalaže da on u posjete odlazi kao vjerski poglavar, a ne kao šef države i da je za njegovu posjetu nekoj zemlji presudno važna odluka većinke vjerske zajednice u toj zemlji. A u Srbiji, zna se, prevladavaju deklarirani pripadnici pravoslavne vjere.

Mesić je, dakle, odlučio da i ovog papu upozna prije no što mu istekne mandat, nakon što se s prethodnim papom vidio u nekoliko navrata; Tadić je papu posjetio u okviru službenog posjeta Italiji, ostavivši papi otvorena vrata da u nekom manje ili više skorom vremenu dođe i u Srbiju, koja je jedina zemlja regije koju još nije posjetio.

AUDIJENCIJA: Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić,…

MAKSOVI MESARI: Neupućeni bi rekli da je sve to diplomacija, upućeni kažu: zašto je prije Mesića, u prvom redu, a potom i Tadića, Vatikan i papu vidio notorni desničar i slavitelj ustaških ideja Marko Perković Thompson? Taj se, pak, sa sve trudnom ženom i troje već rođenih nasljednika samo dan prije Mesića pojavio kod pape u okviru redovnog prijema vjernika srijedom. Tome su, prema tvrdnjama njegovog menadžera Zdravka Barišića, posredovali „hrvatski crkveni krugovi“. „Markova je velika želja uslišana, i on i njegova obitelj su bili presretni zbog časti koja im je ukazana vatikanskom audijencijom. Marko je Papi na dar dao izdanja svojih CD-ova i DVD-ova u luksuznom kožnom uvezu, te prijevode pjesama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku“, veli Barišić.

„Što je ovom papi, je li promijenio politiku prethodnika ili Boga? Vjernik ne može biti istovremeno i rasist“, kaže saborski zastupnik iz Istre Damir Kajin i dodaje: „A i papa svakog prima. I to prije predsjednika Mesića. To je još jedna odmetačina hrvatskog klera. Samo ne znam kako je došao do Vatikana, ako mu je zabranjen ulazak u zemlje Šengena, osim ako je to prizemna igra naših biskupa jer Sveta stolica nije u tom režimu. Bilo bi dobro pitati papu Nijemca bi li on primio nekog njemačkog deklariranog fašistu koji javno izjavljuje ‘Sieg Heil’ i pjeva u Aušvicu. Pitanje je prihvaća li ovaj papa politiku svog prethodnika, pape Ivana Pavla Drugog, koji je kazao kako je fašizam ideologija protiv Boga, ili jedan i drugi nemaju istog Boga.“

…Marko Perković Thompson

Ostali hrvatski političari uglavnom nisu komentirali činjenicu da je papa primio Thompsona, a nema niti odgovora na pitanje koji mu je to CD i prijevode svojih uradaka poklonio, da li onih video-snimaka koncerata na kojima diže desnicu ruku na ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i onih tzv. stihova „Jasenovac i Gradiška stara, Jasenovac i Gradiška stara, to je kuća Maksovih mesara“ i „Sjajna zvijezdo iznad Metkovića, sjajna zvijezdo iznad Metkovića, pozdravi nam Antu Pavelića“.

NEUPUĆENI: Mesić, kažu, nije znao da će neposredno dan prije njega papi u posjet stići Thompson: njegov je posjet dogovoren državnim protokolom između Hrvatske i Vatikana, a na opću audijenciju, koja se održava srijedom, na Trgu svetog Petra i u Dvorani Pavla VI, može doći tko hoće. Nema tu namještaljke ili tajnog plana, suglasni su većinski hrvatski glasovi tim povodom.

Iz svega ispada da je papa ispao neobaviješten od svojih hrvatskih svećeničkih podanika o tome tko mu stiže na rukoljub, a da je Thompsona taj rukoljub ipak, makar i verbalno, prosvijetlio. Dva dana po povratku ugostio ga je u svojoj „VIP“ muzičkoj emisiji državni HRT, kojem je objasnio da je njegova karijera posljednjih godina „kantautorska s pjesmama u kojima se obraća Bogu, obitelji i domovini“, kao i da ne isključuje nastup u Srbiji, jer on kao potpuno apolitičan tip nema „žešćeg problema s drugom nacionalnošću“, pa valjda ima i publike u susjedstvu, iako nastupa „isključivo u mjestima gdje ima Hrvata i ljudi dobre volje“. Pa makar bili i Srbi ili ostali nehrvati!

Fašista Thompson, dakle, može u Vatikan, iako mu je Italija kao šengenska zona zabranjen teritorij, nakon što su ga već odbili u Holandiji i Švicarskoj (zbog čega su hrvatske vlasti napravile „žešći diplomatski problem“). Osim te zemlje, problem mu je jedino još Pula u vlastitoj, gdje ga uporno ne žele, jer se diče antifašizmom i neće nikoga tko slavi „Maksove mesare“ i Pavelića.

Hrvatski predsjednik očito je otišao objasniti papi svoju inicijativu da se krstovi skinu sa zidova javnih prostora i škola, jer je Hrvatska sekularna država. Kao i predsjednik Tadić, koji je dobio crkveno odobrenje da ode kod pape, ali ne i da papu napokon pozove u Srbiju, u kojoj ipak ne žive samo pravoslavci.

U svemu, jedino papa ne može birati: k njemu može tko hoće, ali on u Srbiju i dalje ne može.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure