img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posete papi

»Dan otvorenih vrata« – Tadić, Mesić i Thompson

18. novembar 2009, 17:59 Tatjana Tagirov
foto: reuters
Copied

Jasno je zašto je papa Benedikt XVI primio predsednike Srbije i Hrvatske. Ali, kako se kod poglavara Rimokatoličke crkve našao notorni desničar i promoter ustaštva

Papa Benedikt XVI imao je prošloga tjedna priličnu gužvu s posjetiteljima „sa naših prostora“: u svega dva dana razlike kod njega su se ukazali odlazeći hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i aktualni srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Hrvatski predsjednik, kako su nas izvijestili, s papom je zborio – prije no što mu prođe drugi mandat (izbori su zakazani za 27. decembar) – o nekim presudnim katoličkim i regionalnim temema, što su neki hrvatski mediji pretočili u navodnu Mesićevu poruku papi: „Sveti Oče, obuzdaj hrvatske biskupe.“ Usput je ponovio svoju tezu da nitko iz Srbije nije bosanskim Srbima poručio da im je domovina Bosna i Hercegovina, a ne Srbija, iako će i njegovi sunarodnici iz BiH uskoro u Hrvatskoj birati i vrlo utjecati na izbor njegovog nasljednika.

NEPOŽELJNI PAPA: Srbijanski predsjednik, također po izvještajima medija, bio je pun zahvale zato što Vatikan dosad nije priznao neovisnost Kosova, a naglasio je i potrebu ekumenske suradnje; za posjet Vatikanu, uostalom, dobijen je i blagoslov Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, iako nije jasno što će mu za međudržavni politički posjet blagoslov bilo koje crkve, ako je država već sekularna po vlastitom Ustavu. Ipak, nije uslijedio poziv za povratni posjet pape Beogradu, usprkos tome što je Tadić podsjetio da će 2013. godine biti održana godišnjica Milanskog edikta i da će ta međunarodna proslava biti održana upravo u našoj zemlji.

Čuli smo i da je ambasador Srbije pri svetoj Stolici Vladeta Janković uoči Tadićevog posjeta Vatikanu izjavio da je poziv papi da posjeti Srbiju upućen još prije nekoliko godina i da papa Srbiju može posjetiti kao državnik, ali da praksa Svete stolice nalaže da on u posjete odlazi kao vjerski poglavar, a ne kao šef države i da je za njegovu posjetu nekoj zemlji presudno važna odluka većinke vjerske zajednice u toj zemlji. A u Srbiji, zna se, prevladavaju deklarirani pripadnici pravoslavne vjere.

Mesić je, dakle, odlučio da i ovog papu upozna prije no što mu istekne mandat, nakon što se s prethodnim papom vidio u nekoliko navrata; Tadić je papu posjetio u okviru službenog posjeta Italiji, ostavivši papi otvorena vrata da u nekom manje ili više skorom vremenu dođe i u Srbiju, koja je jedina zemlja regije koju još nije posjetio.

AUDIJENCIJA: Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić,…

MAKSOVI MESARI: Neupućeni bi rekli da je sve to diplomacija, upućeni kažu: zašto je prije Mesića, u prvom redu, a potom i Tadića, Vatikan i papu vidio notorni desničar i slavitelj ustaških ideja Marko Perković Thompson? Taj se, pak, sa sve trudnom ženom i troje već rođenih nasljednika samo dan prije Mesića pojavio kod pape u okviru redovnog prijema vjernika srijedom. Tome su, prema tvrdnjama njegovog menadžera Zdravka Barišića, posredovali „hrvatski crkveni krugovi“. „Markova je velika želja uslišana, i on i njegova obitelj su bili presretni zbog časti koja im je ukazana vatikanskom audijencijom. Marko je Papi na dar dao izdanja svojih CD-ova i DVD-ova u luksuznom kožnom uvezu, te prijevode pjesama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku“, veli Barišić.

„Što je ovom papi, je li promijenio politiku prethodnika ili Boga? Vjernik ne može biti istovremeno i rasist“, kaže saborski zastupnik iz Istre Damir Kajin i dodaje: „A i papa svakog prima. I to prije predsjednika Mesića. To je još jedna odmetačina hrvatskog klera. Samo ne znam kako je došao do Vatikana, ako mu je zabranjen ulazak u zemlje Šengena, osim ako je to prizemna igra naših biskupa jer Sveta stolica nije u tom režimu. Bilo bi dobro pitati papu Nijemca bi li on primio nekog njemačkog deklariranog fašistu koji javno izjavljuje ‘Sieg Heil’ i pjeva u Aušvicu. Pitanje je prihvaća li ovaj papa politiku svog prethodnika, pape Ivana Pavla Drugog, koji je kazao kako je fašizam ideologija protiv Boga, ili jedan i drugi nemaju istog Boga.“

…Marko Perković Thompson

Ostali hrvatski političari uglavnom nisu komentirali činjenicu da je papa primio Thompsona, a nema niti odgovora na pitanje koji mu je to CD i prijevode svojih uradaka poklonio, da li onih video-snimaka koncerata na kojima diže desnicu ruku na ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i onih tzv. stihova „Jasenovac i Gradiška stara, Jasenovac i Gradiška stara, to je kuća Maksovih mesara“ i „Sjajna zvijezdo iznad Metkovića, sjajna zvijezdo iznad Metkovića, pozdravi nam Antu Pavelića“.

NEUPUĆENI: Mesić, kažu, nije znao da će neposredno dan prije njega papi u posjet stići Thompson: njegov je posjet dogovoren državnim protokolom između Hrvatske i Vatikana, a na opću audijenciju, koja se održava srijedom, na Trgu svetog Petra i u Dvorani Pavla VI, može doći tko hoće. Nema tu namještaljke ili tajnog plana, suglasni su većinski hrvatski glasovi tim povodom.

Iz svega ispada da je papa ispao neobaviješten od svojih hrvatskih svećeničkih podanika o tome tko mu stiže na rukoljub, a da je Thompsona taj rukoljub ipak, makar i verbalno, prosvijetlio. Dva dana po povratku ugostio ga je u svojoj „VIP“ muzičkoj emisiji državni HRT, kojem je objasnio da je njegova karijera posljednjih godina „kantautorska s pjesmama u kojima se obraća Bogu, obitelji i domovini“, kao i da ne isključuje nastup u Srbiji, jer on kao potpuno apolitičan tip nema „žešćeg problema s drugom nacionalnošću“, pa valjda ima i publike u susjedstvu, iako nastupa „isključivo u mjestima gdje ima Hrvata i ljudi dobre volje“. Pa makar bili i Srbi ili ostali nehrvati!

Fašista Thompson, dakle, može u Vatikan, iako mu je Italija kao šengenska zona zabranjen teritorij, nakon što su ga već odbili u Holandiji i Švicarskoj (zbog čega su hrvatske vlasti napravile „žešći diplomatski problem“). Osim te zemlje, problem mu je jedino još Pula u vlastitoj, gdje ga uporno ne žele, jer se diče antifašizmom i neće nikoga tko slavi „Maksove mesare“ i Pavelića.

Hrvatski predsjednik očito je otišao objasniti papi svoju inicijativu da se krstovi skinu sa zidova javnih prostora i škola, jer je Hrvatska sekularna država. Kao i predsjednik Tadić, koji je dobio crkveno odobrenje da ode kod pape, ali ne i da papu napokon pozove u Srbiju, u kojoj ipak ne žive samo pravoslavci.

U svemu, jedino papa ne može birati: k njemu može tko hoće, ali on u Srbiju i dalje ne može.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Edi Rama se nada četvrtom mandatu

Albanija

11.maj 2025. Rašela Šehu (DW)

Izbori u Albaniji: Edi Rama se nada četvrtom mandatu

U Albaniji se u nedelju (11. maj) održavaju parlamentarni izbori. Opozicija će pokušati da zaustavi premijera Edija Ramu u pohodu na istorijski četvrti mandat. Rezultat bi mogao da odredi tempo pristupanja EU, ali i poverenje građana u demokratiju

Slavlje u Indiji zbog proglašenja primirja

Indija i Pakistan

11.maj 2025. T. S.

Klimavo primirje Indije i Pakistana: Posle slavlja – eksplozije i nove optužbe

Predsednik SAD Donald Tramp objavio je da su Indija i Pakistan postigli sporazum o „potpunom i momentalnom“ prekidu vatre, ali je nakon nekoliko sati primirje prekinuto. Obe strane međusobno se optužuju za napade

Rat u Ukrajini

11.maj 2025. T. S.

Putin odbio primirje, predložio direktne pregovore Rusije i Ukrajine

Vladimir Putin je odbio predlog četvorice evropskih lidera o jednomesečnom primirju u Ukrajini. Međutim, ruski predsednik izneo je sopstveni predlog – direktni pregovori Moskve i Kijeva u Istanbulu 15. maja

Poseta evropskih lidera Kijevu

Rat u Ukrajini

10.maj 2025. T. S.

Makron, Merc, Starmer i Tusk pozvali Rusiju na privremeno primirje

Dan nakon Dana pobede, evropski lideri Emanuel Makron, Fridrih Merc, Kir Starmer i Donald Tusk zajednički su pozvali Moskvu da pristane na 30-dnevni prekid vatre u Ukrajini

Vojna parada

09.maj 2025. Jurij Rešeto / DW

Dan pobede u službi režima: Kako Putin koristi 9. maj za jačanje vlastite slike moći

Deveti maj u Rusiji više nije samo dan sećanja na kraj Drugog svetskog rata, već sve više postaje spektakl državne propagande. U senci rata u Ukrajini, Putinov režim koristi obeležavanje pobede nad fašizmom da bi ojačao narativ o kontinuitetu istorijske misije Rusije

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure