img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Da li će izraelskim vojnicima biti suđeno u inostranstvu

20. januar 2025, 09:55 Katrin Šajer / DW
Foto: AP Photo/Ohad Zwigenberg
Izraelska vojska
Copied

Fondacija „Hind Radžab“ sa sedištem u Briselu pokrenula je niz međunarodnih prijava protiv izraelskih vojnika osumnjičenih za ratne zločine u Gazi

Mnogi izraelski vojnici sami su objavljivali slike i snimke na kojima se vidi kako čine zločine u Gazi. Jedna palestinska fondacija bi da zbog toga budu gonjeni – kad kroče van Izraela.

Fondacija sa sedištem u Briselu našla se u udarnim vestima zbog specifične misije – hoće da goni izraelske vojnike osumnjičene za ratne zločine dok su na putu u inostranstvo.

Fondacija „Hind Radžab“ (HRF), nazvana po petogodišnjoj palestinskoj devojčici koju su izraelski vojnici ubili pre godinu dana u Pojasu Gaze, bila je u vestima nakon najuspešnijeg pokušaja do sada da procesuira jednog izraelskog vojnika.

Sudija u Brazilu naložio je saveznoj policiji da istraži Juvala Vagdanija (21) koji je tamo bio na odmoru. Vagdani je ranije objavljivao video-snimke i slike sebe kako uništava civilne zgrade u Gazi, saopštila je HRF.

Zatim je ove HRF podnela prijavu protiv generala Gasana Alijana, zvaničnika izraelske vlade koji je šef Koordinatora vladinih aktivnosti na teritorijama. On je poznat po komentarima koje je dao tri dana nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i oteto više od 250.

„Ljudske životinje moraju se tretirati kao takve“, rekao je Alijan u poruci stanovnicima Gaze. „Neće biti struje i vode. Biće samo razaranja. Hteli ste pakao, pakao ćete i dobiti.“

Njegovu izjavu često citiraju organizacije za ljudska prava kao dokaz navodne genocidne namere Izraela protiv Palestinaca. Od 7. oktobra 2023. u izraelskim akcijama ubijeno je više od 45.000 ljudi u Pojasu Gaze.

Prošle sedmice je HRF saopštila da je Alijan u Rimu u „tajnoj poseti“ i zatražila od italijanskih vlasti da ga uhapse.

Međunarodna kampanja

Osnovana kao neprofitna organizacija u septembru 2024, HRF je pokrenula slične prijave u zemljama širom sveta, uključujući Ekvador, Emirate, Šri Lanku, Francusku, Kipar i Tajland.

Izraelski zvaničnici redovno tvrde da HRF-om upravljaju antisemitski ili antiizraelski ekstremisti, što osnivači HRF-a negiraju.

U nedavno intervjuu predsednik HRF-a Dijab Abu Jahja govorio je o tome kako organizacija funkcioniše.

Tokom protekle godine, rekao je on, izraelski vojnici objavili su hiljade video-snimaka i slika na društvenim mrežama iz vremena provedenog u Gazi. To, rekao je, uključuje snimke vojnika koji kažu da se „svete“ i dokaze o pljačkama, paljenju kuća, poziranje pored beživotnih tela i otvoreni govor o mučenju i istrebljenju Palestinaca.

Izraelska vojska je, prema njegovim rečima, vojnicima rekla da ne prave niti objavljuju takve video-snimke.

Početkom decembra, američki list Vašington post proverio je oko 120 video-snimaka i otkrio da neki od njih „uspešno beleže dokaze o mogućim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava“. I takve medijske napise HRF koristi.

Nisu svi izraelski vojnici na meti već samo oni koji počine moguća kršenja, rekao je on. Potencijalni slučajevi, rekao je, pripremaju se kada dokazi izađu na videlo, ali se koriste samo ako i kada navodni počinilac otputuje u inostranstvo.

Advokati volonterski u drugim zemljama tada pokreću slučajeve protiv njih, dodao je.

Može li se ista stvar dogoditi u Nemačkoj?

HRF još nije pokrenula nijedan slučaj u Nemačkoj protiv izraelskih vojnika, rekao je portparol ove organizacije za DW.

No, zakon u Nemačkoj bi omogućio procesuiranje ratnih zločina koje su u inostranstvu počinili oni koji nisu državljani Nemačke, kaže advokat Aleksander Švarc iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava sa sedištem u Berlinu.

Od 2002. Nemačka je uključila međunarodne zločine u sopstveni pravni sistem.

Od različitih vrsta međunarodnih zločina, „ratni zločin“ mogao bi se najlakše procesuirati, objasnio je Švarc. „Na primer, vojnik je nezakonito ubio jednog civila u Gazi“, nastavio je.

„Ali kada govorimo o ‘zločinima protiv čovečnosti’, mnogo je teže procesuirati jer je prag za dokazivanje toga mnogo viši“, kaže Švarc.

Organizacija poput HRF-a mogla bi podneti prijavu u Nemačkoj, ali kada je reč o zločinima u koje su uključeni oni koji nisu državljani Nemačke, nemački tužilac ima „diskreciono pravo“ da ih goni ili ne.

Nemačka sudska vlast pak ima obavezu da povede istragu kada su Nemci žrtve u inostranstvu, istakao je Švarc.

To nije učinjeno u slučaju smrti šestočlane nemačko-palestinske porodice Abudžadalah u oktobru 2024, kao ni slučaj Nemice Šani Luk, koja je ubijena u napadu Hamasa 7. oktobra.

„Zato mi, kao i drugi advokati i profesori prava u Nemačkoj, tvrdimo da savezni tužilac ne radi svoj posao kako treba“, ustvrdio je Švarc.

To takođe znači da je manje verovatno da će nemački tužioci istraživati slučaj koji uključuje izraelske vojnike koji putuju u Nemačku, dodao je on.

Kaj Ambos, profesor međunarodnog krivičnog prava na Univerzitetu u Getingenu, uglavnom se slaže. „Imamo univerzalnu jurisdikciju, a nemački državni tužilac bi normalno delovao ako je osumnjičeni prisutan u Nemačkoj“, rekao je Ambos za DW.

„Ali slučaj Izraela vrlo je osetljiv i sigurno bi postojalo političko protivljenje koje bi mogla uticati na istrage protiv izraelskih građana“, kaže on.

Bez presuda

Dokazi HRF-a do sada nisu testirani na sudu. Prema nedavnoj priči u američkom magazinu Njujorker, nekoliko slučajeva se odvija u Holandiji, Belgiji i Francuskoj, ali još uvek ništa nije izašlo pred sudiju.

U brazilskom slučaju, izraelski vojnik izbrisao je svoje objave na društvenim mrežama i pobegao iz zemlje uz pomoć izraelske vlade.

Međutim, kao oblik „lawfare“ – radnje definisane kao „upotreba pravnih akcija za izazivanje problema protivniku“ – HRF je imao uspeha.

Njujork tajms je nedavno izvestio da su izraelski zvaničnici umanjili značaj prijava HRF-a, komentarišući da nijedna nije stigla do suda.

Međutim, svi potezi HRF-a izazvali su buru u izraelskim medijima, a nedavno su vojnici upozoreni da se odmah vrate kući iz nekih zemalja, zbog straha od hapšenja.

Krajem prošle nedelje, izraelska vojska takođe je pooštrila pravila za medijsko izveštavanje o vojnicima, kako bi ih zaštitila od mogućeg krivičnog gonjenja dok su u inostranstvu.

Sada svi koji služe u činu pukovnika neće smeti da pokazuju svoja lica ili puna imena, a mediji ih ne smeju povezivati s konkretnim borbenim događajem u kojem su učestvovali.

Tagovi:

Izrael Inostranstvo Izraelska vojska Krivično gonjenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure