

Rat na Bliskom istoku
Donald Tramp: Imamo ciljeve u Iranu koje možemo uništiti za jedan dan
Donald Trump izjavio da SAD imaju ciljeve u Iranu koje bi mogli da unište za jedan dan i da čekaju razvoj situacije pre napada




Zbog Trampove izjave da bi ohrabrio Rusiju da “radi šta hoće” sa državama koje ne plaćaju članarinu NATO-a, nastala je sumnja da je partnerstvo Evropske unije i SAD iskreno. Zato Glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore Katarina Barli sada predlaže da EU nabavi svoje nuklearne bombe
Glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore, Katarina Barli, pokrenula je kontroverznu debatu izjavom da bi Evropska unija trebalo da ima svoje sopstvene nuklearne bombe.
To bi takođe moglo da postane tema kada se govori o evropskoj vojsci, rekla je ona za berlinski dnevnik „Tagesšpigel“.
S obzirom na nedavne izjave Donalda Trampa o NATO, objasnila je, „više se ne možemo osloniti na nuklearnu zaštitu SAD“.
Kako piše Dojče Vele, trenutno nuklearno sredstvo odvraćanja za Evropu leži na NATO, rekla je Barli dodajući da je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tačno primetio da je i dalje u interesu SAD da to značajno obezbeđuju.
Tramp dovodi u pitanje obavezu NATO da pruži pomoć
Bivši američki predsednik Tramp nagovestio je tokom predizbornog nastupa prošlog vikenda da neće zaštititi partnere u NATO koji nisu uložili dovoljno u odbranu od Rusije u hitnim slučajevima. Naprotiv, on čak želi da ohrabri Rusiju da radi „šta god hoće“.
To preispitivanje obaveze NATO da pruži pomoć izazvalo je talas negodovanja – od Vašingtona, preko Brisela, pa do Berlina – posebno zato što Tramp želi da se ponovo kandiduje za funkciju predsednika SAD u novembru ove godine. Obaveza pružanja pomoći regulisana je članom 5. Severnoatlantskog ugovora.
Njime se predviđa da u slučaju napada na jednu zemlju NATO, saveznici moraju da pruže sve oblike pomoći kako bi se „obnovila i održala bezbednost severnoatlantskog područja“.
Lindner želi razgovore s Parizom i Londonom
Nemački ministar finansija Kristijan Lindner založio se za to da se strateške nuklearne snage Francuske i Velike Britanije i dalje razmatraju kao „element evropske bezbednosti pod kišobranom NATO“. U autorskom članku objavljenom ove srede (14.2.) u „Frankfurter algemajne cajtungu“, političar vladajućih nemačkih Liberala (FDP) napisao je da su bezbednost Evrope i Sjeverne Amerike neraskidivo povezane kroz nuklearnu razmenu.
To predviđa da će države NATO bez nuklearnog oružja takođe biti zaštićene od strane nuklearnih sila iz Severnoatlantskog saveza.
Prema Lindneru, sada se postavlja pitanje pod kojim političkim i finansijskim uslovima bi Pariz i London bili spremni da zadrže ili prošire sopstvene strateške sposobnosti za kolektivnu bezbednost.
Otkako je Velika Britanija napustila EU, Francuska je trenutno jedina zemlja Evropske unije koja ima nuklearno oružje. Pariz je ponudio drugim partnerima EU razgovore o evropskom nuklearnom odvraćanju.
Lindner je naglasio da bi i Nemačka morala da se zapita kakav je doprinos spremna da dâ. Sve dok u svetu postoji nuklearno oružje, Evropa će morati da se drži sistema nuklearnog odvraćanja kako ne bi ostala bez odbrane od ucena autoritarnih država.
Međutim, glavna kandidatkinja FDP za evropske izbore, Mari-Agnes Štrak-Cimerman, oštro se suprotstavila Barli, ali svom sopstvenom šefu stranke Lindenru i upozorila da se ne razmišlja o uspostavljanju evropskog nuklearnog kišobrana.


Donald Trump izjavio da SAD imaju ciljeve u Iranu koje bi mogli da unište za jedan dan i da čekaju razvoj situacije pre napada


Evropa je trenutno na prvom mestu u svetu po uvozu naoružanja koji se ustrostručio, a u Poljskoj porastao čak za 852 odsto. Tržište odražava rastući strah Evropljana od rata, rezulztat je istraživanja Stokholmskog instituta za istraživanje mira


Modžtaba Hamnei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, nasledio je oca na mestu vrhovnog verskog vođe Irana. Izrael i SAD su ga unapred stavili na listu za odstrel. Šta znači njegovo naimenovanje


Saudijska Arabija je prijavila prve žrtve nakon napada, Izrael više od 3400 ciljeva, dok vlada u Bernu smatra da američki i izraelski napadi na Iran predstavljaju kršenje međunarodnog prava


Rat Amerike i Izraela protiv Irana ušao je u deveti dan nakon jutrošnjeg izraelskog udara na južni Liban i iranskog napada na postrojenje za desalinizaciju u Bahreinu. Incidenti ugrožavaju civilno stanovništvo i ključnu infrastrukturu, dok obe strane prebacuju odgovornost
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve