img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa i SAD

Da li će EU nabaviti nuklearne bombe?

15. februar 2024, 09:24 DW
Foto: AP
Copied

Zbog Trampove izjave da bi ohrabrio Rusiju da “radi šta hoće” sa državama koje ne plaćaju članarinu NATO-a, nastala je sumnja da je partnerstvo Evropske unije i SAD iskreno. Zato Glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore Katarina Barli sada predlaže da EU nabavi svoje nuklearne bombe

Glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore, Katarina Barli, pokrenula je kontroverznu debatu izjavom da bi Evropska unija trebalo da ima svoje sopstvene nuklearne bombe. 

To bi takođe moglo da postane tema kada se govori o evropskoj vojsci, rekla je ona za berlinski dnevnik „Tagesšpigel“. 

S obzirom na nedavne izjave Donalda Trampa o NATO, objasnila je, „više se ne možemo osloniti na nuklearnu zaštitu SAD“.

Kako piše Dojče Vele, trenutno nuklearno sredstvo odvraćanja za Evropu leži na NATO, rekla je Barli dodajući da je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tačno primetio da je i dalje u interesu SAD da to značajno obezbeđuju.

Tramp dovodi u pitanje obavezu NATO da pruži pomoć

Bivši američki predsednik Tramp nagovestio je tokom predizbornog nastupa prošlog vikenda da neće zaštititi partnere u NATO koji nisu uložili dovoljno u odbranu od Rusije u hitnim slučajevima. Naprotiv, on čak želi da ohrabri Rusiju da radi „šta god hoće“.

To preispitivanje obaveze NATO da pruži pomoć izazvalo je talas negodovanja – od Vašingtona, preko Brisela, pa do Berlina – posebno zato što Tramp želi da se ponovo kandiduje za funkciju predsednika SAD u novembru ove godine. Obaveza pružanja pomoći regulisana je članom 5. Severnoatlantskog ugovora.

Njime se predviđa da u slučaju napada na jednu zemlju NATO, saveznici moraju da pruže sve oblike pomoći kako bi se „obnovila i održala bezbednost severnoatlantskog područja“.

Lindner želi razgovore s Parizom i Londonom

Nemački ministar finansija Kristijan Lindner založio se za to da se strateške nuklearne snage Francuske i Velike Britanije i dalje razmatraju kao „element evropske bezbednosti pod kišobranom NATO“. U autorskom članku objavljenom ove srede (14.2.) u „Frankfurter algemajne cajtungu“, političar vladajućih nemačkih Liberala (FDP) napisao je da su bezbednost Evrope i Sjeverne Amerike neraskidivo povezane kroz nuklearnu razmenu.

To predviđa da će države NATO bez nuklearnog oružja takođe biti zaštićene od strane nuklearnih sila iz Severnoatlantskog saveza. 

Prema Lindneru, sada se postavlja pitanje pod kojim političkim i finansijskim uslovima bi Pariz i London bili spremni da zadrže ili prošire sopstvene strateške sposobnosti za kolektivnu bezbednost.

Otkako je Velika Britanija napustila EU, Francuska je trenutno jedina zemlja Evropske unije koja ima nuklearno oružje. Pariz je ponudio drugim partnerima EU razgovore o evropskom nuklearnom odvraćanju. 

Lindner je naglasio da bi i Nemačka morala da se zapita kakav je doprinos spremna da dâ. Sve dok u svetu postoji nuklearno oružje, Evropa će morati da se drži sistema nuklearnog odvraćanja kako ne bi ostala bez odbrane od ucena autoritarnih država.

Međutim, glavna kandidatkinja FDP za evropske izbore, Mari-Agnes Štrak-Cimerman, oštro se suprotstavila Barli, ali svom sopstvenom šefu stranke Lindenru i upozorila da se ne razmišlja o uspostavljanju evropskog nuklearnog kišobrana.

Tagovi:

SAD Evropa Nuklearno oružje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure