

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Zbog Trampove izjave da bi ohrabrio Rusiju da “radi šta hoće” sa državama koje ne plaćaju članarinu NATO-a, nastala je sumnja da je partnerstvo Evropske unije i SAD iskreno. Zato Glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore Katarina Barli sada predlaže da EU nabavi svoje nuklearne bombe
Glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore, Katarina Barli, pokrenula je kontroverznu debatu izjavom da bi Evropska unija trebalo da ima svoje sopstvene nuklearne bombe.
To bi takođe moglo da postane tema kada se govori o evropskoj vojsci, rekla je ona za berlinski dnevnik „Tagesšpigel“.
S obzirom na nedavne izjave Donalda Trampa o NATO, objasnila je, „više se ne možemo osloniti na nuklearnu zaštitu SAD“.
Kako piše Dojče Vele, trenutno nuklearno sredstvo odvraćanja za Evropu leži na NATO, rekla je Barli dodajući da je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg tačno primetio da je i dalje u interesu SAD da to značajno obezbeđuju.
Tramp dovodi u pitanje obavezu NATO da pruži pomoć
Bivši američki predsednik Tramp nagovestio je tokom predizbornog nastupa prošlog vikenda da neće zaštititi partnere u NATO koji nisu uložili dovoljno u odbranu od Rusije u hitnim slučajevima. Naprotiv, on čak želi da ohrabri Rusiju da radi „šta god hoće“.
To preispitivanje obaveze NATO da pruži pomoć izazvalo je talas negodovanja – od Vašingtona, preko Brisela, pa do Berlina – posebno zato što Tramp želi da se ponovo kandiduje za funkciju predsednika SAD u novembru ove godine. Obaveza pružanja pomoći regulisana je članom 5. Severnoatlantskog ugovora.
Njime se predviđa da u slučaju napada na jednu zemlju NATO, saveznici moraju da pruže sve oblike pomoći kako bi se „obnovila i održala bezbednost severnoatlantskog područja“.
Lindner želi razgovore s Parizom i Londonom
Nemački ministar finansija Kristijan Lindner založio se za to da se strateške nuklearne snage Francuske i Velike Britanije i dalje razmatraju kao „element evropske bezbednosti pod kišobranom NATO“. U autorskom članku objavljenom ove srede (14.2.) u „Frankfurter algemajne cajtungu“, političar vladajućih nemačkih Liberala (FDP) napisao je da su bezbednost Evrope i Sjeverne Amerike neraskidivo povezane kroz nuklearnu razmenu.
To predviđa da će države NATO bez nuklearnog oružja takođe biti zaštićene od strane nuklearnih sila iz Severnoatlantskog saveza.
Prema Lindneru, sada se postavlja pitanje pod kojim političkim i finansijskim uslovima bi Pariz i London bili spremni da zadrže ili prošire sopstvene strateške sposobnosti za kolektivnu bezbednost.
Otkako je Velika Britanija napustila EU, Francuska je trenutno jedina zemlja Evropske unije koja ima nuklearno oružje. Pariz je ponudio drugim partnerima EU razgovore o evropskom nuklearnom odvraćanju.
Lindner je naglasio da bi i Nemačka morala da se zapita kakav je doprinos spremna da dâ. Sve dok u svetu postoji nuklearno oružje, Evropa će morati da se drži sistema nuklearnog odvraćanja kako ne bi ostala bez odbrane od ucena autoritarnih država.
Međutim, glavna kandidatkinja FDP za evropske izbore, Mari-Agnes Štrak-Cimerman, oštro se suprotstavila Barli, ali svom sopstvenom šefu stranke Lindenru i upozorila da se ne razmišlja o uspostavljanju evropskog nuklearnog kišobrana.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve