

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Nedostatak vojnog „Šengena“ i logističke prepreke usporavaju mobilizaciju evropskih trupa. Francuska vojska pokušava da prevaziđe ove probleme kombinovanjem različitih metoda transporta, kako bi ubrzala raspoređivanje na istočnom boku NATO-a
Naredna godina će se pokazati kao ključni test za francusku vojsku, dok se transformiše u silu sposobnu da se suoči sa Rusijom, piše Politiko.
U maju će francuski vojnici učestvovati u vojnoj vežbi velikih razmera u Rumuniji pod nazivom „Dakijsko proleće 2025“, kojom će se proceniti njihova sposobnost da brzo pređu na istočni bok NATO. To će biti njihova ključna uloga, ako ruski predsednik Vladimir Putin odluči da napadne članicu Alijanse, piše Politiko.
„Nekada smo se igrali rata. Sada postoji određeni neprijatelj, a mi treniramo sa ljudima sa kojima bismo zapravo krenuli u rat“, rekao je novinarima u petak šef kopnene komande vojske za Evropu, general Bertran Tužus.
Vežbe poput „Dakijskog proleća“ jesu „strateški signal“, dodao je on.
U poslednjih nekoliko godina, francuske kopnene snage su započele „duboku transformaciju“, kako bi bile spremne za sukob visokog intenziteta, sličan ratu u Ukrajini. Francuska vojska takođe ima nova naređenja od NATO: do 2027. trebalo bi da bude u stanju da za 30 dana rasporedi za rat spremnu diviziju, uključujući municiju i zalihe.
Кretanje ka tom cilju je u središtu vežbe „Dakijskog proleća“ sledeće godine, objasnili su najviši oficiri.
Francuska vojska će se obučiti za slanje ratno spremne brigade u Rumuniju za 10 dana – posredni korak koji će, ako bude uspešan, ponovo potvrditi kredibilitet Francuske kod saveznika u NATO i utrti put za postizanje cilja 2027. godine, piše Politiko.
Sporo raspoređivanje trupa u Rumuniju 2022. godine
Brigada ima između 3.000 i 5.000 vojnika, a divizija od 10.000 do čak 25.000. Ključni izazov biće stići do Rumunije u tako kratkom vremenskom periodu.
„Još uvek nema vojnog Šengena i moramo odlučno da poboljšamo vojnu mobilnost u Evropi“, rekao je general Pjer-Erik Gijo, Tužusov zamenik, ponavljajući zabrinutost koju je prethodno izrazio njegov šef.
Prvo raspoređivanje trupa u Rumuniju 2022. bilo je praćeno birokratijom, graničnim procedurama i vozovima koji nisu prikladni za vojnu opremu. Zemlje su radile na tome da prevaziđu te prepreke.
„Možda smo i dalje sputani zbog nekoliko carinskih mera, ali smo napravili veliki napredak u diversifikaciji naših ruta“, rekao je Gijo novinarima.
Vojska se ranije oslanjala samo na vozove, ali sada takođe premešta trupe i opremu kamionima i čamcima, ponekad čak kombinujući različite metode transporta. Tužus je dodao da je uveren da će francuski vojnici proći test sledeće godine.
Međutim, da bi se ispunio cilj za 2027, potrošnja za odbranu će morati da nastavi da ispunjava neobavezujući, sedmogodišnji zakon o vojnom planiranju Francuske, upozorio je general Pjer Šil, načelnik francuske vojske.
Budžet za odbranu je pod znakom pitanja dok nova francuska vlada pokušava da obuzda deficit zemlje.
„Očekujem da će planirani resursi biti pokreiveni u potpunosti. Ako dođe do velikih promena, u nekom trenutku možemo da odložimo (cilj 2027), objašnjavajući da nema dovoljno zaliha za borbu“, rekao je rekao je Šil.
„Ali to je fikcija. To je samo hipoteza“, dodao je on. Bar za sada, dodaje Politiko.
Izvor: Politiko


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve