

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Nedostatak vojnog „Šengena“ i logističke prepreke usporavaju mobilizaciju evropskih trupa. Francuska vojska pokušava da prevaziđe ove probleme kombinovanjem različitih metoda transporta, kako bi ubrzala raspoređivanje na istočnom boku NATO-a
Naredna godina će se pokazati kao ključni test za francusku vojsku, dok se transformiše u silu sposobnu da se suoči sa Rusijom, piše Politiko.
U maju će francuski vojnici učestvovati u vojnoj vežbi velikih razmera u Rumuniji pod nazivom „Dakijsko proleće 2025“, kojom će se proceniti njihova sposobnost da brzo pređu na istočni bok NATO. To će biti njihova ključna uloga, ako ruski predsednik Vladimir Putin odluči da napadne članicu Alijanse, piše Politiko.
„Nekada smo se igrali rata. Sada postoji određeni neprijatelj, a mi treniramo sa ljudima sa kojima bismo zapravo krenuli u rat“, rekao je novinarima u petak šef kopnene komande vojske za Evropu, general Bertran Tužus.
Vežbe poput „Dakijskog proleća“ jesu „strateški signal“, dodao je on.
U poslednjih nekoliko godina, francuske kopnene snage su započele „duboku transformaciju“, kako bi bile spremne za sukob visokog intenziteta, sličan ratu u Ukrajini. Francuska vojska takođe ima nova naređenja od NATO: do 2027. trebalo bi da bude u stanju da za 30 dana rasporedi za rat spremnu diviziju, uključujući municiju i zalihe.
Кretanje ka tom cilju je u središtu vežbe „Dakijskog proleća“ sledeće godine, objasnili su najviši oficiri.
Francuska vojska će se obučiti za slanje ratno spremne brigade u Rumuniju za 10 dana – posredni korak koji će, ako bude uspešan, ponovo potvrditi kredibilitet Francuske kod saveznika u NATO i utrti put za postizanje cilja 2027. godine, piše Politiko.
Sporo raspoređivanje trupa u Rumuniju 2022. godine
Brigada ima između 3.000 i 5.000 vojnika, a divizija od 10.000 do čak 25.000. Ključni izazov biće stići do Rumunije u tako kratkom vremenskom periodu.
„Još uvek nema vojnog Šengena i moramo odlučno da poboljšamo vojnu mobilnost u Evropi“, rekao je general Pjer-Erik Gijo, Tužusov zamenik, ponavljajući zabrinutost koju je prethodno izrazio njegov šef.
Prvo raspoređivanje trupa u Rumuniju 2022. bilo je praćeno birokratijom, graničnim procedurama i vozovima koji nisu prikladni za vojnu opremu. Zemlje su radile na tome da prevaziđu te prepreke.
„Možda smo i dalje sputani zbog nekoliko carinskih mera, ali smo napravili veliki napredak u diversifikaciji naših ruta“, rekao je Gijo novinarima.
Vojska se ranije oslanjala samo na vozove, ali sada takođe premešta trupe i opremu kamionima i čamcima, ponekad čak kombinujući različite metode transporta. Tužus je dodao da je uveren da će francuski vojnici proći test sledeće godine.
Međutim, da bi se ispunio cilj za 2027, potrošnja za odbranu će morati da nastavi da ispunjava neobavezujući, sedmogodišnji zakon o vojnom planiranju Francuske, upozorio je general Pjer Šil, načelnik francuske vojske.
Budžet za odbranu je pod znakom pitanja dok nova francuska vlada pokušava da obuzda deficit zemlje.
„Očekujem da će planirani resursi biti pokreiveni u potpunosti. Ako dođe do velikih promena, u nekom trenutku možemo da odložimo (cilj 2027), objašnjavajući da nema dovoljno zaliha za borbu“, rekao je rekao je Šil.
„Ali to je fikcija. To je samo hipoteza“, dodao je on. Bar za sada, dodaje Politiko.
Izvor: Politiko


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve