

Rusija i Kina
Si nije imao veliki poklon za Putina
Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja




Od januara 2025. godine, Bugarska i Rumunija postaće deo zone Šengena. Do sada je ulazak ove dve zemlje u šengenski prostor blokirala Austrija
Rumunija i Bugarska će od 1. januara postati punopravne članice šengenske zone, odlučili su danas ministri unutrašnjih poslova članica Evropske unije.
Zeleno svetlo je usledilo nakon odluke Austrije da odustane od veta. Bugarska i Rumunija trebalo je da se pridruže šengenskoj zoni 2023. zajedno sa Hrvatskom, ali je to tada zaustavila Austrija, koja je smatrala da one ne uspevaju da se izbore sa naglim porastom migranata, koji su stizali zapadnobalkanskom rutom.
Rumunija i Bugarska su se delimično pridružile šengenskoj zoni u martu ove godine, kada su kontrole za njihove državljane ukinute na aerodromima i u lukama, ali ne i u drumskom saobraćaju.
Ministri unutrašnjih poslova Mađarske, Austrije, Bugarske i Rumunije složili su se u novembru da preduzmu neophodne korake za određivanje datuma za ukidanje kontrola na kopnenim granicama, pod uslovom da se nastave zajednički napori na suzbijanju neregularnih migracija.
Izvor: FoNet


Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja


U Boliviji su već nedelјama su blokirani magistralni putevi, a demonstranti su upali u javne zgrade i podigli desetine barikada, zbog čega su gorivo i hrana ostali zaglavljeni u transportu


Ukrajinske tvrdnje o tako velikom broju žrtava nisu mogle da budu nezavisno potvrđene. Ruska strana se do sada nije zvanično oglasila povodom ovih napada


Američke vlasti podigle su optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsednika Raula Kastra zbog obaranja dva civilna aviona 1996. godine, kada su poginula četvorica Amerikanaca. Havana optužbe odbacuje kao političku provokaciju


Iako se stvarna brojka ne zna, po vjerodostojnim i pomnim procjenama Vladimira Žerjavića, pobijeno je oko 50 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika vojske NDH, ali i civila stradalih u koloni za vrijeme bitaka između ustaša i partizana, kao i svih onih koji su nakon zarobljavanja pobijeni u osvetničkom gnjevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve