img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Brzi internet, spori voz

16. mart 2011, 12:20 Marija Vidić
foto: emil vaš
Copied

Ukoliko građani Srbije internet nastave da uglavnom koriste kako bi išli na Fejsbuk – a prema evropskim podacima to radi 30 odsto građana Srbije – od našeg informatičkog razvoja nema ništa

Na Trgu republike, u najstrožem centru Beograda, bežičnih internet mreža ima na desetine – kafići nude besplatan internet gostima, vidljive su mreže preduzeća i organizacija, javne mreže koje mogu da se koriste uz neku skromniju pretplatu… Situacija u nekoj drugoj evropskoj metropoli nije bitno bolja, možda je samo internet brži.

Nešto dalje od centra Beograda, u gradskim naseljima, nema baš toliko internet saobraćaja, ali za ulazak u mrežu uvek može da se ogrebe od komšije. No, ako se preselimo oko 100 kilometara jugozapadno od glavnog grada, na primer u Valjevo, tamo ćemo već mnogo teže naći bežičnu mrežu. Internet gostima nude tri kafića u centru grada, a mreže firmi su prava retkost. To, naravno, ne znači da se u Valjevu ne koristi internet, ali daje ideju o stupnju informatičkog razvoja.

U Švedskoj internet može da se koristi i u vozovima. U Srbiji se vozovi jedva kreću.

U Hrvatskoj, bar u blizini Jadrana, svaka pošta ima „hot-spot“ – besplatni internet za prolaznike. U Srbiji se internet ne poklanja tek tako – plati, pa koristi, naročito ako si turista (to znači da imaš pare).

U Austriji taksi od bečkog aerodroma do grada košta drastično manje ako se naruči preko interneta; svuda u Evropi su proizvodi jeftiniji ukoliko se kupuju online u odnosu na cene u radnji. Računica je jasna – za online prodaju nisu potrebni lokal na prometnom mestu i nasmejani prodavci. Dovoljan je magacin i namrgođeni magacioner koji površno poznaje rad na računaru i zahvaljujući tome prosleđuje naručenu robu. U Srbiji je u ono malo preduzeća koje ovakve usluge uopšte i nude, stvar malo drugačija – „Kakve veze ima koliko mene šta košta? Ja sam ti omogućio da kupuješ iz fotelje, i ima to da platiš!“

No, osim proste činjenice da imamo zastarele poglede na upotrebu tehnologije, i da je slabo koristimo, ima li išta novo?

Upotreba interneta u Srbiji poslednjih godina solidno je porasla – čak 54 odsto građana, prema Republičkom zavodu za statistiku, nikad nije koristilo internet, ali sada internet priključak ima oko 39 odsto domaćinstava. Ako to uporedimo sa 2006. godinom, kada je priključak na mrežu imalo tek 18 odsto domaćinstava, napredak je očigledan, bez obzira na činjenicu da zastarelu dial-up modemsku vezu danas koristi 17 odsto građana, a brzu bežičnu 12 odsto.

No, u Srbiji se već duže vreme vodi jedna druga rasprava: Da li manjak sadržaja na internetu usporava naš informatički napredak? Ako nemamo sadržaj, šta će nam internet?

Glasnija škola mišljenja kaže da, ukoliko građani internet i dalje budu uglavnom koristili da bi išli na Fejsbuk – a prema evropskim podacima nalog na socijalnoj mreži ima 30 odsto građana Srbije – od našeg informatičkog razvoja nema ništa. Zašto bi neko plaćao 1000 ili više dinara mesečno, kad status može da „lajkuje“ i na brzaka u školi, na poslu, u nekoj radnji u gradu.

S druge strane, pravljenje sadržaja košta, a u siromašnoj Srbiji, koliko god se trudili, ovakva ulaganja se slabo i retko isplate. Takođe, nije u pitanju ni samo novac – institucije, a naročito državne, još nisu naučile da svoje podatke moraju prvo da postave na internetu, a tek onda počnu da ih štampaju.

Zato se u Srbiji, osim za razmenu pošte, internet uglavnom koristi za pirateriju – preuzimanje filmova i muzike. Sledi pretraživanje podataka o robi i uslugama, i četovanje. Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku Srbije, tek oko 13 odsto korisnika interneta, umesto da svoje poslove završava na šalterima javnih ustanova, to radi preko interneta. Simptomatično je da je prošle godine 38 odsto korisnika interneta reklo da ne želi da koristi e–government usluge – radije bi ostvarili lični kontakt (sa službenikom na šalteru).

Što se pomenute Švedske tiče, sa Holandijom i Norveškom dotakla je svetski ideal – tamo više od 90 odsto ljudi koristi internet. To, otprilike, znači da ga ne koriste deca mlađa od tri-četiri godine, i eventualno, vrlo stari ljudi. Razlika u procentu onih koji koriste internet među visokoobrazovanim ljudima i onima sa nižim obrazovanjem nije, kao u Srbiji, drastična. U ove tri zemlje između 30 i 60 odsto građana na internetu čita novine, informiše se o e-kursevima i pretražuje informacije potrebne za učenje. Gotovo svaki građanin posećuje i sajtove javnih službi kako bi došao do potrebnih informacija i završio lične poslove. Više od 70 odsto ljudi kupuje preko interneta.

Švedska, Holandija i Norveška su zemlje sa najrazvijenijim internetom u Evropi, i najrazvijenijom kulturom upotrebe interneta. Nije lako porediti se sa takvima. Ali, nije loše ni da prestanemo da se zavaravamo da smo stvarno postali informatički pismeni.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure